REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2052/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Maja Bilandžić, u pravnoj stvari tužitelja-predlagatelja osiguranja CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, protiv tuženika -protivnika osiguranja NAŠE VOĆE d.o.o., OIB 96115198364, Zagreb, Gajeva ulica 7, kojeg zastupa punomoćnica Irena Radić Repač, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-60/2024-41 od 2. travnja 2026., 13. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-60/2024-41 od 2. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-60/2024-41 od 2. travnja 2026 radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 8.249,83 € sa zateznim kamatama koje teku od 2. kolovoza 2019. do isplate sukladno odredbi čl. 501.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; dalje: ZPP) te troška ovršnog postupka u iznosu od 45,05 € sa zateznim kamatama koje teku od 20. ožujka 2023. do isplate, određena je prethodna mjera s nalogom Financijskoj agenciji da svim bankama kod kojih se vodi račun protivnika osiguranja izda nalog za zabranu da tuženiku ili trećoj osobi isplate s bilo kojeg računa tuženika navedeni iznos (točka I.1. izreke). Zabrana se smatra provedenom danom dostave rješenja Financijskoj agenciji (točka I.2. izreke). Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na predmetu osiguranja (točka I.3. izreke). Navedeni iznos ne smije se prenijeti sa računa tuženika dok traje zabrana (točka I.4. izreke). Mjera ostaje na snazi do isplate potraživanja odnosno 15 dana od pravomoćnog okončanja postupka (točka I.5. izreke). Žalba ne odgađa provedbu rješenja (točka I.6. izreke). Odbijen je zahtjev predlagatelja osiguranja za određivanje prethodne mjere u odnosu na zateznu kamatu na iznos od 45,05 € preko stope zatezne kamate određene u točki I. izreke rješenja (točka II. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga, s prijedlogom ovom sudu pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U žalbi u bitnome navodi da mu zbog dostavljanja pismena putem e-Oglasne ploče nije bila osigurana stvarna mogućnost sudjelovanja u postupku i protivljenja prijedlogu za određivanje prethodne mjere. Ističe da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir njegov podnesak od 18. veljače 2026., kojim je, između ostalog, predložio prekid postupka i upućivanje prethodnih pitanja Sudu Europske unije. Nadalje, osporava zaključak da iz stanja spisa ne proizlazi veća vjerojatnost njegova uspjeha u sporu, navodeći da provedenim financijskim vještačenjem nije razjašnjen odnos između iznosa od 86.234,70 kn i konačnog salda od 8.249,85 €, kao ni odstupanje od 40,95 € između prijavljenog prijeboja i knjižene kompenzacije. Smatra da, s obzirom na to da su osnova i visina tražbine ozbiljno osporene i nedovoljno razjašnjene, nije bilo mjesta zaključku da je tražbina učinjena vjerojatnom u stupnju potrebnom za određivanje prethodne mjere iz članka 501.a Zakona o parničnom postupku. Zaključno navodi da je predlagatelj osiguranja još u veljači 2024. predložio određivanje prethodne mjere, dok je sud istodobno odredio da se protivniku osiguranja sva daljnja pismena dostavljaju putem e-Oglasne ploče, zbog čega mu nije bila osigurana mogućnost da se prijedlogu pravodobno i ravnopravno suprotstavi.
3. Predlagatelj osiguranja u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje na temelju odredaba čl. 365. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
6. Neosnovano protivnik osiguranja ističe da mu je zbog dostavljanja pismena putem e-Oglasne ploče bilo onemogućeno raspravljanje pred sudom. Iz podataka u spisu proizlazi da mu je prvo pismeno dostavljeno poštom na adresu njegova sjedišta te da je dopisom prvostupanjskog suda od 23. veljače 2024., kojom je upozoren da će mu se sva daljnja pismena dostavljati putem e-Oglasne ploče, prema podacima u e-Spisu uručena 27. veljače 2024. putem e-Oglasne ploče. Budući je dostava daljnjih pismena obavljena u skladu s odredbom čl. 133. st. 6. ZPP -a, protivniku osiguranja nije bilo onemogućeno raspravljanje pred sudom pa nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP -a na koju upućuje u žalbi.
7. Neosnovani su i žalbeni navodi koji se odnose na podnesak protivnika osiguranja od 18. veljače 2026. Prvostupanjski sud obrazložio je da je taj podnesak predan neposredno prije ročišta određenog za 19. veljače 2026. i da ga nije uzeo u obzir primjenom odredbe čl. 299.a st. 3. i 4. ZPP-a. Osim toga, prvostupanjski je sud naveo da tim podneskom nisu izneseni konkretni prigovori na nalaz i mišljenje financijske vještakinje. Stoga navedeni žalbeni navodi ne dovode u pitanje pravilnost pobijanog rješenja o prethodnoj mjeri.
8. Prema odredbi čl. 501.a ZPP-a, u postupku pred trgovačkim sudovima koji se vodi u povodu pravnog lijeka protiv platnog naloga na temelju vjerodostojne isprave ili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, sud će najkasnije do zaključenja glavne rasprave, na prijedlog tužitelja, neovisno o uvjetima za određivanje prethodne mjere, odrediti zabranu banci da tuženiku ili trećoj osobi po nalogu tuženika isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera, u pravilu iznos sporne tražbine, osim ako iz navoda u prigovoru i spisu priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu.
9. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da za određivanje prethodne mjere moraju biti kumulativno ispunjene pretpostavke da se postupak vodi u povodu pravnog lijeka protiv platnog naloga ili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, da je tužitelj do zaključenja glavne rasprave podnio prijedlog za određivanje prethodne mjere te da iz navoda u prigovoru i spisu priloženih isprava ne proizlazi veća vjerojatnost da će tuženik uspjeti u sporu.
10. U konkretnom se slučaju postupak vodi u povodu prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a predlagatelj osiguranja podnio je prijedlog za određivanje prethodne mjere prije zaključenja glavne rasprave. Okolnost da je prvostupanjski sud o pravodobno podnesenom prijedlogu odlučio nakon zaključenja glavne rasprave ne čini pobijano rješenje nezakonitim jer u trenutku njegova donošenja još nisu bili nastupili uvjeti za ovrhu, dok je vrijeme trajanja prethodne mjere određeno u skladu s odredbom čl. 337. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje OZ).
11. Prvostupanjski je sud zaključak da iz navoda protivnika osiguranja i spisu priloženih isprava ne proizlazi veća vjerojatnost da će on uspjeti u donio na temelju isprava u spisu i priklopljenom spisu poslovni broj P-341/2020 te na dokazima izvedenima tijekom postupka, posebno na nalazu i mišljenju financijske vještakinje. Na temelju tih dokaza prvostupanjski je sud zaključio da postoji obveza protivnika osiguranja u utuženom iznosu.
12. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj sud. Iz obrazloženja prvostupanjske odluke proizlazi da su stranke sklopile ugovor o osiguranju usjeva i nasada, da je ugovorena klauzula NCB u iznosu od 30%, da su tijekom osiguranog razdoblja nastupili osigurani slučajevi te da je financijska vještakinja, nakon razmatranja ugovorenih premija, prijavljenih i isplaćenih šteta, izvršenih prijeboja, knjiženja i uplata, utvrdila da dospjela i neplaćena premija prema predmetnoj polici osiguranja iznosi 8.249,85 €, dok predlagatelj osiguranja zahtijeva iznos od 8.249,83 €.
13. Žalbeni navodi kojima protivnik osiguranja ukazuje na odnos između iznosa od 86.234,70 kn i konačnog salda od 8.249,85 € te na odstupanje od 40,95 € između prijavljenog prijeboja i knjižene kompenzacije sami po sebi ne dovode do zaključka da iz navoda u prigovoru i spisu priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost njegova uspjeha u sporu. Tim navodima nije doveden u pitanje zaključak financijske vještakinje o visini preostale obveze, koji je prvostupanjski sud prihvatio na temelju dokumentacije i rezultata provedenog vještačenja.
14. Stoga se pravilnim ocjenjuje zaključak prvostupanjskog suda da iz navoda protivnika osiguranja i spisu priloženih isprava ne proizlazi veća vjerojatnost da će protivnik osiguranja uspjeti u sporu, slijedom čega su ispunjene pretpostavke za određivanje prethodne mjere iz čl. 501.a ZPP-a.
15. Slijedom navedenog, protivnik osiguranja žalbenim navodima nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja pa je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a njegovu žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
Zagreb, 13. kolovoza 2026.
Sudac
Maja Bilandžić
