Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3093/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te sutkinje Nade Horvatović i suca Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CT, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 47/90., 55/91., 29/94., 114/22.“), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 19. veljače 2024., broj: Pp-7953/2023, u sjednici vijeća održanoj 13. kolovoza 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Djelomično se prihvaća žalba okrivljenog CT, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okrivljeni CT, djelom za koje je proglašen krivim, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 20,00 EUR (dvadeset eura), koju je dužan platiti u roku 15 dana od primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. U ostalom dijelu, odbija se žalba okrivljenog CT kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeni CT je obvezan naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka 70,00 EUR (sedamdeset eura), u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u od 19. veljače 2024., broj: Pp-7953/2023, okrivljeni CT je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 300,00 eura, koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 80,00 eura.
2. Protiv navedene presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik, po braniteljici, odvjetnici Asji Ćorić, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se žalba usvoji, ukine prvostupanjska presuda i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer je prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u posebnom zakonskom minimumu propisanom Zakonom o izmjenama zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 47-806/23) koji je na snagu stupio 11. svibnja 2023.
5. U vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22.) koji je za prekršaj iz čl. 13. tog Zakona propisivao, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčanu kaznu u iznosu od 20,00 do 100,00 eura. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.
7. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 17. veljače 2023., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira te budući da je 11. svibnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je u odnosu na predmetni prekršaj teži za okrivljenog CT, prvostupanjski sud bio je dužan prilikom izricanja novčane kazne prema okrivljeniku primijeniti Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela ("Narodne novine" br. 47/90., 55/91., 29/94., 114/22.) jer je navedeni propis bio na snazi u trenutku počinjenja prekršaja, a propisuje blažu sankciju od propisa koji je nakon počinjenja, a prije donošenja pravomoćne odluke stupio na snagu, što prvostupanjski sud nije učinio već je primijenio kasniji zakon koji propisuje strožu novčanu kaznu, što je vidljivo i iz točke 14. obrazloženja u kojem obrazlaže da prema okrivljeniku primjenjuje minimalnu novčanu kaznu u okviru propisanog zakonskog raspona (300,00 do 2.000,00 eura). Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
8. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), uzevši pritom u obzir činjenicu da je prvostupanjski sud pravilno cijenio kao olakotnu okolnost okrivljenikovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, a otegotnih okolnosti nije našao, pa je zbog toga i prvostupanjski sud izrekao okrivljeniku novčanu kaznu u visini posebnog zakonskog minimuma, a zbog čega je ovaj sud okrivljeniku izrekao novčanu kaznu 20,00 eura, kao posebni zakonski minimum po propisu koji se na okrivljenika u konkretnom slučaju treba primijeniti.
9. Okrivljenik u žalbi ističe kako je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona iz razloga što smatra da se izreka pobijane presude ne može ispitati jer nije razvidno na temelju kojeg zakonskog propisa je okrivljenik optužen jer se u izreci pobijane presude ne navodi broj Narodnih novina propisa na temelju kojeg je okrivljenik proglašen krivim, već se samo navodi članak prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. Nadalje, okrivljenik smatra kako je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, ukazujući na to kako je odlučna činjenica koja je predmet utvrđenja u okviru ovog prekršajnog postupka to je li okrivljenik inkrimiranog dana u inkrimirano vrijeme udario šakom u nos AT. Konstatira u žalbi kako su odnosu na tu spornu činjenicu ispitani AT kao oštećenik, ET, GT i sam okrivljenik. Ističe kako su iskazi AT i ET s jedne strane i iskazi okrivljenog i GT s druge strane, u potpunosti proturječni, pa je sud bio dužan dati ocjenu njihove vjerodostojnosti, a što isti nije učinio, već je prihvatio kao istinite iskaze svjedoka AT i ET, dok iskaze okrivljenika i svjedokinje GT nije prihvatio, ne davši za to valjane razloge. Pritom, okrivljenik dodatno ističe kako je svjedokinja GT ujedno i očevidac događaja te iz njenog iskaza proizlazi da okrivljenik nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret. Završno, okrivljenik u žalbi ističe kako je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje time što je, po mišljenju okrivljenika, nekritički prihvatio iskaze jedne skupine svjedoka, a druge odbacio, bez valjanog i objektivno potkrijepljenog temelja.
10. Žalitelj u žalbi ističe i kako je presuda nerazumljiva, jer ista nema naznaku Narodnih novina (N.N. br. 144/22) propisa na temelju kojeg se okrivljenik proglašava krivim, što je kao činjenica točno, ali takav propust ne čini presudu nerazumljivom u smislu da bi se radilo o bitnoj povredi iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona jer je u činjeničnom opisu naznačen datum počinjenja iz čega je jasno da je tada bio na snazi upravo navedeni propis.
11. U odnosu na žalbeni navod pogrešno utvrđeno činjeničnog stanja s osnove neosnovanog poklanjanja vjerodostojnosti iskazima oštećenika i ET, ovaj sud ističe kako takav žalbeni navod nije osnovan. Naime, po mišljenju ovoga suda prvostupanjski je sud pravilno cijenio kao vjerodostojne iskaze ovih svjedoka, nasuprot kontradiktornim iskazima okrivljenika i svjedokinje GT, jer su isti detaljno i okolnosno opisali dinamiku događaja, životno logično iskazuju te pritom i opisuju i priznaju i svoj doprinos nastaloj situaciji (pokazivanje srednjeg prsta). Navod kako je svjedokinja GT svjedok očevidac, a sud to nije dovoljno cijenio, također nije osnovan. Naime, iz njezina iskaza razvidno je kako ista također opisuje dinamiku događaja, navodi kako je suprug izašao iz njihovog vozila i prišao automobilu, te da je cijeli događaj pratila jer ju je zanimalo što će se dogoditi, kao i da je oštećenik fotografirao njezina supruga, ali nije vidjela da je suprug udario oštećenika u nos. Nije ni životno, a niti logično da svjedokinja cijelu dinamiku prije i tijekom inkriminiranog ponašanja opisuje, sama priznaje da je pratila inkrimirani trenutak, da bi u ključnom trenutku rekla da nije vidjela udarac koji je, kako i sam žalitelj ističe u žalbi, sporna činjenica u ovom postupku. S druge strane, okrivljenik u svojoj obrani u odnosu na spornu činjenicu opisuje konfliktnu dinamiku popraćenu njegovim izlaskom iz automobila i prilaskom automobilu oštećenog, a onda kako naglašava „normalnim tonom bez vikanja“ upitao oštećenika „U čemu je problem? Što hoćeš?“ i kada je vidio smijeh oštećenog u automobilu shvatio je da se nema smisla raspravljati i otišao u svoj automobil. Prvostupanjski sud je osnovano otklonio njihove iskaze kao neuvjerljive jer njihov kraj, u odnosu na spornu činjenicu, nije životan i logičan, ne odražava prethodnu dinamiku, a u potpunoj je proturječnosti i s iskazima druga dva svjedoka. Isto tako, nije za vjerovati da bi takav samo ovlaš konfliktan sukob zahtijevao intervenciju policije i rezultirao optužnim prijedlogom protiv okrivljenika.
12. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 207. i čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 13. kolovoza 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Nada Horvatović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravka za spis, tužitelja, braniteljicu, okrivljenika i oštećenika.
