Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10230/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te sutkinje Nade Horvatović i sutkinje Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŠP, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog ŠP podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Varaždinu od 11. listopada 2024., broj: Pp-1420/2023-12, u sjednici vijeća održanoj 13. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljenog ŠP, a po službenoj dužnosti, preinačava se pobijana prvostupanjska presuda tako da se okrivljeni ŠP (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi) na temelju odredbe članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

oslobađa od optužbe

- što je dana 15. svibnja 2023. između 20:30 i 20:45 sati, na svom dvorištu, narušavao javni red i mir tako što je vikao i galamio te vrijeđao i omalovažavao susjeda EP govoreći mu: „Jeba ti Š mater HP, kurvu, coprnicu! Jeba ti Š mater ustašku! Zažalit ćeš dan kad si se rodil, E“ te je pritom više puta lupao ulaznim vratima svoje kuće, stvorivši pritom buku koja je smetala EP, a što je bilo dostupno javnosti

•čime je počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

III. Uslijed odluke pod I., žalba okrivljenog ŠP je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Varaždinu od 11. listopada 2024., broj: Pp-1420/2023-12, proglašen je krivim okr. ŠP da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni ŠP, po branitelju, odvjetniku Zoranu Vidoviću.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, utvrdio je povredu materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točka 1. Prekršajnog zakona, budući djelo za koje se protiv okrivljenog ŠP vodi postupak, nije prekršaj.

5. Članak 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje kažnjavanje onoga tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Stoga javnost mjesta predstavlja konstitutivan element predmetnog prekršaja.

6. Fiktivno javno mjesto, u konkretnom slučaju dvorište ima značaj javnog mjesta ako je nedvojbeno utvrđeno, ali i prethodno opisano u činjeničnom supstratu optužnog prijedloga (u suprotnom bi optužba bila prekoračena), da se posljedica reflektirala na neograničenom javnom mjestu.

7. U činjeničnim opisu optužnog prijedloga te u izreci presude kojom se okrivljenik proglašava krivim, opisan je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu te da je počinjenjem prekršaja nastala buka koja je bila dostupna javnosti, slijedom čega u činjeničnom opisu predmetnog optužnog prijedloga nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenom ŠP stavljao na teret.

8. Za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, a o tome se radi u ovom prekršajnom predmetu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničeno otvorenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

9. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa optužbe, okr. ŠP je stavljeno na teret da je djelo iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinio na tzv. fiktivnom javnom mjestu („u svom dvorištu“), ali nije opisano da bi njegova radnja bila čujna odnosno vidljiva na neograničeno otvorenom javnom mjestu, niti su navedeni bilo kakvi parametri iz kojih bi to bilo moguće zaključiti. U činjeničnom opisu je navedeno da je radnja počinjenja „bila dostupna javnosti“ pri čemu nije naznačeno je li se ta „javnost“ nalazila na neograničeno otvorenom javnom mjestu. Takvim opisivanjem refleksije radnje počinjenja nije naznačeno da je ista nastupila na neograničeno otvorenom javnom mjestu, što je nužno. Stoga ovaj sud ističe da činjeničnim opisom djela, kako je on naznačen u optužbi, nije ispunjeno biće inkriminiranog prekršaja, jer nije opisano da je radnja okrivljenika bila vidljiva i čujna na neograničeno otvorenom javnom mjestu. Pritom ovaj sud naglašava da činjenični opis djela iz optužbe ne ispunjava ni biće nekog drugog, istovrsnog, prekršaja.

10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 13. kolovoza 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Nada Horvatović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu Varaždinu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja okrivljenika i tužitelja.