Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Zk-104/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Križanić Perharić, predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka, suca izvjestitelja i Vesne Gašparuš-Horvat, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Željko Pavletić, odvjetnik u Puli, Divkovićeva 2c, protiv tuženika Grad Pula-Pola, OIB: 79517841355, Forum 1, Pula, radi brisanja upisa, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-188/2021-42 od 30. rujna 2025., u sjednici vijeća održanoj 12. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja BM, kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-188/2021-42 od 30. rujna 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastavljanja žalbe u iznosu od 312,50 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženiku Grad Pula – Pola izrada i provedba ispravka geodetskog elaborata za evidentiranje nerazvrstane ceste provedenog u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli pod posl.br. Z-2457/21, na način da iz obuhvata nerazvrstane ceste OU166 Ulica Komunal – Via Comunal i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izuzme zemljište prije provedbe navedenog geodetskog elaborata označen kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi put površine 77 m2 upisan u k. o. [katastarska općina], te izda tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini u korist tužitelja BM, a sve o trošku tuženika Grada Pule. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u roku od 15 dana." (točka I. izreke). Također, naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 300,00 eura u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2. Protiv te presude žali se tužitelj iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi kako je pogrešno stajalište suda prvog stupnja da do povrede knjižnog prava tužitelja nije došlo uknjižbom, već upisom poništavanja katastarske čestice, odnosno provedbom prijavnog lista prema rješenju nadležnog zemljišnoknjižnog suda poslovni broj Z- 2457/21, ukazujući da je posljedica takvog zemljišnoknjižnog rješenja potpuno jednaka uknjižbi prava vlasništva na tuđoj nekretnini. Također, navodi da je sud prvog stupnja pogrešno i proturječno prijašnjim utvrđenjima utvrdio da tužitelj nije mogao mirno uživati svoje vlasništvo na spornoj nekretnini. Zaključno, ističe kako suprotno zaključku suda prvog stupnja, tužitelj nije bio u mogućnosti tražiti zaštitu svog prava u upravnom postupku budući da se nakon potvrde tehničke ispravnosti geodetskog elaborata od strane Državne geodetske uprave, u kojem postupku vlasnici nekretnina ne sudjeluju, isti najprije provodi u zemljišnoj knjizi, a Državna geodetska uprava promjene u katastarskom operatu nakon donošenja zemljišnoknjižnog rješenja provodi temeljem svojeg rješenja donesenog u upravnom postupku, koji se uopće ne dostavlja prijašnjim vlasnicima nekretnina. Predlaže preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 312,50 eura.

3. Žalba je neosnovana.

4. Donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za ispravak geodetskog elaborata za evidentiranje nerazvrstane ceste provedenog u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli pod poslovnim brojem Z-2457/21, na način da se iz obuhvata nerazvrstane ceste kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] izuzme zemljište koje je prije provedbe navedenog geodetskog elaborata bilo označeno kao kč. br. [katastarska čestica] put površine 77 m2 upisan u k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja te da se izda tabularna isprava podobna za uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini u korist tužitelja.

6. Tijekom postupka prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je predmetnu nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kupio tužiteljev sin 24. lipnja 2011., koji je kasnije tu nekretninu darovao tužitelju te je tužitelj bio upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik iste u trenutku kada su vršeni poslovi evidentiranja nerazvrstanih cesta i uknjižbe te nekretnine kao dijela nerazvrstane ceste,

- da je tužitelj u samostalnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i prije nego što je njegov sin kupio istu,

- da je svjedok RM (geodet) koji je angažiran od strane tuženika te je tijekom 2020. godine radio na poslovima evidentiranja nerazvrstanih cesta, bio na licu mjesta te je spornu nekretninu označio kao nerazvrstanu cestu jer u to vrijeme nije bila popločena tlakavcem ili uređena, već je izgledala kao bijeli put, bez ograde ili zabrane prilaska u smislu privatnog vlasništva,

- da je rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z-2457/21 od 22. veljače 2021. temeljem prijavnog lista, kopije katastarskog plana, skice izmjere, odluke o nerazvrstanoj cesti, očitovanja nositelja prava nerazvrstane ceste (tuženika) te čl. 131., 132. i 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 133/23 i 156/25 – dalje: ZC), predmetna nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], poništena uslijed spajanja s kč. br. [katastarska čestica] koja je potom upisana kao nerazvrstana cesta površine 4359 m2 u vlasništvu tuženika,

- da je tužitelj protiv tog rješenja poslovni broj Z-2457/21 od 22. veljače 2021. izjavio prigovor koji je odbijen rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z- 2457/21 od 24. ožujka 2021. te tužitelj protiv istog nije izjavljivao žalbu,

- da je na temelju vještačenja provedenog u ovom postupku 2023. godine po vještaku za graditeljstvo Ivanu Davidoviću utvrđeno da je sporna nekretnina sada gotovo u cijeloj površini popločena betonskim opločnicima te je na istima ugrađena linijska rešetka za odvod površinske vode obiteljske kuće tužitelja, sa sjeverne strane ograđena je zidovima dok je sa južne strane ograđena dijelom metalnom ogradom, a dijelom građevinom,

- da iz nalaza i mišljenja imenovanog vještaka za graditeljstvo proizlazi da je na dan stupanja na snagu ZC-a, odnosno 28. srpnja 2011., predmetna nekretnina činila, a kako to čini i danas, u naravi pristupni put na kč. br. [katastarska čestica] (obiteljska kuća u vlasništvu tužitelja) i kao takva niti prije stupanja na snagu ZC-a, a niti kasnije nije bila pristupačna većem broju korisnika, a što je sukladno i iskazu svjedoka FM, koja je prva susjeda tužitelja.

6.1. Na temelju tako utvrđenih činjenica, prvostupanjski sud zaključuje da predmetna nekretnina doista nije mogla biti tretirana kao nerazvrstana cesta te da ista sa tužiteljevom kućom kč. br. [katastarska čestica] čini jednu funkcionalnu cjelinu.

7. Unatoč takvom činjeničnom utvrđenju sud prvog stupnja ipak donosi presudu kojom u cijelosti odbija tužbeni zahtjev tužitelja uz sljedeće obrazloženje. Sud prvog stupnja navodi da do povrede knjižnog prava tužitelja nije došlo uknjižbom, već je tužitelj prestao biti vlasnik predmetne nekretnine upisom poništavanja čestice odnosno provedbom geodetskog elaborata (prijavni list, kopija katastarskog plana) te ostale dokumentacije propisane čl. 131. ZC-a, dok provedbom prijavnog lista prema rješenju toga suda Z-2457/21 nije povrijeđeno knjižno pravo tužitelja. U takvoj situaciji prema shvaćanju suda prvog stupnja, tužitelj brisovnom tužbom iz čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje: ZZK) ne može zaštiti svoje vlasništvo kako to traži u ovom postupku, već je eventualno mogao postaviti zahtjev obavezno pravne prirode na temelju općih propisa. Pritom sud prvog stupnja napominje kako čak i kada tužitelju ne bi pripadalo pravo na obvezno pravni zahtjev, predmetni tužbeni zahtjev svejedno ne bi bio osnovan iz razloga što parnični sud nema ovlaštenja ulaziti u ocjenu pravilnosti odlučenog ili navedenog u ispravama koje su donijela nadležna upravna tijela u upravnom postupku, a osobito kada se radi o javnim ispravama na temelju kojih se po sili zakona vrši upis u zemljišne knjige na temelju specijalnih propisa kao što je ZC. Nadalje, u odnosu na tvrdnje tužitelja da on nije bio obaviješten o javnom pozivu i obavijesti prije utvrđivanja nerazvrstanih cesta i da nije dao suglasnost tuženiku za takav upis sud prvog stupnja navodi da kada je upis izvršen kroz provedbu prijavnog lista u redovitom zemljišnoknjižnom postupku radi upisa nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu sukladno odredbama ZC-a, koji predstavlja lex specialis u odnosu na ZZK-a, to za provedbu tog prijavnog lista u zemljišnoj knjizi nije bila potrebna niti suglasnost tužitelja kao nositelja knjižnog prava u smislu čl. 164. st. 4. ZZK -a. Stoga se niti u tom smislu ne radi o povredi knjižnih prava tužitelja iz čl. 150. st. 1. ZZK -a pa nema mjesta niti prihvaćanju predmetne brisovne tužbe. Slijedom svega navedenog, a primjenom odredbe čl. 32. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 52/25 – dalje: ZVDSP) u vezi čl. 150. ZZK-a i čl. 170. ZVDSP-a te čl. 130. i čl. 131. ZC-a sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

8. Odredbom čl. 150. st. 1. ZZK-a propisano je da je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

9. Sukladno čl. 131. st. 1. ZC-a ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona (28. srpnja 2011.) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Sukladno st. 3. istog članka nerazvrstane ceste iz stavka 1. toga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavl ja tijelo nadležno za katastar. Sukladno st. 6. istog članka nerazvrstane ceste iz stavka 1. toga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

10. Prvenstveno, u odnosu na žalbene navode tužitelja valja reći da se provedba predmetnog prijavnog lista temelji na odredbi čl. 131. st. 6. ZC-a, kojom je propisano da će se nerazvrstane ceste upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinica lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise.

11. Osnovano ukazuje tužitelj da, suprotno zaključku suda prvog stupnja, on nije bio u mogućnosti tražiti zaštitu svog prava u upravnom postupku budući da se predmetni upis ne temelji na rješenju koje je donijelo upravno tijelo, a koje rješenje bi se onda moglo osporavati u okviru upravnog postupka. Naime, iz rješenja poslovni broj Z - 2457/21 od 22. veljače 2021. proizlazi da je upis nerazvrstane ceste proveden temeljem prijavnog lista, kopije katastarskog plana, skice izmjere, odluke o nerazvrstanoj cesti te očitovanja nositelja prava nerazvrstane ceste (tuženika), a svim tim ispravama se dokazuje da se radi o nerazvrstanoj cesti koja ispunjava pretpostavke iz čl. 131. st. 1. ZC-a. Navode o tome da predmetna nekretnina ne predstavlja nerazvrstanu cestu tužitelj nije mogao dokazivati osporavanjem neke od tih isprava u upravnom postupku, već takve navode jedino i može dokazati u posebnom građanskom postupku. Isto tako, točno je da nije bilo razloga da se predmetna nekretnina odredi kao nerazvrstana cesta jer je tužitelj u samostalnom i nesmetanom posjedu iste i od prije 2011. godine, a ista niti prije stupanja na snagu ZC-a, a niti kasnije nije bila pristupačna većem broju korisnika. Međutim, neovisno o svemu navedenom odluka suda prvog stupnja svejedno je pravilna iz razloga koji se navode u nastavku.

12. Dakle, u suštini u ovom slučaju sud prvog stupnja utvrđuje da predmetna nekretnina doista ne ispunjava uvjete za stjecanje statusa nerazvrstane ceste, ali istodobno zaključuje da podnošenje brisovne tužbe nije pravni put kojim bi tužitelj mogao zaštiti svoje pravo vlasništva. Takav zaključak suda prvog stupnja kao pravilan prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

13. Naime, brisovna tužba je posebna stvarnopravna tužba kojom se traži brisanje nevaljane ili neistinite uknjižbe u zemljišnoj knjizi i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. Njome se štiti osoba čije je knjižno pravo povrijeđeno pogrešnim ili neosnovanim upisom.

13.1. Iako je pred sudom prvog stupnja utvrđeno da predmetna nekretnina doista nije predstavljala nerazvrstanu cestu, koje utvrđenje tuženik niti ne osporava, u konkretnom slučaju nije moguće (djelomično) izbrisati provedenu uknjižbu nerazvrstane ceste (koja je prema utvrđenju suda prvog stupnja učinjena na štetu tuženika) bez promjene podataka u posjedovnici, a koju promjenu ne može odrediti sud, već upravno tijelo provođenjem parcelacije. Stoga, pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da se predmetnoj brisovnoj tužbi ne može udovoljiti, već tužitelj treba ishoditi sudsku presudu kojom se utvrđuje pravo vlasništva na tom dijelu nekretnine (koji je ranije imao oznaku kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nakon čega će biti potrebno provesti parcelaciju koju provodi upravno tijelo sukladno posebnom zakonu, a potom će se tužitelj moći upisati kao vlasnik iste.

14. Slijedom svega navedenog, valjalo je sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZPP -a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

15. Ovdje valja reći da prilikom donošenja odluke o troškovima postupka sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP -a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, dok sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka. Kako tužitelj odluku glede visine troškova određeno ne pobija, to prvostupanjska odluka o troškovima u pogledu visine dosuđenih troškova nije ispitivana.

16. Budući da tužitelj nije uspio u žalbenom postupku to mu nije priznat trošak sastavljanja žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Velikoj Gorici 12. kolovoza 2026.

Predsjednik vijeća

Branka Križanić Perharić