Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: 174 K-167/2025-41
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Petri Kaštropil, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ane Vidaković kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog GG, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. - dalje u tekstu: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru broj KO-DO-312/2024 od 23. svibnja 2024., izmijenjene na raspravi 10. kolovoza 2026., nakon javne rasprave održane 11. lipnja 2026. i zaključene 10. kolovoza 2026. u prisutnosti zamjenice državne odvjetnice Branke Rukavine, optuženog GG, zamjenika branitelja Filipa Stanića, odvjetnika u [adresa], oštećenika EG i punomoćnika oštećenika Marija Petanija, odvjetnika u [adresa], **.**.2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Okrivljeni GG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i E rođene A, rođen **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem mjestu [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom SSS, trgovac, umirovljenik, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan,
k r i v j e
da je dana 23. kolovoza 2023. oko 17,10 sati, na D-110, na mostu Ždrelac u mjestu Ždrelac, upravljajući osobnim vozilom marke Opel reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom D-110 iz smjera Preka u smjeru Tkona (iz smjera zapada u smjeru istoka), protivno odredbi čl. 46. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iako svjestan da za kretanje svog osobnog vozila mora koristiti sredinu obilježene prometne trake namijenjene za njegov smjer kretanja, lakomisleno držeći da neće nastupiti štetne posljedice za druge sudionike u prometu, tijekom vožnje prešao na suprotni kolnički trak te prednjim lijevim bočnim dijelom svog vozila udario u prednji lijevi bočni dio vozila marke Opel reg. oznake [registarska oznaka], kojim je pravilno krećući se svojom kolničkom trakom iz smjera istoka u smjeru zapada, upravljao ošt. žrtva EG, a kojom prilikom je imenovani ošt. žrtva zadobio pored rane razderotine mekog oglavka čeono tjemeno lijevo duljine 8 cm i prijelom prve kosti donožja desnog stopala, koja ozljeda je teške naravi,
dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,
pa da je time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano po čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 u daljnjem tekstu: KZ/11).
II. Na temelju članka 227. stavak 1.i 2. KZ/11 optuženi GG se
o s u đ u j e
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) MJESECI.
III. Na temelju članka 56. KZ/11 optuženom GG se
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
kojom se određuje da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optuženik u roku od 1 (jedne) godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.
IV. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi članka 145. stavak 2. točke 1. i 6. ZKP/08 optuženi GG dužan je platiti troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu troška kaznenog postupka u iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u korist državnog proračuna, sve u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude te troškove provedenog sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 1.274,44 eura (tisuću dvjesto sedamdeset četiri eura i četrdeset četiri centa) u korist državnog proračuna, sve u roku od 6 (šest) mjeseci od pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1.Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je optužnicu broj KO-DO- 312/2024 protiv optuženog GG, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 1. i 2. KZ/11.
1.1. Na raspravi održanoj 10. kolovoza 2026. zastupnica optužnice je izmijenila činjenični opis optužbe na način da je činjenični opis uskladila s nalazom i mišljenjem vještaka medicinske struke. Takva izmjena činjeničnog opisa ne predstavlja izmjenu identiteta događaja niti proširenje optužbe.
2. Iznoseći stav o osnovanosti optužbe optuženi GG je izjavio da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret te da vrstu i mjeru kazne koja je predložena u optužnici prihvaća u cijelosti.
3. Oštećenik EG nije postavio imovisnkopravni zahtjev.
4. Sud je prije donošenja odluke provjerio je li priznanje okrivljenika potpuno i sukladno do tada pribavljenim dokazima jer je oštećenik EG tijekom rasprave osporio potpunost do tada utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći da prilikom ranije provedenog sudskomedicinskog vještačenja nisu uzete u obzir sve ozljede koje je zadobio u predmetnoj prometnoj nesreći. U tom je smislu oštećenik predložio provođenje kontrolnog sudskomedicinskog vještačenja po vještaku dr. Davoru Mayeru, odnosno ponovno utvrđivanje svih ozljeda zadobivenih u predmetnom događaju, te je sud je takav dokazni prijedlog prihvatio, ocjenjujući da je predloženo vještačenje relevantno za pravilno i potpuno utvrđivanje odlučnih činjenica.
5. U dokaznom postupku uz suglasnost stranka pročitana je dokumentacija u spisu i to zapisnik o očevidu i situacijski plan (list 4-6,7), liječničke prijave za ošt. EG (list 8-10,17-19), sudsko-medicinsko vještačenje (list 25-33) zapisnik o ispitivanju osum. GG po odredbi čl. 208.a ZKP-a sa DVD snimkom (list 12-15, 20) zapisnik o ispitivanju svjedoka AG (list 40-43), prometno vještačenje (list 45). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 8. ZKP/08 pročitan je iskaz svjedoka/oštećenika EG dan na zapisnik kod ovog suda 7. travnja 2025. godine (l. s. 110-116). Pregledane su fotografije priložene na raspravi 10. kolovoza 2026. Ispitan je vještak medicinske struke dr. Davor Mayer te je pročitan nalaz i mišljenje dr. Davora Mayera i vještakinje dr. MG zaprimljen kod suda 21. siječnja 2026. (l.s. 247-257). Prije završetka dokaznog postupka pročitani su izvatci iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika.
6.Optuženi GG se branio šutnjom.
7. Na raspravi održanoj 10. kolovoza 2026. ispitan je sudski vještak dr. Davor Mayer koji je naveo da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja da nema ništa za dodati. Pričitan je nalaz i mišljenje dr. Davora Mayera i vještakinje dr. MG zaprimljenog dana 21. siječnja 2026. godine (l.s. 247-257).
8.1. Iz nalaza i mišljenja dr. Davora Mayera i vještakinje dr. MG slijedi da je oštećeniku DG utvrđene slijedeće ozljede: rana razderotina mekog oglavka čeonotjemeno lijevo, duljine 8 cm koja predstavlja tjelesnu ozljedu i prijelom prve kosti donožja desnog stopala koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Utvrđene ozljede oštećenika u svojoj ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Ozljede stoje u uzročnoposljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom, a mehanizmom nastanka se uklapaju u dinamiku nesreće opisanu u prometnom vještačenju. Očitanjem snimki jedne od višebrojnih radioloških dijagnostičkih obrada oštećenika nakon događaja uočen je i nalaz interpretiran kao prijelom 12. desnog rebra, uz kralježnicu. Međutim, kontrolnim očitanjem radiološke obrade provedenim u okviru ovog vještačenja otklonjena je mogućnosti da bi se radilo o prijelomu rebra. Nadalje, u jednoj fazi radiološke obrade je postavljena i sumnja na kompresivni prijelom trupa 1. slabinskog kralješka, ali taj je nalaz razjašnjen dodatnom radiološkom obradom kojom nije ustanovljen takav prijelom. Ishod kontrolnog očitanja radiološke obrade postavljenog u okviru ovog vještačenja potvrdio je ovaj zaključak, odnosno isključio postojanje prijeloma kralješka.
8.2. Zastupnica optužbe i branitelj okrivljenika nisu imali primjedbi na dostavljeni nalaz i mišljenje dok je punomoćnik oštećenika istaknuo da ostaje kod pisane primjedbe te istaknuo kako vještak uopće nije uzeo u obzir rupture tetive supraspinatusa, a oštećenik se u više navrata žali na bolove u ramenima, slijedom čega oštećenik smatra da vještačenje nije potpuno.
8.3. Na upit zastupnice optužbe vještak je naveo da je radiološka obrada odnosno rendgenska snimanja uključivala i snimanje područja lijevog ramenog zgloba i to je prije svega povezivo s navodom oštećenika u svojstvu pacijenta kako ima bolove u području lijeve ključne kosti. Koštana trauma je snimanjem isključena. Na daljnji upit može li se ocijeniti težina rupture mišića ili tetiva rotatorne manžete odgovorio je da bi kvalifikacija ovisila o kliničkoj slici i opsegu ozljede, ali to govori načelno za slučajeve traumatske rupture, dok se u ovom slučaju radilo o rupturi zbog degerativnih promjena i ista se ne može vezati za prometnu nesreću. Ruptura može biti traumatska ali kad se sve uzme u obzir dinamika odvijanja nesreće tip nesreće, druge zadobivene ozljede i sadržaj medicinske dokumentacije u kojoj poslije izostaje klinička simptomatologija kakva bi kod traumatske rupture bila prisutna dolazi se do zaključka kako se rupture u području rotatore manžete (ramena) ne mogu dovesti u uzročnu vezu sa predmetnom prometnom nesrećom.
8.4. Na upit punomoćnika oštećenika vještak je odgovorio da traumatska ruptura nastaje naglo i da boli, a ne da se bol po prvi put javi mjesec i pol dana nakon nesreće i to samo u jednom ramenu pa da onda to rame uopće niti ne bude prvo operirano, nego tek nakon desnog ramena i sve to godinu dana nakon nesreće. Još jednom je ponovio da se radi se o oštećenjima koja su degerativne prirode.
8.5. Na pitanje suda, ponovio je da naknadno utvrđene rupture rotatorne manžete nisu u uzročno posljedičnoj vezi sa prometnom nesrećom. Već je odgovarajući na prethodna pitanja nabrojao na čemu temelji zaključak, pa je dodao da u stanju spisa nema niti jednog elementa koji bi odskakao od takvog zaključka. Dodatno je još spomenuo da je potvrda njegovom zaključku i postojanje degerativnih promjena u području tetive što je viđeno već na RTG snimci na dan događaja, dakle bilo je prisutno i prije nesreće.
8.6. Na upit punomoćnika oštećenika naveo je da je prilikom zaključivanja uzeo u obzir dinamiku odvijanja prometne nesreće utvrđenu po vještaku prometne struke što je jasno vidljivo iz njegovog nalaza gdje je bitne dijelove dinamike i citirao (list 6 nalaza), a danas je odgovarajući na pitanja i pozvao na tu dinamiku. U nalazu prometnog vještaka iznesene su sve bitne okolnosti dinamike koje su njemu potrebne za zaključivanje. Ako su fotografije bile priložene spisu, onda ih je vidio, riječ je o vozilu Opel Vectra, starije proizvodnje.
8.7.Na upit oštećenika, vještak je odgovorio da oštećenik svakako ima pravo na svoj subjektivni laički dojam i percepciju načina odbijanja nesreće, a svakako se radi o vrlo neugodnom i stresnom događaju. Međutim, objektivna utvrđenja kako dinamike odvijanja nesreće tako i mogućnosti ozljeđivanja su zadaća vještaka, a ne laika pojedinca koji je u nesreći sudjelovao. Posebno je nadodao da je uzeo u obzir i tjelesne percepcije oštećenika obzirom da ih je on navodio u svom iskazu.
8.8. Punomoćnik oštećenika je predao u spis tri privatne fotografije snimljene nakon prometne nesreće.
8.9. Na upit punomoćnika oštećenika vještak je odgovorio da stanje stresa zbog doživljene nesreće svakako može umanjiti percepciju boli kao što to sugerira punomoćnik oštećenika, međutim radi se o kratkom vremenskom razdoblju, a svakako ne o danima i tjednima.
9. Iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke dr. Roberta Karla od 1. veljače 2024. slijedi da je oštećeniku prometnoj nezgodi zadobio jednu laku ozljedu – razderotinu glave i jednu običnu tešku ozljedu prijelom kosti desnog stopala bez pomaka te je konstatirano da je oštećenik EG u prometnoj nezgodi zbog prijeloma stopala zadobio teške tjelesne ozlijede.
10. Iz iskaza oštećenika koji je u svojstvu svjedoka ispitan na raspravi kod ovog suda 7. travnja 2026., a koji iskaz je pročitan na temelju čl. 431. st. 1. toč. 8. ZKP/08 slijedi da je svjedok naveo da je okrivljenik svojim vozilom prešao na njegov kolnički trak i prednjim dijelom svog vozila udario direktno u njegovo vozilo. Ljudi su ga pokušavali izvući iz vozila, a on je tada bio polusvijestan, međutim nisu ga mogli izvući iz vozila. Počeo je razmišljati da će se auto zapaliti radi čega je svim snagama pokušao izaći i uspio je uz primjenu svoj snage i sile, adrenalina. Inače, bio je priklješten, obje noge su mu bile priklještene, jedva je uspio skinuti pojas. Inače ima TEP oba koljena, a to je proteza koljenog zgloba, a to ima od 2020. Sreća je da nisu pukla koljena kada se izvlačio iz vozila. Odlučio je izaći bez obzira na posljedice jer su svi vikali da će se auto zapaliti. Uspio je iščupati jednu nogu, pa drugu, pa se između 2 sica izvlačio, slomio je sic kako bi izašao po dijagonali. Iza suvozača je bilo slomljeno staklo, nekako je došao do tog stakla i do pojasa se dovukao do tog stakla, a nakon čega su ga ljudi izvukli. Brzo je stigla hitna pomoć, oni su ga odmah imobilizirali i prebacili su ga u bolnički centar. Zadobio je prijelom prsta desne noge, imao je 10ak šavova na glavi, konstantno ga je boljelo prsište, rame i kuk, odnosno zdjelica. Također, osjeća sam bol u vratu i u lumbalnom dijelu.
10.1. Na upit opunomoćenika oštećenika, svjedok - oštećenik je naveo da je u kompletnom prsištu osjećao bol 2-3 mjeseca, a i dan danas osjeća. Također u kičmi i vratu osjeća bolove, a koji su nastali u predmetnoj prometnoj nesreći. Čim je došao u bolnicu žalio sam se na bolove u prsištu, ramenima i zdjelici. U bolnici su mu obavili snimanje svih ovih dijelova, čak su mislili da mu je puknuo i kuk, ali nije se to dogodilo već da je to od udarca. Iako je liječnicima govorio da ga boli rame i prsište isti su jednostavno rekli da rame nije slomljeno, ali u listopadu 2023. je prilikom ponovnog snimanja ponovno utvrđeno da je imao prijelom rebara, ali da su zacijelila. S obzirom da se učestalo žalio na bol u ramenima, ponovno su ga poslali na snimanje, a nakon što su utvrdili da mu fizikalna terapija ne pomaže i tada se utvrdilo da ima rupturu tetiva oba ramena.
10.2. Na upit zastupnice optužbe, svjedok - oštećenik je naveo da ga okrivljenik nije kontaktirao nakon prometne nezgode.
10.3. Na upit branitelja okrivljenika, svjedok - oštećenik je naveo da ima slike svog automobila koji je bio krš i lom. Činilo se da je trajalo 10 minuta, a sve se dogodilo u 5 sekundi, ljudi nisu vjerovali da je ostao živ, a gledajući stanje automobila i činjenicu da je visok 2 metra. Bilo je nekoliko ljudi koji su ga izvlačili iz vozila kada je bio do pasa u autu te su ga položili 6-7 metara od automobila i položili ga uz ogradu i takav je dočekao hitnu pomoć. Ne sjeća se okrivljenika, odnosno ne zna gdje je on tada bio, a niti zna tko je okrivljenik, odnosno danas ga prvi putem vidi u sudnici. Ne sjećam se da je bilo poziva na moj mobitel od strane nepoznatih brojeva. Rođen je u [adresa], boravim u [adresa], ali njegovi roditelji su iz Kraja i tamo ima starinu koju je naslijedio. Prije prometne nezgode nije imao nikakve bitnije tegobe, već samo išijas koji se sporadično javljao svake 2-3 godine. Padova i lomova nije imao. Nije imao tegoba koje sada ima nakon ove prometne nezgode. Nakon ove nezgode imao je problem s vratom, pa mu je čak u jednom trenu i desna ruka utrnula pa je posumnjao čak i na moždani udar. Nakon toga izvršio je snimanje gdje mu je utvrđeno da je došlo do pomicanja 3. i 4. kralješka u vratu te da se stvorila aneurizma te je na promatranju na rebru. Da je ranije imao te tegobe ne bi bio niti radno sposoban. Sada je skroz drugi čovjek i radi operacija i to ne bi nikome poželio.
11. Iz provedenog vještačenja po prometnom vještaku Danielu Sikiriću proizlazi da se osobni automobil Opel Insignia reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao okrivljeni GG, u kritično vrijeme kretao kolnikom državne ceste D-110 u mjestu Ždrelac, iz smjera zapada prema istoku, za to vozilo desnom prometnom trakom i brzinom od oko 58 km/h. U isto vrijeme se je ususret osobnom vozilu okrivljenika, dakle iz smjera istoka prema zapadu, svojom desnom prometnom trakom i brzinom od oko 59 km/h, kretao osobni automobil Opel Vectra reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao oštećeni EG. Dolaskom na most Ždrelac, u trenutku koji je za svega oko 0,92 s prethodio trenutku nastanka ove prometne nesreće, i u kom trenutku je razmak između predmetnih osobnih vozila iznosio oko 30 m, došlo je do pojave naglog lijevog skretana osobnog vozila okrivljenika. S obzirom da bi se poduzimanjem forsirane radnje kočenja okrivljenik svojim osobnim vozilom zaustavio na putu od oko 32 m, a oštećenik svojim osobnim vozilom na putu oko 34 m, oba vozača u takvim okolnostima nisu mogla izbjeći sudar njihovih osobnih vozila, do kojeg je došlo na sjevernoj prometnoj traci, kako je to grafički prikazano na stranici 11 ovog izvještaja. Pri tome su se predmetna osobna vozila sudarila svojim prednjim lijevim bočnim stranama, i to pri punim brzinama svog kretanja, dakle osobni automobil Opel Insignia reg. oznake [registarska oznaka] brzinom od oko 58 km/h, a osobni automobil Opet Vectra reg. oznake [registarska oznaka] brzinom od oko 59 km/h. Imajući u vidu konfiguraciju, širinu i stanje kolnika predmetne prometnice, okrivljeni vozač se svojim osobnim vozilom kretao brzinom koja je bila tehnički adekvatna za sigurno mimoilaženje vozila i savladavanje konkretnog dijela prometnice na mostu. U skladu sa time se može zaključiti da brzina od 58 km/h, kojom se okrivljenik kretao u kritično vrijeme, nije mogla sama po sebi izazvati pojavu lijevog skretanja njegovog osobnog vozila i prelaska na lijevu prometnu traku. Prema tome mišljenja je da je pojava lijevog skretanja vozila bila posljedica manipulacije upravljačem u lijevo od strane okrivljenika. U skladu sa time mišljenja je da je okrivljeni vozač GG ovu prometnu nesreću mogao izbjeći način da svojim osobnim vozilom nije prelazio na za njega lijevu prometnu traku, već da se je propisno kretao središnjim dijelom svoje desne prometne trake, s obzirom da su za takvo kretanja bili ispunjeni svi tehnički uvjeti. Razlog zbog kojeg je okrivljenik svojim osobnim vozilom prešao na sebi lijevu prometnu traku može se pripisati njegovim subjektivnim načinom upravljanja vozilom, što je mogla biti posljedica nepažnje, pogrešne procjene, greške u upravljanju, ili nekog drugog razloga koji s ne može utvrditi prometno – tehničkim vještačenjem. Vozač osobnog automobila Opel Vectra reg. oznake [registarska oznaka] EG u konkretnim okolnostima nije imao tehničke mogućnosti izbjeći ovu prometnu nesreću. Kretao se tehnički ispravno svojom desnom prometnom trakom, ali zbog kratkoće vremena i malog uzdužnog razmaka između vozila u trenutku kada je osobno vozilo okrivljenika započelo skretati u lijevo i prelaziti na njegovu desnu prometnu traku, oštećenik nije mogao poduzimanjem radnje kočenja ili skretanja izbjeći sudar.
11.1.Oštećenik je predložio saslušati vještaka prometne struke s obzirom na netom priložene fotografije iz kojih je razvidno da položaj vozila oštećenika nije bio ispravno evidentirano prilikom provođenja očevida na licu mjesta, pa bi se u vezi s navedenim oštećenik daljnje očitovao zavisno od usmenog mišljenja vještaka prometne struke, međutim sud je taj dokazni prijedlog dobio kako odugovlačeći jer navedene fotografije ne mogu utjecati na ni jedan zaključak vještaka, pa je ovaj dokazni prijedlog očito usmjeren na odgađanje završetka postupka.
12. Svu materijalnu dokumentaciju u spisu sud je prihvatio kao vjerodostojnu, jasnu i neupitnu. Provedena vještačenja sud je ocijenio kao stručna, jasna i dana prema svim pravilima struke. Naime, iz nalaza i mišljenja Danijela Sikirića, vještaka prometne struke proizlazi da je predmetna prometna nesreća nastala kao direktna posljedica prelaska osobnog vozila okrivljenika na suprotnu prometnu traku kojom se u svom osobnom vozilu kretao oštećenik, a koji nije imao tehničke mogućnosti izbjeći sudar. Iskaz oštećenika glede mehanizma nastanka prometne nesreće je u suglasnosti s mišljenjem prometnog vještaka, koji je na temelju objektivnih tragova i podataka utvrdio da je vozilo okrivljenika prešlo na kolnički trak kojim se kretao oštećenik. Sud je prihvatio iskaz svjedoka AG, a koji je pročitan uz suglasnost stranaka, kao vjerodostojan u dijelu u kojem je opisao način nastanka prometne nesreće. Njegov iskaz je jasan, određen i međusobno suglasan s ostalim provedenim dokazima. U odnosu na navode oštećenika o zadobivenim ozljedama, sud je imao u vidu da oštećenik može neposredno opisati tegobe i subjektivni doživljaj boli, dok pitanje vrste, naravi i težine tjelesnih ozljeda predstavlja pitanje za koje su potrebna stručna medicinska znanja. Stoga je sud te okolnosti utvrđivao prvenstveno na temelju medicinske dokumentacije te nalaza i mišljenja dr. Roberta Karla i dr. Davora Mayera čiji su zaključci međusobno podudarni. Sudsko-medicinskim vještačenjem utvrđeno da je oštećeni EG zadobio pored rane razderotine mekog oglavka čeono tjemeno lijevo duljine 8 cm i prijelom prve kosti donožja desnog stopala, koja ozljeda je teške naravi, a mehanizmom nastanka se uklapa u dinamiku nesreće opisanu u prometnom dijelu kombiniranog vještačenja.
13. Analizom svih provedenih dokaza, i to svakoga zasebno i dovodeći ih u međusobnu vezu i posebno u vezu s priznanjem krivnje od strane okrivljenika, sud je utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11. Sud utvrdio da je ovakvim postupanjem optuženik ostvario sve subjektivne i objektivne elemente kaznenog djela koje mu je stavljen na teret. Optuženik je kazneno djelo počinio iz nehaja. Ubrojivost optuženika nije dovedena u pitanje. Svijest o protupravnosti nije osporena. Nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.
14. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na optuženog ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.
15. Kao olakotne okolnosti na strani optuženog sud je cijenio njegovu kaznenu neosuđivanost te priznanje krivnje. Kao otegotnu okolnost sud je cijenio raniju prekršajnu kažnjavanost i to odlukom Postaje prometne policije Zadar, 211-07/23- 4/40727 od 6., lipnja 2023., pravomoćnom 4. srpnja 2023., zbog prekršaja iz čl. 163. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i presudom Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Pp-1823/21 od 18. rujna 2023., pravomoćnom 18. rujna 2023. Iako se radi o prekršajima manje težine od kaznenog djela koje je predmet ovog postupka, navedena okolnost ukazuje da predmetno kazneno djelo nije potpuno izoliran slučaj ranijeg kršenja prometnih propisa. Sud je uzeo u obzir da je optuženik prihvatio prijedlog vrste i mjere kaznenopravne sankcije predložene po zastupnici optužbe, pa mu sud nije niti mogao izreći drugu vrstu kazne ili druge mjere propisane zakonom, niti veću mjeru kazne od predložene.
16. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju od 7 mjeseci, ali je potom optuženom izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku od 1 godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Naime, sud smatra da se i uvjetnom osudom može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, te da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženog, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. Okolnost da je optuženi priznao kazneno djelo, te njegovo korektno držanje pred sudom, također pokazuje da je optuženik svjestan nedopustivosti i neprimjerenosti ovakvog ponašanja te da u cijelosti prihvaća društvenu osudu zbog takvog neprihvatljivog ponašanja, a što u suštini predstavlja potvrdu njegove potpune samokritičnosti spram počinjenog kaznenog djela, slijedom čega sud smatra da kaznu zatvora u trajanju od 7 mjeseci, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela nije potrebno neposredno i izvršiti, jer će već i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja, zbog čega je i izrekao optuženiku. Također će optuženiku ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno društveno prihvatljivo ponašanje te ponovno uključivanje u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela, kao što će mu biti omogućeno da pokaže da je shvatio ozbiljnost i nedopuštenost opisanog načina postupanja. Odlučujući o duljini roka kušnje, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani optuženika, ali i okolnosti vezane uz samo djelo i njegovo počinjenje, pa stoga sud smatra da je rok kušnje od 1 godine, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko u tom roku optuženi ne počini novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe. Naime, u tom roku provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne istom će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na njega doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te da se ubuduće ponaša na način da u potpunosti poštuje sve propise, te će imati priliku pokazati da je na vrijeme shvatio neprimjerenost takvog načina postupanja, odnosno imati će priliku opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti.
17. Optuženiku je naloženo platiti paušalnu svotu troška kaznenog postupka u iznosu od 50,00 eura, a sve razmjerno složenosti i trajanju postupka, te izvedenim dokazima. Sud je naložio optuženiku da podmiri troškove provedenog sudskomedicinskog vještačenja, budući da isti predstavljaju troškove kaznenog postupka koji su bili nužni radi utvrđivanja odlučnih činjenica u ovom predmetu. Vodeći računa o imovinskim prilikama optuženika i načelu pravičnosti, sud je odredio rok od šest mjeseca za podmirenje navedenih troškova, kako bi mu omogućio da ispuni ovu obvezu bez ugrožavanja vlastite egzistencije i egzistencija osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.
18. Slijedom navedenog je odlučeno kao u izreci.
Zadar, 12. kolovoza 2026.
Sutkinja
Petra Kaštropil
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.
DNA:
1. ODO Zadar na broj KO-DO-312/2024
2. Optuženik: GG,
3. Branitelj: Krešimir Zorić, odvjetnik u Zadru
4. Oštećenik: IG
5. Pun. oštećenika: Mario Petani, odvjetnik u Zadru
