Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-641/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca , Branke Križanić Perharić predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Gašparuš-Horvat članice vijeća, u pravoj stvari tužiteljice NT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Mijatu, odvjetniku u Vodicama, protiv 1. tuženika ŽT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] . tuženika ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupaju punomoćnici AT, Frano Baica i Iva Baica Skert, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda u Šibeniku, radi utvrđenja i ispravke, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1086/2024 od 23. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 12. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba 1. tuženika ŽT i 2. tuženika ET kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1086/2024 od 23. prosinca 2025. u dijelu pod st. I. izreke kojim je utvrđeno da je tužiteljica NT suvlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], označene kao zkč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi vrt, u 5/96 dijela, te u dijelu pod st. II. izreke kojim je utvrđeno da je pogrešna i bez pravne važnosti uknjižba prava vlasništva na nekretninama iz točke 1. ove presude u korist tuženika, ŽT s prebivalištem u [adresa] i ET s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svakog u 5/192 dijela, pa se tužiteljica ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva nekretnini iz točke 1. ove presude na način naveden u točki 1. ove presude, uz istovremeno brisanje dotadašnje uknjižbe, sve bez daljnjeg sudjelovanja tuženika.

II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1086/2024 od 23. prosinca 2025. u dijelu pod st. I. izreke kojim je utvrđeno da je tužiteljica NT suvlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], označene kao zkč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi vrt, u 43/96 dijela, u dijelu pod st. II. izreke kojim je utvrđeno da je pogrešna i bez pravne važnosti uknjižba prava vlasništva na nekretninama iz točke 1. ove presude u korist tuženika, ŽT s prebivalištem u [adresa] i ET s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svakog u 43/192 dijela, pa se tužiteljica ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva nekretnini iz točke 1. ove presude na način naveden u točki 1. ove presude, uz istovremeno brisanje dotadašnje uknjižbe, sve bez daljnjeg sudjelovanja tuženika te pod st. III. izreke i za navedeno sudi:

1. Odbija se tužiteljica sa preostalim dijelom zahtjeva na utvrđenje da je vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], označene kao zkč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi vrt, u 43/96 dijela, te da je pogrešna i bez pravne važnosti uknjižba prava vlasništva na nekretninama iz točke 1. ove presude u korist tuženika, ŽT s prebivalištem u [adresa] i ET s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svakog u 43/192 dijela, pa da se tužiteljica ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva nekretnini iz točke 1. ove presude na način naveden u točki 1. ove presude, uz istovremeno brisanje dotadašnje uknjižbe, sve bez daljnjeg sudjelovanja tuženika .

2. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu od 4.062,58 EUR.

3. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana naknaditi 1. i 2. tuženicima troškove parničnog postupka u iznosu od 2.534,94 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 12. kolovoza 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana naknaditi 1. i 2. tuženicima trošak sastava žalbe u iznosu od 312,50 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 12. kolovoza 2026. do isplate po stoji koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], označene kao zk. č. br. 1895/2 K. O. [katastarska općina], u naravi vrt, u ½ dijela (st. I. izreke), da je pogrešna i bez pravne važnosti uknjižba prava vlasništva na nekretninama iz st. I. ove presude u korist tuženika, svakog u ¼ dijela, pa se tužiteljica ovlašćuje temeljem te presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva nekretnini iz st. I. te presude na način naveden u st. I. te presude, uz istovremeno brisanje dotadašnje uknjižbe, sve bez daljnjeg sudjelovanja tuženika (st. II. izreke), te je naloženo tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 4.062,58 EUR, s pripadajućom zateznom kamatom.

2. Tuženici pobija navedenu presudu, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP).

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu predlaže da ovaj sud odbije žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrdi u cijelosti pobijanu presudu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Predmet ovog postupka je utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vrt, u ½ dijela, te da se utvrdi da je pogrešna uknjižba prava vlasništva na toj istoj nekretnini u korist tuženika, svakog u ¼ dijela.

7. Takav zahtjev tužiteljica zasniva na činjeničnim navodima tužbe, da je u katastarskom operatu Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Grada Šibenik, predmetna nekretnina upisana u Pl. 603 k. o. [katastarska općina] u ime i u korist PT i CT, svake za ½ dijela, da je CT preminula **.**.2007., te da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku posl. br. O-893/07 od 28. svibnja 2008. godine sva njena imovina, uključujući i ½ dijela predmetne nekretnine, raspoređena u vlasništvo tužiteljice .

8. Prvostupanjski je sud utvrdio da je tužiteljica temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Aljoše Gojanovića poslovni broj O-893/07, UPP/OS-243/07-6 od 28. svibnja 2008., iza pok. CT stekla 1/2 dijela nekretnine označene kao čest. br. 1895/2 k. o. [katastarska općina], u naravi vrt, a da je CT istu nekretninu stekla nasljedstvom od svog supruga pok. TT pok. ST kojeg su naslijedili supruga CT za 2/4 dijela, VT ž. N, sestra, za 1/4 dijela i brat HT pok. ST za 1/4 dijela, a temeljem kojeg rješenja je prednica tužiteljice CT i upisana u posjedovnom listu br. 603 Područnog ured za katastar Šibenik za 1/2 dijela, HT brat od pok TT za 1/2 dijela, da prednica tuženika VT predmetnu nekretninu nije stekla po presudi zbog izostanka Općinskog suda u Šibeniku od 4. prosinca 2008., jer da navedena presuda ne djeluje prema tužiteljici koja nije sudjelovala u tom postupku, kao niti njezini prednici, pa da niti tuženici nisu mogli steći, svaki 1/2 dijela predmetne nekretnine temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji su sklopili ŽT i prednik 1. tuženika, BT, kao davatelji uzdržavanja sa VT, kao primateljicom uzdržavanja 14. rujna 2004. Prvostupanjski je sud utvrdio da je tužiteljica predmetnu nekretninu za 1/2 dijela stekla po smrti CT, a koja je tu nekretninu naslijedila od Ž, odnosno TT, a da je LT od svog oca ST, pok. E, naslijedio predmetnu nekretninu za 5/12 dijela, njegov brat HT za 5/12 dijela i kćerka IT, prednica tuženika za 2/12 dijela, koju nekretninu je prednica tužiteljice držala i u posjedu dok je mogla obrađivati što su sve i svjedoci u svojim iskazima naveli. Sada pokojna IT nije stekla predmetnu nekretninu nasljedstvom svog oca za cijelo, već dio od 2/12 dijela, a po smrti svog brata TT je stekla 1/4 dijela, a predmetnu nekretninu ista niti je za života držala u posjedu, pa tuženi nisu mogli steći predmetnu nekretninu po ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju za cijelo svaki za 1/2 dijela, već su mogli steći samo dio od po 1/4 dijela obzirom da sama pok. IT nije bila vlasnica iste za života za cijelo. Prvostupanjski sud nadalje utvrđuje da tuženici nisu bili u dobroj vjeri prilikom sklapanja ugovora, a niti u vrijeme uknjižbe, jer da su imali saznanja o tome da ono što je upisano u zemljišnim knjigama ne odražava pravo stanje, a to sve iz razloga što su znali da je primateljica uzdržavanja IT (Anutović) rješenjem o nasljeđivanju stekla po ocu dio od 2/12, a po smrti brata dio od 1/4 dijela, a ne za cijelo predmetnu nekretninu.

9. Prema čl. 123. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP) stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika, ako je, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine iako to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti, dok je čl. 122. st. 2. ZVDSP propisano da je stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivaču.

10. Dakle, da bi se moglo pretpostavljati da je stjecatelj postupao u dobroj vjeri, s povjerenjem u zemljište knjige, dobra vjera mora postojati kako u trenutku sklapanja posla tako i u trenutku zahtijevanja upisa, a u konkretnom slučaju 1. tuženik i prednik 2. tuženika nisu mogli postupati u dobroj vjeri, s povjerenjem u zemljišne knjige u vrijeme sklapanja pravnog posla, jer u to vrijeme, 2004. godine, primateljica uzdržavanja još nije bila uknjižena kao vlasnica predmetne nekretnine, jer se kao vlasnica te nekretnine uknjižila tek 2009. godine. Prema tome, na 1. tuženika i prednika 2. tuženika glede stjecanja vlasništva predmetne nekretnine, ne primjenjuje se zaštita koju ZVDSP pruže stjecateljima koji su postupali u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige (čl. 122. st. 1. ZVDSP, u vezi s čl. 123. st. 1. ZVDSP). Zaštita koju ZVDSP pruža stjecateljima koji su postupali s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri, ne odnosi se niti na 2. tuženika, kao nasljednika pok. BT, jer on nije stekao suvlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla, već na temelju nasljeđivanja. Naime, zaštita koju ZVDSP pruža savjesnom stjecatelju nekretnine koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige odnosi se samo kada se nekretnine stječu na temelju pravnog posla. Prema tome, 2. tuženik svoja vlasnička prava izvodi iz vlasničkih prava svojeg prednika, te shodno tome nije mogao naslijediti veći vlasnički dio nekretnine od onog koji je pripadao njegovom predniku, s time da tužiteljica nije ovlaštena tražiti brisanje njihova prava vlasništva više od dijela za koji se utvrdi da pripada njoj temeljem nasljeđivanja, tako da je bilo potrebno utvrditi koji suvlasnički dio pripada tužiteljici temeljem nasljeđivanja, dok preostali dio pripada 1. tuženiku i pok. BT, odnosno 2. tuženiku.

11. S obzirom da tužiteljica niti njezini prednici nisu sudjelovali u postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku i u kojem je donesena presuda zbog izostanka pod poslovnim brojem P-3107/08 od 4. prosinca 2008., kojom je kao vlasnica predmetne nekretnine utvrđena VT, rođena BT, tužiteljica ima pravo u ovom postupku dokazivati da VT ne pripada predmetna nekretnina temeljem nasljedstva i diobe u onom dijelu u kojem je ona stekla tu nekretninu na temelju nasljeđivanja. Naime, pravomoćna sudska odluka djeluje samo među strankama (res iudicata facit ius inter partes) i ona ne vezuje treće osobe.

12. Prema stanju zemljišnih knjiga, povijesnog zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasnik predmetne nekretnine bio je upisan ZT, pok. E, u 1/4 dijela, kojeg je prema odluci o nasljeđivanju Kotarskog suda u Šibeniku poslovni broj O-570/51 od 31. ožujka 1952., naslijedio LT, u 5/12 dijela. Prije donošenja Zakona o nasljeđivanju iz 1955. godine, primjenjivala su se glede naknadno pronađene imovine pravna pravila iz paragrafa 142. Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. godine, prema kojima se u slučaju da je nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju pronađena imovina koja nije raspoređena, nova nasljednička izjava neće tražiti, niti će se nova rasprava voditi, ako niti jedan od nasljednika to ne zahtijeva, a kasnija pronađena imovina predati će se nasljednicima na temelju ranije provedene rasprave i odluke o uručenju.

13. Dakle, kako je UT prema navedenom rješenju o nasljeđivanju pripao nasljednički dio od 5/12 dijela, taj se nasljednički dio odnosi i na predmetnu nekretninu, koja je u ostavinsku imovinu ušla u omjeru od 1/4 dijela, što iznosi 5/48 dijela predmetne nekretnine, dok je prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-651/54 od 2. ožujka 1965., doneseno iza pok. TT, pok. ST, njegovoj supruzi CT pripalo 2/4 ili 1/2 dijela ostavinske imovine, odnosno 1/2 dijela od 5/48 dijela predmetne nekretnine, što iznosi 5/96 dijela. Dakle, CT naslijedila je 5/96 dijela predmetne nekretnine, tako da je i tužiteljica mogla naslijediti pok. CT samo u tome dijelu.

14. Kako je tužiteljica nasljeđivanjem stekla 5/96 dijela predmetne nekretnine, a tužbenim zahtjevom traži da je se utvrdi suvlasnicom u 1/2 dijela, odnosno 48/96 dijela, trebalo je odbiti njezin zahtjev u preostalom dijelu od dosuđenih 5/96 dijela do traženih 48/96 (1/2 dijela), ili za 43/96 dijela.

15. Slijedom izloženog, trebalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi st. I. izreke pobijane presude u dijelu kojim je utvrđeno da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine u 5/96 dijela, te st. II. izreke u dijelu kojim je utvrđeno da je pogrešna uknjižba prava vlasništva tuženika u 5/96 dijela, odnosno svakog od tuženika u 5/192 dijela, dok je temeljem čl. 373. t. 3. ZPP trebalo preinačiti st. I. izreke presude i odbiti tužiteljicu sa zahtjevom na utvrđenje da je suvlasnica u 43/96 dijela te je odbiti sa zahtjevom da se briše upis tuženika na predmetnoj nekretnini u 43/96 dijela, odnosno svakog tuženika u 43/192 dijela (zahtjeva njihovo brisanje u 1/2 dijela ili 48/96 dijela zajedno ili 1/4 dijela svakog, 48/192 svakog, a briše se njihov suvlasnički dio za 10/192 dijela (5/96), razmjerno dijelu za koji je utvrđeno da pripada tužiteljici).

16. Tužiteljica je u sporu uspjela sa 10 %, dok su tuženici u sporu uspjeli sa 90 %, pa kada se uspjeh tuženika umanji za uspjeh tužiteljice u sporu, dobije se da su tuženici u sporu uspjeli sa 80 %, a sve sukladno čl. 154. st. 2. ZPP.

17. Tuženicima je priznat trošak temeljem Tbr. 9/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 i 107/25, dalje: OT), za zastupanje na ročištima održanim 4. 2. 2020., 26. 6. 2020., 14. 09. 2020., 17. 1. 2023., 22. 3. 2023., 16. 5. 2023., 3. 10. 2024., 23. 1. 2025., 23. 4. 2025., 12. 11. 2025., od po 100 bodova po ročištu, za pristup na ročišta od 12. 5. 2022. i 18. 8. 2022. 25 bodova po ročištu temeljem Tbr. 9/5 OT, za zastupanje na ročištu održanom 27. 10. 22. 50 bodova temeljem Tbr. 9/2 OT, te za sastav žalbe od 16. 6. 2023., 125 bodova temeljem Tbr. 10/1 OT, za što ukupno iznosi 1225 bodova ili 2.450,00 EUR sa PDV od 25%, što iznosi 3.062,50 EUR, na koji je iznos pribrojen trošak sudske pristojbe na žalbu od 106,18 EUR, što iznosi 3.168,68 EUR, koji je iznos trebalo umanjiti razmjeno uspjehu tuženika u sporu od 80 %, što iznosi 2.534,94 EUR.

18. Stoga je trebalo temeljem čl. 380. t. 3. ZPP preinačiti st. III. izreke presude i dosuditi tuženicima troškove parničnog postupka u iznosu od 2.534,94 EUR sa zateznim kamatama koje teku po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj, 35/2005, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 i 69/26, dalje: ZOO) od dana donošenja ove presude do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP), te odbiti zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova u iznosu od 4.062,58 EUR.

19. Tuženicima pripada pravo na naknadu troška za sastav žalbe od 125 bodova ili 250,00 EUR, s PDV od 25 %, 312,50 EUR (čl. 161. st. 1. ZPP) sa zateznim kamatama koje teku po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO od dana donošenja ove presude do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP).

U Velikoj Gorici 12. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća

Branka Križanić Perharić