Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-408/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po su tkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. predlagateljice osiguranja maloljetne GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. predlagateljice osiguranja maloljetne JC, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], koje obje zastupa 3. predlagatelj osiguranja, otac i zakonski zastupnik UC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a njega punomoćnik Dario Čehić, odvjetnik u Poreču, Decumanus 18, protiv protivnice osiguranja ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Loris Lacković, odvjetnik u Poreču, Partizanska 4/1, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem prethodne mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj Ovr-86/2026-2 od 18. veljače 2026., dana 12. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba 1. predlagateljice osiguranja maloljetne GC, 2. predlagateljice osiguranja maloljetne JC i 3. predlagatel ja osiguranja UC, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj Ovr-86/2026-2 od 18. veljače 2026.

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troška žalbenog postupka.

III. Odbija se zahtjev protivnice osiguranja za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje prethodne mjere od 16. veljače 2026., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 36.642,67 eura zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, predbilježbom založnog prava koje se ima upisati na nekretnini protivnice osiguranja (nekretnine označenoj k. č. br. [katastarska čestica] i upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća na 54 m2).

2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji osiguranja zbog žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlažu prvostupanjsko rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda. Zahtijevaju i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 750,00 eura te troška sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 125,50 eura.

3. U odgovoru na žalbu protivnica osiguranja osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti uz naknadu troška za sastavljanje odgovora na žalbu po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 625,00 eura troška sudske pristojbe za odgovor na žalbu, u točno nenaznačenom iznosu.

4. Žalba predlagatelja osiguranja nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP - a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP -a.

6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom sporu te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo.

7. Predmet ovoga postupka je odlučivanje o prijedlogu za određivanje prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, predbilježbom založnog prava koje se ima upisati na nekretnini protivnice osiguranja.

8. Iz sadržaja predmetnog spisa proizlazi da predlagatelji osiguranja, kao tužitelji, protiv protivnice osiguranja, kao tuženice, vode postupak pred istim sudom pod poslovnim brojem P-33/2025-119, u kojem postupku je donesena nepravomoćna presuda poslovni broj P-33/2025-119 od 9. siječnja 2026. kojom je protivnici osiguranja naloženo da predlagateljima osiguranja isplati iznose navedene u točki I . pobijanog rješenja zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

9. Predlagatelji osiguranja u prijedlogu za osiguranja upiru na postojanje pretpostavki za određivanje predložene mjere propisanih odredbama čl. 331. i 332. OZ-a te čl. 334. i 336. OZ-a, uz tvrdnju da postoji opasnost da bi se bez osiguranja prethodnom mjerom onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine utvrđene naprijed navedenom nepravomoćnom presudom, s obzirom na to da je riječ o znatnoj tražbini, a da je protivnica osiguranja fizička osoba, pa predlažu da sud donese rješenje o osiguranju prethodnom mjerom predbilježbom založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja označene k. č. br. [katastarska čestica] i upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća na 54 m2.

10. Sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 332. OZ-a (kojom je propisano da se prethodna mjera određuje radi osiguranja novčane tražbine na temelju: 1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, 2. nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela, 3. javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela, s time da će sud na temelju navedenih isprava odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine) , odbija navedeni prijedlog, cijeneći da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za određivanje prethodne mjere, pri čemu je stava da je ispunjen prvi uvjet za određivanje prethodne mjere propisan čl. 332. st. 1. točka 1. OZ-a, budući su predlagatelji osiguranja prijedlog za određivanje prethodne mjere podnijeli na temelju odluke suda koja nije postala ovršna, međutim, da nije ispunjen drugi uvjet, odnosno da nije učinjena vjerojatnim opasnost da bi se bez određivanja prethodne mjere onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, s obrazloženjem da predlagatelji osiguranja nisu naveli niti jedan razlog iz kojeg bi proizlazila vjerojatnost opasnosti da isti bez određivanja prethodne mjere neće biti u mogućnosti ili da će im biti znatno otežano ostvarenje, odnosno naplata njihove tražbine, a da činjenica da je protivnica osiguranja fizička osoba nije nikakav dokaz vjerojatnosti postojanja opasnosti te da su predlagatelji osiguranja morali učiniti vjerojatnim da protivnica osiguranja nastoji ili poduzima radnje sa svrhom onemogućavanja ili otežavanja naplate tražbine (da je insolventna, da ulazi u dugove, da pokušava rasprodati imovinu ili slično).

11. Žalbenim navodima predlagatelji osiguranja osporavaju zaključak suda prvog stupnja o tome da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za određivanje prethodne mjere, odnosno da nije u dovoljnoj mjeri dokazano postojanje opasnost da bi bez određivanja predložene mjere bila onemogućena ili znatno otežana naplata njihove tražbine, smatrajući da je samom činjenicom da se radi o znatnoj tražbini te da je protivnica osiguranja fizička osoba (koja jednostavno svoju vrjedniju imovinu može prenijeti na drugu osobu ili ju unovčiti), dokazano postojanje navedene opasnosti u potrebnom stupnju vjerojatnosti.

12. Iako su predlagatelji osiguranja dokazali da je ispunjen prvi uvjet za određivanje prethodne mjere propisan čl. 332. st. 1. točka 1. OZ-a, i ovaj sud nalazi da za određivanje predložene mjere nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 332. OZ-a.

13. Naime, za određivanje prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine, sukladno odredbi čl. 332. OZ-a, kumulativno moraju biti ispunjene obje naprijed navedene pretpostavke. Međutim, protivno navodima žalbe, i ovaj sud smatra da predlagatel ji osiguranja u svom prijedlogu nisu učinili vjerojatnim drugu pretpostavku za određivanje prethodne mjere propisanu odredbom čl. 332. st. 2. OZ-a, jer nisu naveli okolnosti iz kojih bi se dalo zaključiti da bi se bez navedenog osiguranja onemogućila ili znatno otežala naplata dosuđene tražbine iz navedene nepravomoćne presude.

14. Imajući u vidu cjelokupan sadržaj prijedloga za osiguranje iz kojeg slijedi da predlagatelji osiguranja opasnost za ostvarenje naprijed navedene tražbine vide isključivo u činjenici da se radi o novčanom potraživanju većeg iznosa kojeg imaju spram protivnice osiguranja kao fizičke osobe, i po stavu ovoga suda, predlagatelji osiguranja nisu dokazali vjerojatnost (u potrebnom stupnju), postojanja opasnosti da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njihove tražbine.

15. Za ukazati je da je predlagatelj osiguranja u svakom konkretnom slučaju dužan učiniti vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine, koja opasnost treba biti objektivna, s time da osiguranje tražbine prethodnom mjerom predstavlja izvanrednu intervenciju u prava protivnika osiguranja u pogledu njegove imovine, pa je potrebno učiniti vjerojatnim da je ona zaista i nužna.

16. U tom kontekstu je za naglasiti da u konkretnom slučaju predlagatelji osiguranja u prijedlogu za osiguranje samo navode sumnju u mogućnost da će se od protivnice osiguranja uspjeti naplatiti, dok konkretno niti ne navode temeljem čega smatraju da se od protivnice osiguranja neće moći naplatiti, s time da u prijedlogu za osiguranje ne tvrde niti to da kod protivnice osiguranja postoji namjera za raspolaganje nekretninom te da protivnica osiguranja nema odgovarajuću imovinu iz koje bi predlagatelj i osiguranja mogli naplatiti svoju tražbinu, na što se sada pozivaju u žalbi, pri čemu se navedeno (da protivnica osiguranja nema odgovarajuću imovinu iz koje bi žalitelji mogli naplatiti tražbinu), nikako samo po sebi ne može podrazumijevati, pa se utoliko ukazuju bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja žalbeni prigovori žalitelja kojima upiru na pogrešan zaključak suda prvog stupnja o tome da nisu dokazali u dovoljnoj mjeri postojanje opasnosti da bi bez određivanja predložene mjere bila onemogućena ili znatno otežana naplata njihove tražbine , odnosno da protivnica osiguranja zasigurno nema mogućnost isplatiti žaliteljima novčani iznos utvrđen nepravomoćnom presudom te „da se pred njih stavljaju nerazmjerna očekivanja o dokazivanju navedenih okolnosti“.

17. Naime, ocjenu o postojanju opasnosti da bi se bez navedenog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, donosi sud na temelju dokaza i okolnosti koje predlagatelj osiguranja navede u prijedlogu za osiguranje.

18. Dakle, nije dovoljna tvrdnja predlagatelja osiguranja o postojanju vjerojatnosti da predlagatelji osiguranja neće moći naplatiti svoju tražbinu (zbog činjenice da se radi o većem novčanom iznosu, a protivnica osiguranja je fizička osoba), niti je dovoljno samo ukazati na postojanje navedenih činjenica, već su predlagatelji osiguranja dužni učiniti vjerojatnim kako bi bez predloženog osiguranja bilo onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje njihove tražbine, a što predlagatelji u ovom konkretnom slučaju ne čine, pri čemu sama činjenica da nekretnina u vlasništvu protivnice osiguranja i bude prodana, ne znači automatski da će tražbina predlagatelja biti ugrožena ako prethodna mjera ne bude donesena.

19. U tom smislu, prema ocjeni ovoga suda, činjenica da se radi o većem novčanom iznosu koji se treba naplatiti od protivnice osiguranja koja je fizička osoba , sama po sebi ne ukazuje na moguće postojanje izvjesnih okolnosti koje bi mogle ugroziti namirenje tražbine predlagatelja, slijedom čega, u takvim činjeničnim i pravnim okolnostima, ne postoji osnova za određivanje predložene mjere, kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja, suprotno žalbenim navodima žalitelja.

20. U naprijed iznesenim okolnostima konkretnog slučaja, žalbeni navodi da su predlagatelji učinili vjerojatnim i drugu pretpostavku, odnosno opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, ostaju ničim dokazane i neargumentirane tvrdnje, koje su kao takve bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

21. Pored navedenog, uzimajući u obzir vjerojatnost tražbine predlagatelja, mjera koju predlažu predlagatelji bi morala biti proporcionalna njihovom zaštićenom interesu, a proporcionalnost mjere uključuje u sebi i učinkovitost i nužnost mjere, tako da sud određuje takvu mjeru samo ako nađe da je mjera učinkovita i nužna i da je proporcionalna zaštićenom interesu predlagatelja, pri čemu o nužnosti mjere sud odlučuje na temelju podataka koje iznose predlagatelji.

22. Stoga, s obzirom na sve obrazloženo, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje i odbio prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem prethodne mjere, slijedom čega je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, valjalo odbiti žalbu predlagatelja osiguranja kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja pod točkom I.

23. Kako predlagatelji osiguranja nisu uspjeli sa žalbom, to trošak povodom pravnog lijeka pada na njihov teret (čl. 154. st. 1. ZPP-a), slijedom čega je temeljem čl. 166. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

24. Protivnici osiguranja nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu i trošak sudske pristojbe sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom III. ovog rješenja.

U Zagrebu 12. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Roberta Pandža