REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-951/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Kamelija Parać, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Antonio Šćulac, odvjetnik u Rijeci, protiv 1. tuženika Lovačko društvo „PATKA“ Novigrad, OIB 43534337399, Novigrad, Bužinija 0, kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, 2. tuženika GRAD NOVIGRAD, OIB 53785741678, Novigrad, Veliki trg - Piazza Grande 1, kojeg zastupa punomoćnik Aleksandar Puh, odvjetnik u Puli, i 3. tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa Zoran Vukić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić & Partneri d.o.o. u Rijeci, radi isplate, odlučujući o žalbama prvotuženika i trećetuženika protiv presude Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-73/2024-82 od 28. studenog 2025., 11. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe prvotuženika i trećetuženika kao neosnovane i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-73/2024-82 od 28. studenog 2025. u točkama I. i IV. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-73/2024-82 od 28. studenog 2025. u točki I. izreke naloženo je prvotuženiku i trećetuženiku solidarno isplatiti tužitelju iznos od 2.436,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom. U točki II. izreke odbijen je zahtjev tužitelja da se prvotuženiku i trećetuženiku naloži da solidarno isplate tužitelju zakonsku zateznu kamatu koja na iznos od 2.436,54 eura teče na dan 23. ožujka 2021. U točki III. izreke odbijen je zahtjev tužitelja u odnosu na drugotuženika. U točki IV. izreke naloženo je prvotuženiku i trećetuženiku da tužitelju u roku od 15 dana solidarno naknade trošak postupka u iznosu od 1.495,25 eura sa zakonskom zateznom kamatom. U točki V. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 125,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom. U točki VI. izreke naloženo je tužitelju da drugotuženiku u roku od 15 dana naknadi trošak postupka u iznosu od 1.697,87 eura. U točki VII. izreke odbijen je zahtjev drugotuženika za naknadu troškova postupka u iznosu od 125,00 eura.

2. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je predmet spora tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 2.436,54 eura s kamatama na ime naknade štete zbog oštećenog vozila u prometnoj nezgodi koja se dogodila 14. veljače 2021. u Novigradu, Ulica Sveti Vidal bb, na način da je vozačica PB upravljala vozilom Mercedes GLC, registarske oznake [registarska oznaka] kada joj je na prometnicu iskočila divlja životinja – srna, koju nije mogla izbjeći pa je došlo do udara divljači u prednji dio vozila. Prvostupanjski sud je ocjenom izvedenih dokaza utvrdio štetu, štetnu radnju i uzročno-posljedičnu vezu, utvrdio je da se nezgoda dogodila na području lovišta kojim gospodari prvotuženik, da je trećetuženik u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguratelj prvotuženika na temelju ugovorene police kolektivnog osiguranja od izvanugovorne odgovornosti od štete nastale na motornim vozilima uslijed naleta na divljač za sve lovoovlaštenike na području Republike Hrvatske, da je divljač na cesti opasna stvar, a za štetu od opasne stvari odgovara se po principu objektivne odgovornosti i za tu štetu odgovara vlasnik opasne stvari sukladno odredbi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO). Dalje je utvrđeno da na strani tužitelja nema doprinosa štetnom događaju pa nema uvjeta za primjenu odredbe čl. 1067. st. 2. i st. 3. ZOO-a, da je tužitelju nastala šteta u iznosu od 2.436,54 eura te da tužitelj ima osnovan zahtjev za naknadu štete. Odluku o troškovima postupka sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i 5. te čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), a o kamatama odlučuje na temelju odredbe čl. 29. ZOO-a.

3. Protiv dijela navedene presude, točaka I. i IV. izreke, žalbu je podnio prvotuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom ovom sudu preinačiti pobijanu presudu, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3.1. U žalbi u bitnome ponavlja navode koje je dao tijekom prvostupanjskog postupka, ostaje kod prigovora promašene pasivne legitimacije jer se nezgoda dogodila na cesti na području Grada Novigrada, da nema odgovornosti prvotuženika budući da je nesporno da se lov u vrijeme nezgode nije provodio, da je pogrešno stajalište suda o divljači kao opasnoj stvari.

4. Protiv dijela presude u kojem nije uspio u sporu, što proizlazi iz sadržaja žalbe, žalbu je podnio trećetuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom ovom sudu preinačiti pobijanu presudu, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4.1. U žalbi navodi da sud zanemaruje činjenicu da se nezgoda dogodila u naseljenom mjestu, Gradu Novigradu te da sud pogrešno primjenjuje materijalno pravo te da je sud bio dužan primijeniti odredbu čl. 80. Zakona o lovstvu jer da je taj Zakon lex specialis te derogira odredba Zakona o obveznim odnosima, da je pogrešno utvrđeno da je divljač opasna stvar jer ona to nije i ne može biti, da je sud počinio bitnu povredu odredaba paničnog postupka iz čl. 354. st. 2. 11. ZPP -a te da je pogrešna odluka o troškovima postupka.

5. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbe.

6. Žalbe prvotuženika i trećetuženika nisu osnovane.

7. Presuda je ispitana u pobijanom dijelu na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 467. st. 1. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a). Ovaj sud je utvrdio da je odluka prvostupanjskog suda pravilna i zakonita.

8. Prvostupanjski sud nije počinio nijednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama i ti razlozi su jasni i neproturječni te presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP -a na koju trećetuženik upire u žalbi.

9. Budući da vrijednost predmeta spora ne prelazi iznos od 6.630,00 EUR, radi se o sporu male vrijednosti sukladno odredbi čl. 502. st. 1. ZPP-a. Sukladno odredbi čl. 467. st. 1. ZPP-a, presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. istog Zakona. Stoga žalbeni razlozi koji se odnose na utvrđeno činjenično stanje nisu uzeti u obzir prilikom ocjene predmetnih žalbi.

10. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 2.436,54 eura s kamatama na ime naknade štete zbog oštećenog vozila u prometnoj nezgodi koja se dogodila 14. veljače 2021. u Novigradu, naletom divljači (srne) na vozilo tužitelja.

11. Među strankama nije sporno da se dogodila prometna nezgoda 14. veljače 2021. u Novigradu, Ulica Sveti Vidal bb, na način da je vozačica PB upravljala vozilom Mercedes GLC, registarske oznake [registarska oznaka] kada joj je na prometnicu iskočila divlja životinja – srna, koju nije mogla izbjeći pa je došlo do udara divljači u prednji dio vozila, da je trećetuženik u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguratelj prvotuženika, budući da je imao ugovorenu policu kolektivnog osiguranja od izvanugovorne odgovornosti od štete nastale na motornim vozilima uslijed naleta na divljač za sve lovoovlaštenike na području Republike Hrvatske te da je prvotuženik lovoovlaštenik - lovačko društvo koje gospodari lovištem unutar kojeg se dogodila nezgoda.

12. Tuženici su osporili pasivnu legitimaciju, nastanak i dinamiku štetnog događaja te visinu štete.

13. Tijekom postupka utvrđene su sljedeće činjenice:

- da se 14. veljače 2021. u 17:40 sati u Gradu Novigradu, dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovala PB, vozačica vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], marke i tipa Mercedes, klasa GLC, u vlasništvu OTD LEASING d.d., osiguranog kod tužitelja policom broj [broj police].

- da je do prometne nesreće došlo uslijed naleta divljači na državnoj cesti koja se nalazi unutar lovišta tuženika LD „PATKA“.

- da vozačica nije bila pod utjecajem alkohola te obavljenim očevidom nije utvrđena njena prekršajna odgovornost.

- da je vozilo do dolaska očevidne ekipe maknuto s kolnika.

- da je o nastanku štetnog događaja obaviješten lovnik DB.

- u vezi oštećenja na vozilu policijski je službenik u zapisniku o očevidu evidentirao da je došlo do oštećenja prednjeg branika i poklopca motora. Oštećenja na vozilu su fotodokumentirana. Osim oštećenja fotodokumentirani su i tragovi dlake divljači na prednjoj maski vozila.

- da je vještak Saša Monac, stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu vozila zaključio da iako po tragu dlake nije mogao prepoznati da se radi o srnećoj divljači po njegovu dosadašnjem iskustvu, a uzimajući u obzir prosječnu visinu i težinu srne, doista da se radi o srnećoj divljači.

14. Na temelju provedenog dokaznog postupka, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da nema doprinosa oštećenika nastanku štete odnosno da šteta nije nastala isključivom radnjom oštećenika budući da se osiguranik tužitelja držao prometnih propisa, da je odgovornost trećetuženika kao osiguratelja i prvotuženika kao lovoovlaštenika regulirana kao objektivna i to odredbama Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima te da divljač na cesti predstavlja opasnu stvar, za koju stvar sukladno čl. 1064. ZOO-a odgovara njezin vlasnik. S obzirom na to da je utvrđeno da je visina štete iznos od 2.436,54 eura, prvostupanjski sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u tom iznosu osnovan. Stoga je na temelju navedenih zakonskih odredbi donio pravilnu i zakonitu odluku kada je dosudio predmetni iznos.

15. Suprotno žalbenim navodima, činjenica da se u vrijeme nastanka prometne nezgode (i štete) nije provodio lov ne znači da lovoovlaštenik ne može odgovarati za štetu. Naprotiv, upravo zbog toga što je divljač koja se kreće na javnoj cesti opasna stvar (da je divljač koja se kreće cestom opasna stvar proizlazi i iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2101/86 od 29. siječnja 1987., Rev-2070/92 od 16. prosinca 1992., Gzz-4/04 od 30. lipnja 2004., Rev-1312/07 od 9. srpnja 2008., Rev-1542/2024-2 od 26. veljače 2025.), to u slučaju kada je do štete nastale u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu članka 1063. Zakona o obveznim odnosima u vezi članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu. Vrhovni sud Republike Hrvatske je još u odluci poslovni broj Rev-1816/90 od 5. prosinca 1990. zauzeo stav da za štetu koju učini divljač naletom na motorno vozilo, na javnoj prometnici, lovačko društvo odgovara prema općim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti.

16. U odnosu na žalbene navode prvotuženika i trećetuženika da se unutar naselja ne može ustanoviti lovište te da slijedom toga ne postoji odgovornost lovoovlaštenika i njegovog osiguratelja, valja reći da su ti navodi neosnovani. Naime, predmetna cesta na kojoj se nesporno dogodila prometna nezgoda uslijed naleta na divljač, nalazi se unutar lovišta prvotuženika Lovačkog društva „Patka“ Buzet, pa je divljač koja je uzrok prometne nezgode, na prometnicu mogla doći jedino iz lovišta prvotuženika. Stoga je prvotuženik kao lovoovlaštenik, odgovoran za štetni događaj i nastalu štetu tužitelju.

17. U vezi utvrđenja da je do predmetne prometne nesreće došlo uslijed naleta divljači, srne, na prednji čeoni dio vozila tužiteljeva osiguranika valja naglasiti da unatoč tomu što u konkretnom slučaju na mjestu štetnog događaja nije pronađeno tijelo divljači, srne, a niti se mogla provesti analiza dlaka zaostalih na vozilu nakon naleta na divljač, jer dlake nisu bile izuzete, iz provedenih dokaza proizlazi da je policijski službenik fotodokumentirao tragove dlaka divljači na vozilu.

18. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da, s obzirom na to da je utvrđeno da je do oštećenja vozila tužiteljeva osiguranika došlo uslijed naleta divljači, je prigovor pasivne legitimacije tuženika LD „PATKA“ i tuženika CROATIA osiguranje d.d. neosnovan. Naime, iako tuženik LD „PATKA“ nije vlasnik divljači isti gospodari divljači u lovištu „Novigrad“. Do prometne nesreće došlo je na državnoj cesti na kojoj se ne može ustanoviti lovište no odgovornost lovoovlaštenika, a tako i njegova osiguratelja, proizlazi iz činjenice da je do prometne nesreće došlo uslijed naleta divljači na državnoj cesti koja se nalazi unutar lovišta tuženika LD „PATKA“ pa je divljač koja je uzrok prometne nesreće na prometnicu mogla doći jedino iz lovišta tuženika LD „PATKA“ koji je stoga odgovoran za štetni događaj i nastalu štetu (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Pž-499/2025-3 od 3. srpnja 2025.).

19. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom u nizu odluka (Rev-1057/14 od 5. prosinca 2017. i Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019.) divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. Stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u smislu čl. 964. st. 1. ZOO-a) i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama čl. 1063.-1067. ZOO-a u vezi čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu.

20. Pravilna je i odluka o troškovima postupka, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a), tako i po visini (čl. 155. ZPP-a).

21. Slijedom navedenog, kako nema razloga zbog kojih se presuda pobija, kao niti razloga na koje je ovaj sud dužan paziti po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove odluke.

Zagreb, 11. kolovoza 2026.

Sudac

Kamelija Parać