Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Kž-419/2026-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Pavlica, predsjednika vijeća te Mirne Mavriček i mr.sc. Aleksandre Leljak, članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vesne Štefulj, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĐF, zbog kaznenog djela iz članka 179. a Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23.. 36/24. i 136/25. dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu od 29. srpnja 2026. broj Kov-253/2026-8, u sjednici održanoj 11. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog ĐF.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Varaždinu, nakon podnesene optužnice, na temelju članka 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje: ZKP), a po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točki 3. ZKP-a, produljen je istražni zatvor protiv okrivljenog ĐF, a koji istražni zatvor traje od uhićenja

5. srpnja 2026. od 21,00 sat.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni ĐF, po braniteljici, odvjetnici Stelli Mudri, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te „zbog pogrešne primjene odredaba Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na postojanje pretpostavki za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora“. Predlaže drugostupanjskom sudu da pobijano rješenje preinači i ukine istražni zatvor uz određivanje odgovarajućih mjera opreza, odnosno podredno da pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Prije dostave sucu izvjestitelju, spis je, u skladu s odredbom članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP-a, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iako uvodno u žalbi nije naznačena žalbena osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka, iz pojedinih žalbenih prigovora, konkretno tvrdnje da prvostupanjski sud nije dostatno obrazložio razloge zbog kojih smatra da se svrha istražnog zatvora ne može postići blažim mjerama i da pobijano rješenje u tom dijelu „nije individualizirano“ i da se zbog toga ono ne može ispitati, očito je da okrivljeni ĐF u žalbi ukazuje i na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP-a.

6. Međutim, protivno žalbenim tvrdnjama okrivljenika, ovaj drugostupanjski sud nalazi da su u pobijanom rješenju iznijeti jasni i određeni razlozi o svim odlučnim činjenicama, pa je tako u točki 10. obrazloženja, nakon što je utvrdio na okolnosti na strani okrivljenika koje ukazuju na postojanje konkretne i realno predvidive opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i to ne samo na štetu iste žrtve – majke s kojom živi, nego i u odnosu na druge osobe kod kojih bi boravio, prvostupanjski sud iznio jasne, konkretne i individualizirane okolnosti zbog opravdano smatra da se svrha istražnog zatvora po osnovi iz članka 123. stavka 1. točki 3. ZKP-a ne može ostvariti drugim, blažim mjerama. Stoga, nema govora da bi u pobijanom rješenju bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP -a na koju sadržajno ukazuje okrivljenik u žalbi, a ni druga takva povreda na koju, prema članku 494. stavku 4. ZKP-a, drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Nadalje, protivno žalbenim tvrdnjama okrivljenika, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da kod okrivljenog ĐF opasnost od ponavljanja istih ili istovrsnih kaznenih djela postoji ne samo u odnosu na majku s kojom živi, nego i u odnosu na druge osobe s kojima bi boravio, pa tako u i odnosu na baku i tetu kod koji bi se mogao preseliti.

7.1. Naime, iz iskaza žrtve, majke okrivljenika, SF, koja je opisala učestalo nasilničko ponašanje okrivljenika prema njoj i to verbalno, psihičko, ali i fizičko nasilje, proizlazi da imenovana uzrok takvog ponašanja okrivljenog ĐF nalazi u konzumacija alkohola u povezanosti s njegovom bolešću , time da i rezultati provedenog psihijatrijskog vještačenja po vještaku dr. Nenadu Horvatu ukazuju na prisutnu ovisnost o alkoholu. Činjenica da je vještak psihijatar mišljenja da su ispunjene pretpostavke za izricanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja, upućuje na zaključak da vještak psihijatar na strani okrivljenika nalazi postojanje opasnosti od počinjenja težeg kaznenog djela. Kraj takvog stanja stvari, s obzirom na to da uzrok okrivljenikove agresivnosti i nasilničkog postupanja prema majci, za koje postupanje je okrivljeni ĐF ovdje osnovano sumnjiv, nije postojanje narušenog odnosa s majkom ili neki nerazriješeni sukob među njima, nego isključivo okrivljenikova konzumacija alkohola uz postojanje organskog poremećaja ličnosti (a narušeni odnos s majkom samo je posljedica okrivljenikove manifestacije nasilja na štetu majke), to se određivanjem mjera opreza zabrane približavanja žrtvi, zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s njom i udaljenjem iz doma u kojem okrivljenik živi s majkom, ne bi anulirao uzrok nasilničkog ponašanja, a okrivljenikova agresivnost potaknuta konzumacijom alkohola, samo bi bila usmjerena na druge osobe. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da se mjerama opreza, pa tako ni udaljenjem iz doma, kraj činjenice da mjera liječenja nije zakonom ni propisana kao mjera opreza, u konkretnom slučaju ne može ostvariti svrha istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točki 3. ZKP-a, a žalbena tvrdnja da postojanje opasnosti u odnosu na članove šire obitelji nije ničim dokazana, u potpunosti je promašena.

8. Stoga, budući da je, protivno žalbenim tvrdnjama okrivljenika, prvostupanjski sud osnovano produljio istražni zatvor protiv okrivljenog ĐF po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točki 3. ZKP-a, a ispitivanjem pobijanog rješenja u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP-a nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP-a, odlučeno kao u izreci.

Varaždin, 11. kolovoza 2026.

Predsjednik vijeća

Igor Pavlic

U zamjenu potpisao sudac

Rajko Kipke