Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž-37/2025-11

Vukovar, Županijska 33

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Vrkić Perak kao predsjednika vijeća te Irene Lenić kao suca izvjestitelja i Gorana Miličevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. RC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednicima pok. RCN, zastupani po punomoćnici Biserki Milošević, odvjetnici u [adresa], prot iv tuženika 1. HC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Lenu Ivančiću, odvjetniku u Zagrebu, Heinzelova 7, 2. IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ništetnosti ugovora i utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama tužitelja i I. i II. tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru broj P-583/2024-19 od 30. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 10. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Žalbe tužitelja, žalba I. tuženika te žalba II. tužene podnesena 19. studenog 2024. se uvažavaju kao osnovane, te se ukida presuda Općinskog suda u Zadru broj P-583/2024-19 od 30. listopada 2024. i predmet vraća istome sudu na ponovni postupak.

II. Žalbe II. tužene podnesene 10. ožujka 2025., 14. ožujka 2025. i 4. ožujka 2026. odbacuju se kao nepravodobne.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda je presuđeno:

"I. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se ništetnim kupoprodajni ugovor sklopljen dana 28. ožujka 2018.g. između I-tuženika TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao prodavatelja i II-tužene IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao kupca, u dijelu koji se odnosi na kupoprodaju dijela kč. br [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], označen vještačkim nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića iz Zadra, oznake A-B-C-D-E-F-G-J-I-H-A, površine 440 m2. "

II. Usvaja se kao osnovan dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Utvrđuje se da su prednici I-tuženika TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ugovora od 2. listopada 1978.g. prodali pravnim prednicima tužitelja MC i RC, njihovim roditeljima RCN i EC, na jednake dijelove zapadni i južni dio sadašnje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od magistralne ceste Rijeka -Zadar, zapadno pored kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te južno ispod kč. br. [katastarska čestica], označen u vještačkom nalazu i mišljenju vještaka Frane Vlatkovića oznakama A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 335m2, što su I-tuženik TC iz [adresa] i II-tuženica IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati u roku od 15 dana, što će u suprotnom zamijeniti ova presuda, te su I i II tuženik dužni trpjeti cijepanje kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i formiranje čestice utvrđene vještačkim nalazom i mišljenjem vještaka Frane Vlatkovića oznake A-B-C-D-E-F-G- H- A površine 335 m2, te potom trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja MC OIB: [osobni identifikacijski broj] i RC OIB: [osobni identifikacijski broj] svakog u ½ dijela na tako formiranoj čestici nastaloj od dijela kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u roku od 15 dana."

III. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da su prednici I-tuženika TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ugovora od 2. listopada 1978.g. prodali pravnim prednicima tužitelja MC i RC, njihovim roditeljima RCN i EC, na jednake dijelove dio sadašnje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], južno ispod kč. br. [katastarska čestica], označen u vještačkom nalazu i mišljenju vještaka Frane Vlatkovića oznakama G-H-I-J-G površine 105m2, što su I-tuženik TC iz [adresa] i II-tuženica IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati u roku od 15 dana, što će u suprotnom zamijeniti ova presuda, te su I i II tuženik dužni trpjeti cijepanje kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i formiranje čestice utvrđene vještačkim nalazom i mišljenjem vještaka Frane Vlatkovića oznake G-H-I-J-G površine 105m2, te potom trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja MC OIB: [osobni identifikacijski broj] i RC OIB: [osobni identifikacijski broj] svakog u ½ dijela na tako formiranoj čestici nastaloj od dijela kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u roku od 15 dana."

IV. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak".

2. Protiv presude prvostupanjskog suda su žalbu pravovremeno podnijeli tužitelji zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. – u nastavku teksta: ZPP), te zbog odluke o troškovima. Tužitelji žalbom pobijaju dio presude pod točkama I. i III. kojim je odbijen tužbeni zahtjev te odluku o troškovima postupka sadržanu u točki IV. Predlažu ukidanje presude prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovni postupak u navedenom dijelu podredno predlažu preinaku presude na način da sud u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužitelja te preinači odluku o troškovima postupka potražujući u žalbi i trošak žalbe.

3. Protiv presude prvostupanjskog suda je žalbu pravovremeno podnio I. tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. ZPP-a te zbog odluke o troškovima. II. tuženik žalbom pobija dio presude pod točkom II. kojim je usvojen tužbeni zahtjev te predlaže preinaku presude u pobijanom dijelu na način da se u odnosu na njega odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka uvećanih za trošak žalbe podredno predlaže ukidanje presude prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu i vraćanje prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.

4. Protiv presude prvostupanjskog suda je žalbu podnijela II. tužena također zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. ZPP-a. Iz sadržaja žalbe proizilazi da pobija dio presude pod točkom II. kojim je usvojen tužbeni zahtjev te predlaže ukidanje presude u navedenom dijelu.

5. Tužitelji su podnijeli odgovore na žalbe I. i II. tuženika u kojima sadržajno predlažu odbijanje žalbi I. i II. tuženika kao neosnovanih te potvrđivanje prvostupanjske presude u dijelu odluke kojom je usvojen tužbeni zahtjev.

6. II. tuženica je dostavila podnesak koji je naslovila "odgovor tuženice na odgovor tužitelja na žalbu", koji sadržajno predstavlja odgovor na žalbu tužitelja, kojim predlaže odbijanje žalbe tužitelja kao neosnovane te usvajanje njene žalbe koju je podnijela protiv presude.

7. Iz sadržaja spisa proizlazi da je II. tužena dostavila i podneske koje je predala preporučenom pošiljkom 10. ožujka 2025., 14. ožujka 2025. te 4. ožujka 2026. koji sadržajno predstavljaju žalbu protiv prvostupanjske presude. Kako su navedeni podnesci podneseni sudu izvan roka za podnošenje žalbe protiv presude, te kako prvostupanjski sud nije navedene žalbe odbacio, temeljem odredbe članka 367. ZPP - a odlučeno je kao u izreci rješenja pod točkom II.

8. Žalbe tužitelja, žalba I. tuženika te žalba II. tužene podnesena 19. studenog 2024. su osnovane.

9. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnim kupoprodajnog ugovora sklopljenog između I. tuženika kao prodavatelja i II. tužene kao kupca u dijelu koji se odnosi na kupoprodaju dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 440 m2 koja je označena na skici mjernika vještaka, zahtjev za utvrđenje da su prednici I. tuženika prodali pravnim prednicima tužitelja navedeni dio kč. br. [katastarska čestica] u navedenoj površini što su tuženici dužni priznati te trpjeti cjepanje te čestice radi formiranja čestice sukladno nalazu i mišljenju vještaka kao i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja u jednakim dijelovima na novoformiranoj čestici nastaloj cjepanjem kč. br. [katastarska čestica].

10. Tužitelji u postupku tvrde da su njihovi roditelji stekli predmetne nekretnine temeljem zaključenog kupoprodajnog ugovora od 2. listopada 1978., a s obzirom da se od onda nalaze u neprekidnom posjedu, tvrde da su stekli dosjelošću pravo vlasništva na predmetnim nekretninama.

11. Prvostupanjski sud je utvrdio da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1193 m2 vlasništvo II. tužene, provedenim vještačenjem je utvrđeno da predmetna sporna površina u površini od 335 m2 nalazi označena na skici točkama A -B-C-D-E- F-G-H-A označena žutom bojom i u naravi je ograđena željeznim vratima na dužini A- B betonskim zidom sa žičanom ogradom dužinama A-H, H-G, G-F te predstavlja cjelinu sa zemljištem i obiteljskom kućom koja je sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a saslušanjem svjedoka je utvrđeno da je sagrađena 1980.

11.1. Uvidom u kupoprodajni ugovor je utvrđeno da je roditeljima tužitelja prodan dio zemljišne čestice broj 890/22 koji u naravi ima površinu od 615 m2 i koji je iskolčen u navedenoj površini i ucrtan u nacrt Zavoda za katastar i izmjenu zemljišta, a da prema identifikaciji čestica dio stare kč. br. [katastarska čestica] odgovara novim česticama 2371/1 i 2371/4.

11.2. Također je utvrdio da je ogradni zid sagrađen sklapanjem kupoprodajnog ugovora zid od točke A-H je rađen negdje 1980-tih, a zid sa jugozapadne strane je napravljen nešto kasnije, a što su potvrdili saslušani svjedoci pa i sam I. tuženik u komunikaciji sa majkom tužitelja obrazlažući da je očito da je majka tužitelja koja je pokrenula ovaj postupak, koji je nastavljen po njenoj smrti zajedno sa njenim nasljednicima, očito zamolila I. tuženika da pokrene ostavinski postupak te spornu nekretninu koja je ostala neraspoređena u ostavinskom postupku uknjiži na svoje ime.

12. Obrazlažući da je iz korespondencije I. tuženika i majke tužitelja utvrdio da I. tuženik navodi da iza njegove majke nije bilo ostavinske rasprave jer da osim namještaja obiteljskih uspomena i slikarskog opusa nije posjedovala ništa drugo , navodeći da su Seline odavno već bile prodane i da nema što naslijediti, prvostupanjski sud obrazlaže da u trenutku sklapanja ugovora činjenica prodaje zemlje nikako nije mogla ostati nepoznata II. tuženoj koja je dugogodišnja stanovnica Selina.

13. S obzirom da su prednici tužitelja protekom roka od dvadeset godina iz članka 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09, 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. – u nastavku teksta: ZVDSP-a) stekli pravo vlasništva, a svakako prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora zaključenog 2018. kojim je II. tužena upisana kao vlasnica nekretnine, te kako su prema kupoprodajnom ugovoru kupili navedenu česticu u površini od 615 m2, a površina kojoj su sada vlasnici (2371/4) zajedno sa djelom kč. br. [katastarska čestica] koji je omeđen oznakama A -B-C-D-E-F-G- H-A i na skici označen žutom bojom predstavlja površinu od 627 m2, što je neznatno više, prvostupanjski sud je utvrdio da su na navedenom dijelu čestice tužitelji stekl i dosjelošću pravo vlasništva.

14. U odnosu na dio čestice koje je na skici označen slovima G-H-I-J u površini od 105 m2 je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan obrazlažući da se očito radi o pomorskom dobru – morskoj obali koja je izvan pravnog prometa što je utvrdila i sama prednica tužitelja koja je u ovom postupku izjavila da taj dio nije ogradila kao svoj s obzirom da je svjesna da se radi o pomorskom dobru.

15. Obrazlažući da prodaja tuđeg vlasništva ne čini ugovor ništetnim već ne obvezuje stvarnog vlasnika prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev.

16. Ispitujući prvostupanjsku odluku u granicama žalbenih razloga te u pogledu povreda postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da je u postupku povrijeđena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP zbog toga što presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati posebno u odnosu na odbijajući dio odluke u kojem razlozi pobijane presude ne udovoljavaju kriteriju dostatnosti sudske odluke vezano za aspekt prava na obrazloženu odluku koje je zajamčeno odredbom članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i člankom 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske. To pravo podrazumijeva da u sudskoj odluci moraju biti navedeni dostatni i relevantni razlozi koji objašnjavaju činjenične razloge sudova koji trebaju biti izneseni na pravno logičan i konzistentan način sa obrazloženjem koje su točno činjenice utvrđene u postupku i koje pravo je dovelo do takve odluke, a što je u konkretnom slučaju izostalo.

17. Obrazloženje presude je bitan sadržaj sudske odluke, budući da drugostupanjski sud iz obrazloženja odluke odlučujući o pravilnosti presude nakon uloženog pravnog lijeka utvrđuje način i rezultate zaključivanja prvostupanjskog suda o odlučnim činjenicama.

17.1. Odredbom članka 338. stavak 4. ZPP-a je propisano da obrazloženje presude sadrži opis činjeničnog stanja utvrđenog na osnovu ocjene dokaza, činjenice koje su stranke navele i dokaze koje su predložile, na koji način i ocjenom kojih dokaza je sud utvrdio odlučne činjenice, a ako ih je utvrđivao na osnovu dokaza potrebno je navesti obrazloženje o pojedinim dokazima, odnosno ako je odbio zahtjev za provođenje dokaza iz obrazloženja mora biti vidljivo iz kojega razloga se odbija provođenje dokaza.

17.2. Odredbom članka 8. ZPP-a je propisano da će sud prema svome uvjerenju odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

18. S obzirom na navedene nedostatke u obrazloženju prvostupanjske presude u kojima nisu na jasan i određeni način navedene sve bitne činjenice koje su odlučne za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu, počinjena je navedena bitna povreda odredbi parničnog postupka.

19. U odnosu na žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava koji ističu tuženici u žalbama vezano za uvjete koji trebaju biti ispunjeni za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama, što je sud dužan naznačiti u smislu odredbe članka 375. stavak 4. ZPP-a, valja ukazati da se prvostupanjski sud pravilno pozvao na zakonske odredbe koje propisuju uvjete koji trebaju biti ispunjeni za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama.

20. U smislu odredbe članka 28. stavak 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj: 53/91.-8.10.1991., 9/72.,77/92.- dalje: ZOVO) da bi vlasnik nepokretne stvari na koju ima drugima ima pravo vlasništva stekao pravo vlasništva dosjelošću posjed mora biti i savjestan i zakonit, a u smislu odredbe članka 28. stavak 4. ZOVO-a savjestan posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina.

20.1. Odredbom članka 159. stavak 3. ZVDSP-a je na isti način propisan rok te kvaliteta posjeda za stjecanje vlasništva dosjelošću na nekretninama na temelju neprekidnog samostalnog posjedovanja nekretnine.

20.2. U smislu odredbe članka 18. stavak 3. ZVDSP-a posjed je pošten ako posjednik u vrijeme kada je stekao posjed nije znao niti s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed.

20.3. U smislu odredbe članka 18. stavak 3. ZVDSP-a posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

21. S obzirom da je prema kupoprodajnom ugovoru prednica tužitelja kupila manju površinu od one koja je tužiteljima dosuđena prvostupanjskom presudom u konkretnom slučaju nije ispunjen uvjet iz članka 28. stavak 2. ZOVO-a.

22. U odnosu na stjecanje prava vlasništva po članku 28. stavak 4. ZOVO -a i članku 159. stavak 3. ZVDSP-a te s tim u vezi zahtjev za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama, osnovano I. tuženik u žalbi ukazuje da je nekretninu otuđio I. tuženoj koja je upisana kao vlasnica predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama, slijedom čega tuženik gubi pasivnu legitimaciju u pogledu zahtjeva za uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini jer više nije vlasnik. Naime, u odnosu na zahtjev za uknjižbu prava vlasništva, pasivno legitimirana osoba je II. tužena s obzirom da je ona upisana kao vlasnica predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama.

23. Također, s obzirom da je u kupoprodajnom ugovoru kupljena manja površina od one površine koja je dosuđena prvostupanjskom presudom, osnovano tužitelji u žalbama ukazuju na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje vezano za utvrđenje kvalitete posjeda u površini koja je dosuđena prvostupanjskom presudom. Osim toga, II tužena tijekom postupka te ponovno u žalbi ukazuje na sadržaje odluka prvostupanjskog suda koji su doneseni u drugim predmetima iz kojih proizlazi da dio dosuđene površine predstavlja pristupni put koji se koristi za prolaz do više građevinskih objekata koji su sagrađeni jedan iza drugoga, o čemu prvostupanjska presuda nema obrazloženja.

24. Budući da prvostupanjski sud nije naveo jasne i valjane razloge iz kojih se može provjeriti primjena materijalnog prava te budući da iz presude nije jasno na kojim je utvrđenjima i uvjerenjima temeljio svoju odluku o svim utvrđenim činjenicama, počinjena je navedena bitna povreda odredbi parničnog postupka, te su žalbe prihvaćene kao osnovane i presuda prvostupanjskog suda ukinuta temeljem odredbe članka 369. ZPP-a i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje o tužbenom zahtjevu, a u kojoj odluci će odlučiti i o troškovima postupka, otklanjajući bitnu povredu odredbi parničnog postupka na koju je ukazano ovim rješenjem.

Vukovar, 10. kolovoza 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Vesna Vrkić Perak