REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Ured predsjednika
Z A G R E B
Poslovni broj: Su – Uzp – 17/2026-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Predsjednik Upravnog suda u Zagrebu Tomislav Krušlin, u pravnoj stvari podnositeljice zahtjeva HA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Ivanu Borni Ninčeviću, odvjetniku u Karlovcu, Frana Supila 11, protiv protustranke Republike Hrvatske, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevu podnositelja, 6. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u predmetu ovog suda poslovni broj Us I-4522/2025.
Obrazloženje
1. Podnositeljica zahtjeva zatražila je podneskom, zaprimljenim na ovom sudu od 24. lipnja 2026., zaštitu prava na suđenje u razumnom roku na temelju članka 63. Zakona o sudovima (Narodne novine broj: 28/2013, 33/2015, 82/2015, 82/2016, 67/2018, 126/2019, 130/2020, 21/2022, 60/2022, 16/2023, 155/2023, 36/2024 i 136/2025; dalje u tekstu: ZS). U zahtjevu navodi da se pred Upravnim sudom u Zagrebu vodi upravni spor pod poslovnim brojem Us I-4522/2025 radi osporavanja rješenja tuženika kojim je obustavljen upravni postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Ukazuje da je sporno pravno pitanje riješeno u oglednom sporu koji se vodio pod brojem Us I-3006/2025. Predlaže da se utvrdi da je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, da se odredi što kraći rok za rješavanje predmeta uz odgovarajuću naknadu zbog toga što još uvijek nije donesena odluka.
2. Sutkinja zadužena za rješavanje predmeta poslovni broj Us I-4522/2025 dostavila je izvješće o duljini trajanja postupka i razlozima zbog kojih postupak nije okončan.
3. Iz izvješća sutkinje zadužene za predmet poslovni broj Us I-4522/2025 i naznačenog predmeta proizlazi:
− **.**.2024. BA podnio je zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak,
Poslovni broj: Su – Uzp – 17/2026-5
− 5. veljače 2025. rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Čakovec, KLASA: UP/I-551-06/24-10/1200, URBROJ: 139-010-03/33-25-5 od 5. veljače 2025. obustavljen je postupak zbog smrti BA,
− 12. svibnja 2025. tužiteljica, nasljednica pok. BA, podnijela je žalbu protiv rješenja Područnog ureda Čakovec od 5. veljače 2025.,
− 24. rujna 2025. rješenjem Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-551-09/25-01/5614, URBROJ: 524-11-02/5-25-2 odbijena je žalba tužiteljice,
− 12. studenog 2025. zaprimljena je tužba kojom se osporava rješenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike od 24. rujna 2025.,
− 14. studenog 2025. tuženik je pozvan na podnošenje odgovora na tužbu,
− 13. siječnja 2026. zaprimljen je podnesak tuženika kojim se očituje na odgovor na tužbu,
− 14. siječnja 2026. zaprimljen je podnesak tužiteljice kojim traži zakazivanje rasprave,
− 22. travnja, 29. travnja, 8. lipnja i 8. srpnja 2026. zaprimljeni su podnesci tužiteljice kojima traži donošenje odluke bez održavanja rasprave.
4. Zahtjev za suđenje u razumnom roku nije osnovan.
5. Mjerodavno pravo za odlučivanje o zahtjevu podnositeljice sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.; dalje u tekstu: Ustav) i odredbama članaka od 63. do 70. ZS-a.
6. Prema odredbi članka 29. stavka 1. Ustava svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.
7. Prema odredbi članka 63. ZS-a stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo ima pravo na sudsku zaštitu sukladno odredbama ovog Zakona.
8. Upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu u predmetu poslovni broj Us I- 4522/2025 vodi se od 12. svibnja 2025. kada je tužiteljica podnijela žalbu protiv prvostupanjskog rješenja. Naime, u konkretnoj stvari, do nastanka „spora“ u smislu članka 29. stavak 1. Ustava, odnosno članka 6. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, došlo je podnošenjem žalbe kada je tužiteljica prvi put osporila upravni akt kojim je obustavljen upravni postupak nakon smrti njezinog prednika.
9. Iz navedenog proizlazi da je od podnošenja tužbe do dana odlučivanja o ovom zahtjevu proteklo manje od dvije godine.
10. Europski sud za ljudska prava odredio je kroz svoju praksu okvirne granice sudovanja u razumnom roku te je kao pravilo, granicu razumnog trajanja spora Poslovni broj: Su – Uzp – 17/2026-5
postavio unutar tri godine, računajući od nastanka „spora“ do pravomoćnosti odluke.
11. Prema odredbi članka 65. stavka 5. ZS-a pri odlučivanju o podnesenom zahtjevu osobito će se voditi računa o vrsti predmeta, činjeničnoj i pravnoj složenosti predmeta, ponašanju stranaka te postupanju suda.
12. U konkretnom slučaju radi se o predmetu koji se odnosi na obustavu postupka zbog smrti podnositelja zahtjeva za inkluzivni dodatak, a koji nakon donošenja presude u oglednom sporu nije složene naravi. Podnositeljica zahtjeva svojim ponašanjem nije doprinijela duljini trajanja predmetnog postupka, javnopravna tijela u upravnom postupku postupala su ažurno, dok se upravni spor vodi uredno, uz postupanje raspravne sutkinje sukladno redoslijedu zaprimanja i hitnosti predmeta.
13. Slijedom navedenog, s obzirom na to da je do dana odlučivanja o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku prošlo manje od tri godine, dok se radnje u sporu poduzimaju uz primjerenu ažurnost, ocjenjuje se da trajanje „spora“ u konkretnom slučaju nije prekomjerno te da, za sada, nije došlo do povrede prava podnositelja zahtjeva za suđenje u razumnom roku zajamčenog odredbom članka 29. stavka 1. Ustava.
U Zagrebu 6. kolovoza 2026.
Predsjednik suda
Tomislav Krušlin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja može se u roku od osam dana od dana primitka rješenja podnijeti žalba o kojoj odlučuje vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda.
DNA:
1. Podnositeljici zahtjeva putem opunomoćenika
2. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu
3. Predsjedniku Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, po pravomoćnosti
4. Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, po pravomoćnosti
5. Sudačkom vijeću upravnih sudova, po pravomoćnosti
6. Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, po pravomoćnosti
7. U spis.
