Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3478/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog TV, zbog prekršaja iz čl. 39. a st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 10. prosinca 2025., broj: Pp-1911/2025, u sjednici vijeća održanoj 4. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okr. TV kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. TV je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 50,00 EUR (pedeset eura) u roku 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci od 10. prosinca 2025., broj: Pp-1911/2025 proglašen je krivim okr. TV da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 39.a st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je izrečena novčana kazna 660,00 eura, koju je dužan platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude, a ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je ista plaćena u cjelini.

1.1. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu 25,00 eura.

2. Protiv te presude okrivljenik je podnio pravodobnu žalbu, putem branitelja Andreja Bašovića, odvjetnika u Rijeci, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog svih žalbenih osnova, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog povrede materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, okrivljenik navodi da prvostupanjski sud nije u dokaznom postupku utvrdio da bi zapalio pirotehničko sredstvo za stvaranje dimnog efekta tzv. „dimna zavjesa“, jer nije vidljivo sredstvo kojim bi bilo što upalio, zbog čega da nisu ostvarena obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret.

5.1. U odnosu na navode žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kojima žalitelj u suštini ponavlja obranu, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te je zadovoljavajuće obrazložio odluku o krivnji okrivljenika.

5.2. Naime, prvostupanjski sud je u postupku ispitao okrivljenika, pregledao zapis CD-a predmetnog događaja, personale dokaze ispitivanjem KV i ĆV i pročitao dokumentaciju u spisu. Na temelju slobodne ocjene provedenih dokaza, sukladno pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, prvostupanjski sud je odluku temeljio na analizi provedenih dokaza, te je cijeneći vjerodostojnim zapis CD-a i tome podudaran iskaz svjedokinje utvrdio da postupanje okrivljenika na način opisan u izreci pobijane presude ispunjava zakonsko biće djela iz čl. 39.a st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

5.3. Neosnovano žalitelj dovodi u pitanje pravilnost činjeničnog utvrđenja navodeći da se ne vidi sredstvo kojim bi upalio pirotehničko sredstvo za stvaranje dimnog efekta, jer isto nije odlučno za utvrđenje stanja stvari, a budući da nije sporna identifikacija okrivljenika kao i dimni efekt pirotehničkog sredstva koji je uslijedio neposredno nakon saginjanja okrivljenika ispod njegovih nogu, a potom i odlazak s tog mjesta, to je prvostupanjski sud na temelju provedenih dokaza izveo pravilan zaključak da je okrivljenik zapalio pirotehničko sredstvo prilikom održavanja nogometne utakmice. Tome u prilog je činjenica da iz materijalnih dokaza u predmetu ne proizlazi da bi pirotehničko sredstvo prije saginjanja okrivljenika doletjelo ili da bi proizvelo dimni efekt, pa bezuspješno okrivljenik pokušava prikazati da je htio maknuti pirotehničko sredstvo, to tim više jer tako i nije postupio.

5.4. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne upire, u smislu čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona na postojanje novih činjenica i dokaza niti žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

6. Pogrešno žalitelj ističe povredu materijalnog prava, budući da upire na tzv. posrednu povredu materijalnog prekršajnog prava koja bi proizlazila iz primjene odredaba prekršajnog prava na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pa se ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz čl. 194. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona. Postojanje povrede materijalnog prekršajnog prava ocjenjuje se u okviru činjeničnog stanja koje je utvrdio prvostupanjski sud i koje je opisano u izreci presude, pa kako je ovaj sud činjenično utvrđenje iz izreke pobijane presude prihvatio pravilnim, to nije ostvarena niti povreda materijalnog prekršajnog prava, kako se sugerira žalbom.

7. Iz sadržaja žalbe ne proizlazi da žalitelj prigovara kazni, pa je ovaj sud ispitao pobijanu presudu u tom dijelu po osnovi iz čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona.

7.1. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji ovaj sud smatra da su okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja dostatno vrednovane jer je prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini zakonom propisanog posebnog minimuma. Naime, za predmetni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od 660,00 do 3.310,00 eura ili kazna zatvora od 30 do 60 dana pa izrečena kazna predstavlja, blažu vrstu propisane kazne u najpovoljnijem iznosu. Imajući na umu da u konkretnom slučaju nisu utvrđene nikakve naročito olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne i da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, otklonjena je mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (odgovarajući iznos u eurima sukladno fiksnom tečaju konverzije), s obzirom na složenost i trajanje postupka, u minimalnijem iznosu, smatrajući da time neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika.

9. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 4. kolovoza 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.