REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. JĆ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) odlučujući o žalbama tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Poreč - Parenzo i okr. JĆ podnesenim protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo od 16. travnja 2026., broj: Pp-474/2025, u sjednici vijeća održanoj 4. kolovoza 2026.
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Poreč - Parenzo i preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se okr. JĆ za prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je tom presudom proglašen krivim, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 1.500,00 EUR (tisuću petsto eura), koju je dužan platiti u roku devedeset dana od primitka ove odluke, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.
II. Odbija se žalba okr. JĆ kao neosnovana te se prvostupanjska presuda u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje.
III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. JĆ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 20,00 EUR (dvadeset eura) u roku 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Varaždinu od 13. veljače 2026., broj: Pp-1896/2025-9 okr. JĆ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci te presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 500,00 eura koju je dužan platiti u roku petnaest dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, te je obvezan je na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 570,00 eura.
1.1. Uz kaznu, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti od alkohola u trajanju do 1 godine.
2. Protiv te presude pravodobne žalbe podnijeli su tužitelj i okrivljenik.
2.1. Tužitelj je podnio žalbu zbog odluke o kazni, navodeći da je kazna preblaga s obzirom na raniju osuđivanost okrivljenika. Predlaže da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda.
2.2. Okrivljenik je podnio žalbu zbog odluke o kazni i troškova postupka. Predlaže da se njegova žalba prihvati i da se novčana kazna više ublaži i da se omogući plaćanje kazne i troškova obročno.
3. Žalba tužitelja je osnovana, a žalba okrivljenika nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
U odnosu na žalbu tužitelja
5. Razmotrivši odluku prvostupanjskog suda o izrečenoj novčanoj kazni u pogledu žalbe tužitelja i ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nema uvjeta za primjenu instituta ublažavanja kazne, kako to osnovano ističe i žalitelj. Naime, kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude prvostupanjski sud je, odmjeravajući vrstu i visinu prekršajnopravne sankcije, propustio cijeniti ranije ponašanje okrivljenika iako je utvrdio da je kažnjavan zbog prekršaja nasilja u obitelji te je loše imovno stanje pogrešno cijenio kao naročito olakotnu okolnost na strani okrivljenika. Loše imovno stanje, samo za sebe, ne može predstavljati naročito olakotnu okolnost koja dovodi do ublažavanja kazne. Prema tome, s obzirom da u ovom predmetu nije utvrđena niti jedna okolnost koja bi imala značaj naročito olakotne okolnosti u smislu čl. 37. Prekršajnog zakona i koja bi kao zakonski preduvjet opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne, a posebno imajući u umu da je okrivljenik pravomoćno osuđivan zbog nasilja u obitelji odlukom Općinskog suda u Pazinu poslovni broj: Pp-1469/2024 pravomoćnom 27. kolovoza 2024. i odlukom istog Suda poslovni broj: Pp-962/2025 pravomoćnom 7. lipnja 2025., to je u pravu žalitelj kada ističe da je kazna preblaga. Slijedom navedenog, imajući na umu značaj i težinu počinjenog prekršaja nasilja primjenom fizičke sile u nazočnosti zajedničke maloljetne djece i stupanj prekršajne odgovornosti okrivljenika, kao i činjenicu da su kod inkriminiranog prekršaja značajno izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja to je ovaj sud prihvatio žalbu tužitelja i preinačio odluku o kazni, tako da je kaznu odmjerio unutar raspona propisane novčane kazne za počinjeni prekršaj (od 1.100,00 do 6.630,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana do 90 dana) kao u izreci ove drugostupanjske odluke, smatrajući da će se odmjerenom kaznom postići opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.
U odnosu na žalbu okrivljenika
6. Neosnovano okrivljenik ističe da je kazna prestrogo odmjerena navodeći da su naknadno nastupile dodatne okolnosti bitne za njegove loše materijalne prilike, jer da je u međuvremenu ostao bez zaposlenja i da živi u iznajmljenom stanu, budući da je radno sposobna osoba i može potražiti zaposlenje i privređivati, pri čemu zbog ukupnosti njegovog ranijeg protupravnog postupanja počinjenog nasiljem u obitelji nema uvjeta za blaže kažnjavanje. Bez uspjeha žalitelj ističe da mu se omogući obročna otplata kazne, jer je određen najdulji rok za plaćanje kazne (unutar kojeg ima mogućnost uplate i dvije trećine izrečene kazne), a mišljenje je ovog suda da zbog proteka vremena od počinjenja djela, radi postizanja svrhe i pravednosti kažnjavanja okrivljenika, nije opravdana daljnja odgoda plaćanja kazne.
7. Žaleći se okrivljenik navodi da podnosi žalbu zbog troškova postupka ne obrazlažući tu žalbenu osnovu, a ovaj sud u pogledu takve paušalne žalbe nalazi da je žalitelj pravilno obvezan na naknadu troškova postupka u smislu čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona, budući da je iste sam skrivio, a odnose se na paušalni iznos troškova prekršajnog postupka koji je razmjeran trajanju i njegovoj složenosti, unutar raspona propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13) od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije), u minimalnijem iznosu, te trošak izrade nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka zbog ocjene prisutnosti sindroma ovisnosti o alkoholu. U pogledu navoda žalbe okrivljenika da mu se odobri obročno plaćanje troškova postupka ističe se da Prekršajnim zakonom nije propisana takva mogućnost.
8. Paušalni iznos troškova drugostupanjskog postupka temelji se čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota je određena u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, u okvirima prethodno citiranog Rješenja, s obzirom na složenost i trajanje žalbenog postupka, te imajući u vidu imovno stanje žalitelja. Ovaj sud smatra da plaćanjem troška postupka u iznosu 20,00 eura, blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
9. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona (u odnosu na žalbu tužitelja) i čl. 205. Prekršajnog zakona (u odnosu na žalbu okrivljenika) odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 4. kolovoza 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu i tužitelja.
