Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. MB, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), i dr., odlučujući o žalbi okr. MB, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 12. svibnja 2026., broj: Pp-717/2023-7, u sjednici vijeća održanoj 4. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okr. MB a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u točki a) te se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. MB (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi

23. listopada 2022. u 11:00 sati u Splitu, na adresi [adresa], u dvorištu, na naročito drzak i nepristojan način narušavao javni red i mir, tako što je u vidno alkoholiziranom stanju s koncentracijom alkohola 1,4 g/kg vikao i galamio na MBT, rođ. 1991., državljanku Finske, vrijeđajući je riječima „jebem vam mater“, a koja se nalazila na terasi poviše njegovog stana, što je kod strane državljanke izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti,

- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 6 st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. MB, u tom dijelu, je bespredmetna.

r i j e š i o  j e

Djelomično se prihvaća žalba okr. MB kao osnovana i ukida pobijana prvostupanjska presuda u t. b) zbog prekršaja iz čl. 70. st. 1. t. 12. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 12. svibnja 2026., broj: Pp-717/2023-7 u okr. MB proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci te presude, počinio prekršaje iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i čl. 70. st. 1. t. 12. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine br. ., ., .), za koje su mu utvrđene kazne 130,00 i 660, eura, te potom na temelju čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna 790,00 eura, koju je dužan platiti u roku od devedeset dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne.

1.1. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 60,00 eura.

2. Protiv te presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu, putem branitelja Mirka Roguljića, odvjetnika u Kaštel Lukšiću, kako to iz sadržaja žalbe proizlazi, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupaka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o kazni. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom osnovana.

U odnosu na presudu

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti, ovaj sud je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, jer je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog.

5. Pobijanom presudom u t. a) okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinjenog na način da je 23. listopada 2022. u 11:00 sati u [adresa], u [adresa], narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način, tako što je u vidno alkoholiziranom stanju s koncentracijom alkohola 1,4 g/kg vikao i galamio na MBT, rođ. 1991., državljanku Finske, vrijeđajući je riječima „jebem vam mater“, a koja se nalazila na terasi poviše njegovog stana, što je kod strane državljanke izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti.

6. Usporedbom činjeničnog opisa djela iz optužnog prijedloga s činjeničnim opisom izreke pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud samoinicijativno mijenjao mjesto radnje protupravnog postupanja okrivljenika navedeno u optužnom aktu, tako da je ispustio „dvorište“ pa je na taj način fiktivno javno mjesto, pretvorio u neograničeno otvoreno javno mjesto. Međutim, ističe se da je za svaki prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji je javnost mjesta događaja bitno obilježje djela, a počinjen je na tzv. fiktivnom javnom mjestu u činjeničnom opisu djela nužno navesti da se ponašanje okrivljenika reflektiralo na neograničeno otvoreno javno mjesto. Imajući na umu da se okr. MB tereti da je prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji javnost mjesta događaja čini jedan od konstitutivnih elemenata bića djela, počinio na adresi [adresa], u dvorištu, bez opisane refleksije vike i galame na neograničeno otvoreno javno mjesto, to činjenični opis djela u optužnom aktu ne sadrži sve elemente bića inkriminiranog prekršaja. Prema tome, kako je prvostupanjski sud pobijanom presudom sam, bez intervencije tužitelja, iz činjeničnog opisa djela ispustio „dvorište“ koje je obilježje fiktivnog javnog mjesta i koje je sadržano u optužnom aktu, takvom izmjenom je prema stajalištu ovog suda prekoračio optužbu. Tako je činjenični opis djela koji nije sadržavao sva bitna obilježja djela, pretvorio u prekršaj iz citirane zakonske odredbe.

7. Prema tome, na opisan način, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona.

8. Imajući na umu da je protiv prvostupanjske presude podnesena samo žalba u korist okrivljenika, te poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, tužitelj više ne može mijenjati činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elementa prekršaja.

9. Slijedom navedenog, budući da djelo za koje se okrivljenik optužuje na način kako je činjenično opisan u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj, to je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenika oslobodio od optužbe, kao u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

10. Uslijed navedene odluke, žalba okrivljenika je u tom dijelu bespredmetna.

U odnosu na rješenje

11. U pravu je žalitelj kada ističe da činjenično stanje u odnosu na djelo iz čl. 70. st. 1. t. 12. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za sada, nije pravilno i potpuno utvrđeno.

12. Naime, citiranom zakonskom odredbom propisano je da će se za prekršaj kazniti fizička osoba koja oružje upotrebljava na javnim mjestima ili na mjestima gdje se može ugroziti sigurnost građana. Prvenstveno se ističe kako se prvostupanjski sud uopće bavio pitanjem jesu li „osti“ oružje u smislu citirane zakonske odredbe, koju okolnost je okrivljenik dovodio u pitanje opravdavajući se i prilažući dozvolu za rekreacijski ribolov za osobe koje su navršile 65 godina, a kako i sada ističe u žalbi da se radi o opremi za sportski ribolov za koju okrivljenik ima potrebnu dozvolu. Naime, prema primarnoj svrsi osti su tradicionalni ribolovni alat, pa je potrebno razjasniti mogu li i pod kojim okolnostima biti oružje, što je prema sadržaju zakonske odredbe bitno obilježje djela. Nadalje, prema činjeničnom opisu djela, očito je da se u predmetnom slučaju ne radi o upotrebljavanju osti na javnom mjestu, pa je odlučno utvrditi radi li se u predmetnom slučaju o mjestu gdje se može ugroziti sigurnost građana, pri tome imajući u vidu način počinjenja djela.

13. U pravu je žalitelj da prvostupanjski sud svoju odluku temelji na iskazima svjedokinja SB i PB, međutim svjedokinja SB je navela da su osti doletjele na terasu, dok je svjedokinja PB izjavila da ne može ništa vidjeti, samo čuti, pa nije jasno na koji je način prvostupanjski sud utvrdio počinjenje djela kako je to činjeničnim opisom okrivljeniku stavljeno na teret, koji obvezuje prvostupanjski sud. Budući da se okrivljeniku stavlja na teret da je inkriminirane prilike uzeo osti koje su se nalazile na drvenom štapu, kojima je (uz viku) lupao o kameni prag u vrhu betonske ograde na terasi i oštetio ga na tri mjesta, to je u pravu žalitelj da takvo utvrđenje ne proizlazi niti iz jednog za sada izvedenog personalnog i materijalnog dokaza. Iako iz dijela službene zabilješke sačinjenog prilikom intervencije policijskih službenika 23. listopada 2022. proizlazi da su od strane policijskih službenika uočena oštećenja kamenog praga na tri mjesta u vidu puknuća kamena i to cca 2x2 cm, 1x1 cm i 5x5 cm, na koje se poziva prvostupanjski sud, preuranjen je zaključak da isto ukazuje na činjenicu da je lupao o kameni prag u vrh betonske ograde, budući da isti nisu neposredno zapažali takvu radnju i ne mogu se isključiti ranija oštećenja, te s obzirom da okrivljenik poriče takvo postupanje. Međutim, ističe se da je prvostupanjski sud kada u postupku utvrdi drugačije činjenično stanje od onoga kako je stavljeno na teret ovlašten sam bez tužitelja u izvjesnoj mjeri činiti intervencije u činjenični opis optužbe i urediti ga dodavanjem ili ispuštanjem onih činjenica koje nisu bitne za radnju ostvarenja prekršaja, odnosno, izmijeniti bilo koji dio činjeničnog opisa ako se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji je stavljen na teret ili ako se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što je optužnim aktom stavljeno na teret.

14. Slijedom navedenog, trebalo je prihvatiti žalbu okrivljenika i pobijanu presudu ukinuti u točki b) zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

14.1. Prvostupanjski sud će respektirajući razloge ovog rješenja, provesti sve već provedene dokaze, kao i druge dokaze koje smatra potrebnim za pravilno razjašnjenje stanja stvari, nakon čega će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

15. Zbog navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona (u odnosu na presudu) i čl. 206. st. 3. Prekršajnog zakona (u odnosu na rješenje) odlučeno kao u izreci ove odluke.

Zagreb 4. kolovoza 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.