Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3256/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Hrvoju Miholjeviću, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženih 1. ĆL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. IL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanih po punomoćnici Valentini Vižintin, odvjetnici u Rijeci, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1334/2025-18 od 11. ožujka 2026., dana 31. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tužitelja kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1334/2025-18 od 11. ožujka 2026. i predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnji postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je u t. I izreke određen prekid postupka u predmetnoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja postupka u predmetu poslovni broj P -1082/2024., dok je u t. II izreke određeno da će postupak biti nastavljen po pravomoćnosti postupka u predmetu poslovni broj P-1082/2024. ili kada sud ustanovi da više ne postoje razlozi za čekanje nastavka postupka.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tužitelj, iz bitnih povreda odredaba parničnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači i odbije prijedlog za prekid postupka kao neosnovan, odnosno ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te je utvrdio da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu čl. 213. st. 1. ZPP.
6. Sud prvog stupnja je donio pobijano rješenje kojim je odredio prekid postupka na temelju odredbe čl. 213. st. 1. ZPP kojom je propisano da će sud odrediti prekid postupka ako je odlučio sam ne rješavati o prethodnom pitanju (čl.12. ZPP).
7. Sud prvog stupnja je, dakle, zauzeo stav da odluka u parničnom postupku poslovni broj P-1982/2024. u kojem je ovdje tužitelj podnio tužbu protiv 1. tuženice radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini označenoj sa k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. Ul. Broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je bila predmet Ugovora i Anexa Ugovora o darovanju te zabilježbe prvenstvenog reda radi namjeravanog otuđenja nekretnine, predstavlja prethodno pitanje za rješenje spora u predmetnoj pravnoj stvari jer da, u slučaju da tužbeni zahtjev tužitelja bude pravomoćno odbijen, on neće imati pravni interes za vođenje ovog postupka.
8. Po stavu ovog suda, odluka suda prvog stupnja nije pravilna.
9. Odredbom čl. 213. ZPP propisano je da sud može konstitutivnim rješenjem odrediti prekid postupka, između ostalog i ako je odlučio sam ne rješavati o prethodnom pitanju (čl. 12. ZPP). Ako sud to učini, dužan je u odluci kojom postupak prekida obrazložiti razloge koji su od bitnog utjecaja za konačnu odluku suda u tom postupku, a zbog kojih se postupak prekida.
10. Razlozi za prekid u zakonu su taksativno navedeni. Nastupanje prekida nikada ne zavisi od dispozitivnih radnji parničnih stranaka. U određenim slučajevima do prekida dolazi po sili zakona, na osnovi pravno relevantnih činjenica koje zakon smatra osnovom za nastupanje prekida. U nekim drugim slučajevima nastupanje prekida zavisi od nahođenja ili od dužnosti suda da prekine postupak pa do prekida dolazi na osnovi konstitutivne sudske odluke.
11. Odredbom čl. 12. st.1. ZPP propisano je da kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Da bi odluka o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos mogla predstavljati prethodno pitanje iz čl. 12. st. 1. ZPP, potrebno je da odluka suda u sporu koji se vodi ovisi o rješenju tog pitanja. Drugim riječima, ako pitanje postoji li neko pravo ili pravni odnos nije od utjecaja na donošenje odluke o zahtjevu o kojem se vodi postupak, ne radi se o prethodnom pitanju iako je takvo pravo ili pravni odnos istaknuto kao osnova tužbe.
12. U konkretnom slučaju, postupak radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini ne predstavlja prethodno pitanje za odlučivanje o ništetnosti ugovora kojim se raspolaže tom nekretninom jer se ništetnost ugovora ocjenjuje neovisno o tome tko je nositelj prava vlasništva. Dodatno je za napomenuti da pravni interes sam po sebi nije zakonska osnova za prekid postupka zbog prethodnog pitanja.
13. Slijedom iznijetih razloga valjalo je temeljem čl. 380. t. 3. ZPP uvažiti žalbu tužitelja kao osnovanu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na daljnji postupak.
U Zagrebu 31. srpnja 2026.
Sutkinja
Vlasta Mrzljak
