Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: IU-19/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv osuđenice LR, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90. - pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi osuđenice podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću, broj: 64. Pp Prz-34/2025-2 od 29. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba osuđenice LR kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, na temelju čl. 215. st. 6. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), odbačen je zahtjev za obnovu prekršajnog postupka osuđenice LR podnesen protiv pravomoćnog prekršajnog naloga Općinskog suda u Metkoviću, broj: Pp-1306/2023 od 27. prosinca 2023., kojim je osuđenica proglašena krivom i kažnjena zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira novčanom kaznom od 100,00 eura, s obrazloženjem da osuđenica u zahtjevu nije predložila nikakve dokaze, a pogotovo ne one kojima bi se potkrijepile činjenice na kojima se temelji njen zahtjev čime nije postupila sukladno čl. 215. st. 4. PZ-a.
2. Protiv tog rješenja je osuđenica LR putem branitelja Marija Vrnoge, odvjetnika u Metkoviću pravodobno podnijela žalbu zbog svih žalbenih osnova, predlažući da se žalba prihvati, rješenje preinači ili ukine i po potrebi dostavi na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući o žalbi osuđenice i uvidom u spis predmeta, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud je utvrdio da je u pravu prvostupanjski sud kada zaključuje da u konkretnom slučaju nema osnove za dopuštanje obnove prekršajnog postupka, a u smislu odredbe čl. 214. st. 1. t. 1. PZ-a, na koju se osuđenica poziva.
4.1. Naime, osuđenica u žalbi ističe da je zahtjev za obnovu postupka temeljila među ostalim na tvrdnji kako medicinska sestra NR nije bila prisutna prilikom narušavanja javnog reda i mira u ordinaciji dr. ER te da isto navodi i sud u obrazloženju pobijanog rješenja na sljedeći način: „utvrđeno da je svjedokinja NR ispitana pred PP Metković na okolnosti spornog događaja te je potvrdila da je bila u ordinaciji kao i da je galamu čula kroz zatvorena vrata“. Smatra da su zbog toga razlozi rješenja potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. Dalje ističe kako su prostorije ordinacije u kojima se nalaz liječnik i medicinska sestra odvojene fizički zidom i vratima, iz čega proizlazi da medicinska sestra zaista nije bila prisutna u ordinaciji doktora gdje se odvijao liječnički pregled, a da pritom sud nije niti ispitao samu osuđenicu. Time je po ocjeni žaliteljice činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno što je dovelo i do povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava.
4.2. Prije svega treba istaknuti da iako se osuđenica u zahtjevu za obnovu postupka poziva na zakonsku osnovu iz čl. 214. st. 1. t. 1. PZ-a za obnovu postupka citirajući da se postupak može obnoviti ako je presuda (prekršajni nalog) utemeljena na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka, vještaka ili tumača, iz sadržaja zahtjeva proizlazi da zapravo zahtjeva drugačiju ocjenu dokaza navodeći da medicinska sestra NR nije bila prisutna u ordinaciji kod doktora, a u postupku nije ispitana niti sama okrivljenica, dok u žalbi protiv rješenja o odbačaju ponavlja navode iz zahtjeva. Dakle, budući da se osuđenica u zahtjevu poziva na zakonski uvjet iz čl. 214. st. 1. t. 1. PZ-a očito smatrajući da se prekršajni nalog temeljio na lažnom iskazu svjedokinje, tu činjenicu je morala dokazati pravomoćnom presudom, što nije učinila, slijedom čega nema tog zakonskog uvjeta za obnovu postupka, što pravilno proizlazi i iz zaključka prvostupanjskog suda kojeg prihvaća i ovaj sud.
4.3. Iako je iz navedenih razloga trebalo potvrditi pobijano rješenje, potrebno je istaknuti da nije točan navod žalbe da je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja naveo da medicinska sestra NR nije bila prisutna prilikom narušavanja javnog reda i mira u ordinaciji, budući da je vidljivo da je sud naveo da je ta svjedokinja, koja je ispitana u Policijskoj postaji Metković (na Zapisnik o ispitivanju svjedoka kao zakonit dokaz), bila u ordinaciji te čula galamu kroz zatvorena vrata. Navedeno jasno proizlazi i iz njenog iskaza danog u policijskoj postaji gdje je izjavila da je kroz zatvorena vrata čula galamu između LR i dr. ER (notorna je činjenica da je prostor za medicinsku sestru u liječničkoj ordinaciji odvojen od prostora u koje liječnik obavlja pregled pacijenata pa je potpuno logičan navod te svjedokinje da je čula galamu „unutra“, dakle iz prostora u kojem liječnik obavlja pregled). Stoga je i sam prvostupanjski sud, odbacujući zahtjev osuđenice, jasno naveo da je uvidom u spis utvrđeno da je svjedokinja NR na policijskom zapisniku navela da je bila u liječničkoj ordinaciji (koja se sastoji od dijela u kojem liječnik obavlja pregled pacijenta i dijela u kojem ureduju medicinska sestra), i čula galamu kroz zatvorena vrata, na temelju kojeg dokaza i stanja spisa je izdao prekršajni nalog.
5. Slijedom svega iznesenog nije u pravu osuđenica kada u žalbi pobija prvostupanjsko rješenje zbog nejasnoće i proturječja razloga o odlučnim činjenicama odnosno bitne povrede odredaba prekršajnog, kao i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te posredno i zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava.
6. Iz navedenih razloga je na temelju čl. 211. st. 2. t. 2. PZ-a, žalbu osuđenice trebalo odbiti kao neosnovanu i riješiti kao u izreci.
U Zagrebu 30. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću u 3 (tri) otpravka: za spis, okrivljenika i branitelja