Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1628/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. IČ, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), odlučujući o žalbi okr. IČ, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-17045/2025 od 19. studenog 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba okr. IČ preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se izriče:
„Na temelju čl. 181. t. 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) odbija se optužba protiv okr. IČ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),
da bi dana: 16. studenog 2025. oko 18,30 sati pod utjecajem alkohola ponovio psihičko nasilje u obitelji prema bivšoj izvanbračnoj supruzi AČ na način da je na adresi u [adresa] došao do oštećene koja je čekala autobus ZET-a linije 125 te ju ničim izazvan počeo vrijeđati i omalovažavati raznim pogrdnim riječima poput: „Turska kurvetino, ološu, jebem ti mater, jebala si se sa šestoricom!“ i sl., a što je kod oštećene izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti, a zbog čega je ista zatražila intervenciju policije“
pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji“
II. Uslijed odluke pod t. I., troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 19. studenog 2025., broj: Pp-17045/2025 proglašen je krivim okr. IČ da je, na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je na temelju istog propisa izrečena novčana kazna 300,00 eura, u koju kaznu je uračunato vrijeme uhićenja te preostala novčana kazna iznosi 220,36 eura, s obvezom plaćanja u roku jednog mjeseca te uz pogodnost plaćanja dvije trećine u tom roku, a u odluci o trošku postupka je odlučeno da se okrivljenik oslobađa obveze naknade paušalnog troška prekršajnog postupka.
1.1. Istom je presudom okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja na udaljenost do 50 metara, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja u obitelji AČ, bivše izvanbračne supruge u trajanju šest mjeseci.
2. Protiv te presude okr. IČ je pravodobno po branitelju Marku Rafaju, odvjetniku u Zagrebu podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje, podredno, preinačiti presudu na način da se odbije optužba.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelji navode, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Okrivljenik između ostalog u žalbi ističe da postoji zapreka za vođenje ovog prekršajnog postupka jer je djelo obuhvaćeno optužnicom Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj KO-DO-66/2026 od 16. siječnja 2026. koja se nalazi na potvrđivanju pred optužnim vijećem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: KOV-48/2026 te se očekuje da će uskoro biti potvrđena (optužnica u privitku). Ističe da je iz činjeničnog opisa prekršajnog djela razvidno da je radnja koja je predmet ovog prekršajnog postupka obuhvaćena navedenom optužnicom, a iz predloženih dokaza i obrazloženja proizlazi da upravo radnje iz ovog prekršajnog postupka predstavljaju temelj kaznene optužbe pa kako se protiv iste osobe ne mogu voditi dva postupka za isto djelo, niti ista osoba može biti dvaput kažnjena za isto činjenično ponašanje, neovisno o pravnoj kvalifikaciji djela, pobijanu presudu treba ukinuti odnosno optužbu odbiti.
6. Ispitujući pobijanu presudu, ovaj sud je izvršio provjeru okrivljenikovih žalbenih navoda, te je utvrdio da su u odnosu na okrivljenika ispunjeni svi uvjeti za donošenje presude kojom se optužba odbija, a koju odluku u smislu odredbe čl. 181. t. 5. Prekršajnog zakona, sud donosi ako postoje okolnosti koje isključuju prekršajni progon.
7. Naime, na traženje ovog suda je Općinski kazneni sud u Zagrebu dostavio optužnicu Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj: KO-DO-66/2026 od 16. siječnja 2026. i rješenje Općinski kazneni sud u Zagrebu broj: KOV-48/2026 od 3. veljače 2026. kojim je potvrđena navedena optužnica. Iz te dokumentacije je vidljivo da je okr. IČ (koji se nalazio u istražnom zatvoru od 18. studenog 2025. do 17. siječnja 2025.) optužnicom stavljeno na teret da je u razdoblju od sredine 2024. pa do 16. studenog 2025. u Zagrebu, u nakani da svoju izvanbračnu suprugu AČ ustraši i omalovaži, te joj nanese fizičku i psihičku bol, protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, gotovo svakodnevno vrijeđao govoreći joj „Turska kurvo, spavaš sa šestoricom“, psovao joj majku, govorio da će ju ubiti, utopiti u Savi, učestalo fizički nasrtao na istu tako da bi ju šamarao, bacao i vukao po podu, udarao rukama i nogama u tijelo, a kojim cjelokupnim ponašanjem je kod oštećene AČ izazvao osjećaj poniženosti i tjeskobe te strah za njezinu sigurnost i život, čime bi počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji, opisano i kažnjivo po čl. 179.a Kaznenog zakona („Narodne novine broj: , , , , , 118/2018, 126/2019, , 114/2022, , , ). Nakon ispitivanja optužnice vijeće Općinskog kaznenog suda u Zagrebu je potvrdilo navedenu optužnicu (rješenjem pod gornjim brojem) te je kazneni postupak zbog navedenog kaznenog djela u tijeku.
7.1. Nadalje, ovaj prekršajni postupak se vodi protiv okr. IČ zbog događaja od 16. studenog 2025. u 18,30 sati kada je svoju bivšu izvanbračnu suprugu AČ vrijeđao i omalovažavao pogrdnim riječima: „Turska kurvetino, ološu, jebem ti mater, jebala sise sa šestoricom“ što je kod nje izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti čime bi počinio psihički oblik nasilja u obitelji. Iz svega navedenog je vidljivo da je protiv okrivljenika započeo kazneni postupak zbog kaznenog djela kojim je obuhvaćeno vrijeme i radnja prekršaja iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga u povodu kojeg se vodi ovaj prekršajni postupak.
7.2. Načelo zabrane dvostrukog suđenja i kažnjavanja („ne bis in idem“), koje je sastavni dio prava na pravično suđenje kao jednog od temeljnih prava obrane okrivljenika, štiti pravo počinitelja da ne bude dva puta kažnjen ili suđen u istoj stvari događaja, odnosno izbjegava se bilo kakav postupak kojim bi od strane tijela državne vlasti bila izrečena još jedna sankcija koja ima kaznenopravni karakter. U ovom konkretnom slučaju, sve okolnosti događaja koje se odnose na oba postupka, dostatan su razlog za utvrđenje da se odlučne činjenice mogu uklopiti u sustav mjerila kojima se ocjenjuju okolnosti koje dovode do opstojnosti dvaju postupaka zbog istog događaja, zbog čega bi osuda u prekršajnom postupku bila protivna načelu „ne bis in idem“.
7.3. Naime, Europski sud za ljudska prava je u više predmeta razradio kriterije prema kojima se utvrđuje jesu li kazneno djelo i prekršaj za koja je okrivljenik osuđen ista djela te je li došlo do "dupliciranja" postupka, pa je tako u svojoj dosadašnjoj praksi ustanovio kriterije za ocjenu načelnog pitanja je li nekoj osobi pred raznim državnim tijelima stavljeno na teret djelo koje se može smatrati kaznenim djelom. U presudi Engel i drugi protiv Nizozemske, (zahtjev br. 5100/71 od 8. lipnja 1976.) Europski sud je naveo tri kriterija koja se pritom moraju uzeti u obzir: je li prva kazna po svojoj naravi mogla biti kaznenopravna, jesu li djela radi kojih se osoba kazneno goni ista i je li postojala dvostrukost postupka. Razmatrajući praksu Europskog suda i ustavnosudsku praksu koja se bavi navedenom problematikom, zauzeto je stajalište da ovaj događaj predstavlja isti činjenični supstrat u okviru utvrđivanja činjenica, izvođenja dokaza i odlučivanja o krivnji počinitelja.
7.4. Predmetno psihičko nasilje verbalnim upućivanjem riječi bivšoj izvanbračnoj supruzi „Turska kurvetino, ološu, jebem ti mater, jebala sise sa šestoricom“ zbog čega se ista uznemirila, suštinski predstavlja jednu cjelinu s takvim učestalim, intenzivnijim ponašanjem tijekom duljeg razdoblja, uključuje istog počinitelja i neraskidivo je povezano u vremenu i prostoru. Stoga u ovom slučaju nije prikladno goniti počinitelja i za prekršajno djelo koje sadrži elemente događaja koji su opisani u činjeničnom opisu optužnog prijedloga te bi po stavu ovog sudskog vijeća prekršajnim procesuiranjem okrivljenika došlo do dvostrukog suđenja za jedno, isto ponašanje te bi daljnjim prekršajnim procesuiranjem bilo povrijeđeno ustavno i konvencijsko načelo „ne bis in idem“.
7.5. Budući da Prekršajni zakon jasno propisuje u članku 10.: „Ako je protiv počinitelja prekršaja započeo kazneni postupak zbog kaznenog djela kojim je obuhvaćen i prekršaj, ne može se za taj prekršaj pokrenuti prekršajni postupak, a ako je postupak pokrenut ne može se dalje voditi“, a što je u konkretnom predmetu slučaj pa postoje zapreke za vođenje prekršajnog postupka.
7.6. Nadalje, budući da je protiv okrivljenika optužba odbijena, na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda kao što je odlučeno u t. II. izreke.
8. Slijedom toga je na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona odlučeno kao u t. I. izreke.
U Zagrebu 30. srpnja 2026
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu i tužitelja.
