Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Stalna služba u Križevcima
[adresa],
M 14
Poslovni broj:Ovr-1978/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima po sutkinji toga suda Ivani Prosenečki Kamenjak, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o. OIB:43965974818, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb protiv ovršenika MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Vesni Rajić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Milenko Ščetar i Vesna Rajić, odvjetnicima u Križevcima, radi ovrhe, 30. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za odgodom ovrhe u ovom postuku, podnesen naslovnom sudu 26. srpnja 2026.
Obrazloženje
1.Ovršenik je 26. srpnja 2026. naslovnom sudu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim, navodeći da je 23. listopada 2024. saznala za blokadu svojih računa te da je u FINA-i preuzela ZIN iz kojega proizlazi da ju HEP ELEKTRA d.o.o. kao ovrhovoditelj tereti za dugovanje po rješenju o ovrsi javnog bilježnika Marka Bilandžije poslovni broj Ovrv-463/2021 od 31. svibnja 2022., i to kao zakonsku nasljednicu pokojne BU. Ističe da je njezin brat ĆU rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, broj O-2218/2022-41 od 23. srpnja 2024., bio utvrđen kao nasljednik svih dugovanja iza pokojne BU, zbog čega smatra da ovrhovoditelju ništa ne duguje te predlaže da sud odgodi prijenos novčanih sredstava, usvoji prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim i obveže ovrhovoditelja na naknadu troškova postupka sa zakonskom zateznom kamatom.
2.Obzirom na kategoriju hitnosti koja postoji u ovome predmetu te na predstojeće korištenje godišnjeg odmora uređujuće sutkinje prijedlog ovršenika nije dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju u smislu članka 65. stavka 2. Ovršnoga zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 44/16, 73/17,131/20, 114/22 i 6/24 u daljnjem tekstu OZ).
3. Odredbom članka 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a, prema članku 209. stavku 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Člankom 210. stavkom 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.
3.1.Prema članku 65. OZ-a u vezi s čl 50. stavkom 1. točke 7. OZ-a prijedlog za odgodu ovrhe može se prihvatiti ako su za to ispunjene pretpostavke predviđene citiranom zakonskom odredbom, i to – ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje i – ako postoji jedan od taksativno navedenih zakonskih razloga za odgodu iz članka 65. stavka 1. točaka 1. do 10. OZ- a. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti istodobno (kumulativno) ispunjene obje navedene pretpostavke.
4. U konkretnom predmetu ovaj sud nije našao da bi u konkretnom slučaju egzistirao bilo koji od razloga za odgodu ovrhe taksativno navedenih u članku 65. OZ-a slijedom kojeg bi sud odgodio prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu koji je ovrhovoditelj podnio na temelju adekvatne pravomoćne i ovršne isprave.
4.1. Preciznije, ovršenik se u prijedlogu za odgodu ovrhu od 26. srpnja 2026. ni ne poziva na nastanak nenadoknadive štete te eventualno mogući nastanak iste posebno ne obrazlaže niti predlaže izvođenje dokaza kojima bi se moglo dokazati postojanje okolnosti iz kojih proizlazi vjerojatnost nastupanja upravo nenadoknadive štete. Naime, sama tvrdnja ovršenika da je njen brat proglašen zakonskim nasljednikom i da je na sebe preuzeo dugove slijedom čega ovršenik iz ovoga postupka ne odgovara za dugovanja koja postoje prema trećima iza pokojne BU nije dovoljna za postojanje vjerojatnosti nastupanja bilo kakve konkretne štete ovršeniku. Uz navedeno, sve i da provedbom iste ovrhe dođe do štete za ovršenika u smislu da mu je s računa ustegnut novčani iznos iz ovršne isprave za napomenuti je da je riječ o materijalnoj šteti za koju valja napomenuti da po zauzetom stajalištu sudske prakse proizlazi da bilo kakva šteta koja se može izraziti u materijalnom ekvivalentu ne može se smatrati nenadoknadivom štetom. Nadalje, ovrha se u ovom predmetu provodi na temelju ovršne isprave u kojoj je sadržano potraživanje ovrhovoditelja prema ovršeniku, a za koje ovršenik ima priliku u parnici, na čije se pokretanje upućuje Zaključkom naslovnoga suda donesenoga u ovome postupku, dokazati da je nedopušteno odnosno da ovrhovoditelj protiv ovršenika nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika iz ovoga postupka.
5. Budući da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti je učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi spriječilo nasilje time nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a slijedom čega je valjalo temeljem odredba sadržanih u čl. 65. st. 2. OZ-a odlučiti kao u
izreci ovoga rješenja.
U Križevcima, 30. srpnja 2026.
Sutkinja
Ivana Prosenečki Kamenjak
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem u tri primjerka putem ovoga suda, u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa rješenja.
