Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-391/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja VŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan punomoćnicima OD Kozjak i Rendić odvjetnicima iz Varaždina, protiv ovršenice HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na nekretninama ovršenice odlučujući o žalbi ovršenice, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovr-143/2023-30 od 19. veljače 2026., dana 30. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovr-143/2023-30 od 19. veljače 2026.
II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe.
2. Protiv navedenog rješenja ovršenica je podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe 353. stavka 1. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 57/11, 148/11 ,25/13, 28/13, 89/14. , 70/19., 80/22114/22. i 155/2023, - dalje: ZPP),, predlažući da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, a podredno da ga preinači tako da se odgodi ovrha do okončanja parničnog postupka.
3. U odgovoru na žalbu se osporavaju žalbeni navodit te ovrhovoditelj predlaže odbiti žalbu ovršenice i traži trošak odgovora na žalbu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ovršenica je podnijela prijedlog za odgodu ovrhe u kojem u bitnome navodi da se ovrha provodi na nekretnini koja predstavlja jedinu njenu nekretninu koja je jedini izvor prihoda jer se iznajmljuje, a prihod koristi za uzdržavanje sebe i svoje obitelji. Navela je da se vodi posebni sudski postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice prodajom na dražbi jer je ovrhovoditelj iz ovog predmeta sudionik tog postupka. Također je navela da je u tijeku ostavinski postupak u kojem se osporava darovni ugovor temeljem kojeg je stekla predmetnu nekretninu a koji postupak nije pravomoćno okončan. Smatra da ovrhovoditelj vodi više postupaka i da zbog toga postoji realna opasanost dvostruke prodaje i prekomjerne naplate protivno načelima pravne sigurnosti i ekonomičnosti postupka. S obzirom da na nekretnini postoji više upisanih založnih prava iz prijašnjih godina smatra da se ovrhovoditelj ne bi namirio, a da bi njoj nastala nenadoknadiva šteta gubitkom doma i izvora prihoda.
6. Sud prvog stupnja je odbio prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe kao neosnovan, uz obrazloženje kako ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpila nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
7. Ispitujući ovo rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi ovršenice te pazeći po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 381. ZPP-a, ocjena je ovog suda da je odluka suda prvog stupnja valjana i zakonita te u donošenju iste nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Sukladno odredbi čl. 65. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20. i 114/22) – dalje: OZ), sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ili da je odgoda ovrhe potrebita da bi se spriječilo nasilje, uz kumulativno ispunjenje i neke od ostalih zakonskih pretpostavki iz toč. 1. - 8. st. 1. navedenog članka.
9. Razlozi za odgodu ovrhe koje ovršenica sada ponavlja i u žalbi , a to je da će zbog nemogućnosti iznajmljivanja nekretnine koji je predmet ovrhe, izgubiti prihod potreban za uzdržavanje sebe i svoje obitelji, ne čine vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpila nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Naime, materijalna šteta, odnosno, bilo koja šteta koja se može izraziti materijalnim ekvivalentom ne može se smatrati nenadoknadivom štetom. Tako nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnim kada predlaže odgodu ovrhe ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, a koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, već se mora raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu. Naime, nesumnjivo je da bi ovršenica provedbom ovrhe u ovom postupku trpila štetu budući da je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenicu i da tijekom tog postupka valja paziti na njezino dostojanstvo i pravo (čl. 6. OZ), međutim, isti je nužan kako bi se mogla ostvariti tražbina ovrhovoditelja, budući da je ovršenica odbija dobrovoljno namiriti.
10. Ovršenica se u žalbi, navodi da trpi nenadoknadivu štetu jer gubi jedinu nekretninu i ističe pravo na dom. Međutim, iz sadržaja spisa je razvidno da je predmet ovrhe nekretnina koju ovršenica iznajmljuje, a ne nekretnina u kojoj stanuje, dakle nije njezin dom , pa sud nema obvezu ispitivati je li u provođenju ovrhe došlo do povrede prava na dom iz čl. 8. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN – Međunarodni ugovori broj ...) .
11. Dakle, kako sud prvog stupnja tijekom provedenog postupka nije utvrdio da postoje kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 65. OZ-a za odgodu ove ovrhe, to je pravilno odbio prijedlog ovršenice za njezinu odgodu, radi čega je i njezina žalba u cijelosti neosnovana.
12. Stoga je valjalo žalbu ovršenice odbiti u cijelosti, kao neosnovanu te sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi odredbe čl. 21. OZ-a riješiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
13. O troškovima odgovora na žalbu odlučeno je temeljem odredbe čl. 155. st. 1. ZPP jer se ne radi o trošku potrebnom za ovaj postupak.
U Zagrebu, 30. srpnja 2026.
Sudac:
Gabriela Topić Kordej
