Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-132/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ŠL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku FL, protiv ovršenika CL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku ŠLŠ; ML, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku ŠLŠ, radi radi ispražnjenja i predaje nekretnina, odlučujući o žalbi ovršenika podnesene protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj: Ovr- 2938/24-2 od 13. siječnja 2025., dana 30. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenika izjavljena izvan žalbenog razloga iz čl. 50 st. 1. t.7, 9. i 10. (Narodne novine, br. 112/12., 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20., 114/22. i 6/24 – dalje u tekstu: OZ) kao neosnovana te se potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj: Ovr-2938/24-2 od 13. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odredio predloženu ovrhu (na temelju pravomoćne i ovršne presude zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Ps- 69/21 od 16. ožujka 2023.) ispražnjenjem i predajom nekretnine, u naravi jednosobnoj stana u [adresa], te predajom nekretnine slobodne od osobe i stvari u posjed ovrhovoditeljici, sve putem sudskog ovršitelja). Ujedno je trošak ovrhovoditelja određen u iznosu od 276,55 EUR.

2. Rješenje o ovrsi doneseno je primjenom odredbe čl. 41. st. 4. OZ prema kojoj rješenje o ovrsi ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu.

3. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom ovršenici pobijaju rješenje o ovrsi u cijelosti navodeći da to čini zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. t. 2,3.7, 9 i 10. OZ te ističe prigovor prava na dom. Predlažu pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i predmet vrati na ponovan postupak prvostupanjskom sudu.

4. Žalba nije osnovana.

5. U odnosu na istaknute žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. t. 7, 9. i 10. OZ -a valja reći da o osnovanosti tih žalbenih navoda drugostupanjski sud povodom žalbe nije ovlašten odlučivati već povodom tih žalbenih razloga prvostupanjski sud postupa sukladno odredbi čl. 52. OZ. Stoga je, u ovom stadiju postupka, valjalo odlučiti o žalbi izjavljenoj izvan žalbenih razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. t.7, 9. i 10. OZ-a.

6. O prijedlogu za odgodu ovrhe koji je iznesen u žalbi također odlučuje prvostupanjski sud (čl. 65 OZ).

7. Donošenjem pobijanog rješenja prvostupanjski sud nije počinio povredu ovršnog postupka iz čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ-a koja postoji ako isprava na temelju koje je doneseno rješenje o ovrsi nije stekla svojstvo ovršnosti. Uz ovršni prijedlog priložena je ovršna isprava sa potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti (6 do 9 spisa).

8. U prvostupanjskom postupku nisu ostvareni niti žalbeni razlozi čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. OZ-a. Ovršenici niti tvrde niti dokazuju da bi ovršna isprava bila ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno da je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka.

9. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna bitna povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. ZPP-a.

10. Ovršenici se u nastavku žalbe pozivaju na pravo na dom i tvrde je 1, ovršenici ovrhovoditeljica, njezina majka, darovala nekretninu u kojoj sa suprugom (2. ovršenikom) i dvoje maloljetne djece živi od 2008. te da je 1. ovršenica teški invalid i da nemaju druge imovine.

11. S obzirom da ovršenici u žalbi ističu i prigovor prava na dom valja navesti se prema ustaljenoj sudskoj praksi o tome treba raspraviti i odlučiti u parničnom postupku, jer ovršni postupak kao postupak koji redovito počiva na načelu strogo formalnog legaliteta u pravilu ne raspolaže optimalnim instrumentima za utvrđivanje relevantnih činjenica, a niti ne može biti zamjena za parnični postupak. U tom smislu i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj: U-III-278/2021 od 31. ožujka 2022., upućujući na odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetima B i I, navodi:

„Jednako tako Ustavni sud napominje da je ovršni postupak po svojoj pravnoj naravi izvanparnični postupak čija je osnovna namjena osigurati učinkovito izvršenje presude zbog čega, za razliku od redovnog građanskog postupka, nije ni osmišljeni ni opremljeni postupovnim sredstvima i mjerama zaštite za temeljito i suprotstavljeno ispitivanje složenih pravnih pitanja, kao što je to pitanje postojanja prava na dom te miješanja i opravdanosti tog miješanja u to pravo. Stoga, ovlast za provedbu testa razmjernosti pripada sudu koji vodi građanski postupak u kojem je odlučeno o građanskom zahtjevu kojim se traži prisilno iseljenje.“

12. Stoga kada se u parničnom postupku koji je prethodio ovom ovršnom postupku (kao u konkretnom slučaju) ovršenici nisu pozivali na pravo na dom, tada ovršenici ne može s uspjehom isticati taj prigovor u ovršnom postupku, jer ovršni postupak ne može služiti za ponovno suđenje i odlučivanje o pitanjima (prigovorima) koje je stranka trebala istaknuti u parničnom postupku, s obzirom da ovršni postupak nije podoban za takvo odlučivanje i kontradiktorno raspravljanje.

13. Slijedom iznijetog, kako je rješenje o ovrsi doneseno uz pravilnu primjenu odredbi čl. 256. i 257. OZ-a to je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbijena žalba ovršenika kao neosnovana, potvrđeno prvostupanjsko rješenje o ovrsi izvan žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. t. 7, 9. i 10. i odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja time da će o prijedlogu za odgodu ovrhe odlučiti prvostupanjski sud.

U Zagrebu, 30. srpnja 2026.

Sudac:

Gabriela Topic Kordej