Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž : 1096/2023-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sutkinja Milene Vukelić Margan, predsjednice vijeća, Helene Vlahov Kozomara, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Ingrid Bučković članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice: DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Zoran Skelin, odvjetnik iz Trogira, Lucićeva 2, protiv tuženika: 1. PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. BL, rođ. NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. NL pok. D, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. EL rođ. GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 6. GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 7. ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 8. KL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 9. ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10. ĆL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženice pod 3. i 5. zastupane po punomoćniku Mateu Barbiru, odvjetnik iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice, 3.tuženice, 5.tuženice, 7.tuženikia izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1554/2021 od 4. svibnja 2023., u sjednici vijeća 29 . srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe trećetuženice BL, petotuženice EL i šestotuženika GL kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1554/2021 od 4. svibnja 2023.

r i j e š i o  j e

I Odbijaju se žalbe tužiteljice, trećetuženice BL, petotuženice EL i šestotuženika GL kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1554/2021 u točki II izreke.

II Odbacuje se žalba tužiteljice izjavljena protiv točke II stavak 1. izreke rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1554/2021, kao nedopuštena.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao čest. zm. 3629/4 k. o. [katastarska općina], zvana "... za cijelo pa se nalaže brisanje prava vlasništva na ½ dijela čest. zm. 3629/4 k. o. [katastarska općina], zvana "... s imena upisnog VL pokojnog P kao prednika tuženika, koji tuženici su uz HL isključivi nasljednici VL pokojnog P te se nalaže uknjižba prava vlasništva na čest. zm. 3629/4 k. o. [katastarska općina] zvana "... na ime tužiteljice za ½ dijela.

2. Rješenjem suda prvog stupnja sadržanim u istom pisanom otpravku kao i presuda nije dopuštena preinaka tužbe na HL (točka I izreke), naloženo je tuženicima naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.463,13 eura /18.558,43 kune u roku od 15 dana (točka II izreke), te je zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.474,47 eura/11.109,37 kuna odbijen kao neosnovan (točka II stavak 2. izreke).

3. Protiv te presude i rješenja žale se tužiteljica, trećetuženica BL (dalje trećetuženica), petotuženica EL (dalje petotuženica) i šestotuženik GL (dalje šestotuženik).

4. Tužiteljica pobija rješenje u točki II izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

5. Bitnu povredu iz odredbe članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 161. stavak 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) nalazi u tome što je sud naložio svim tuženicima da naknade trošak tužiteljici iako se samo petotuženica protivila tužbi i tužbenom zahtjevu te je brojnim parničnim radnjama u vidu podnesaka, prigovora i opstruiranja cjelokupnog postupka prouzrokovala sve troškove koji su nastali u ovom postupku, pa je prvostupanjski sud trebao sukladno odredbi članka 161. stavak 4. ZPP -a naložiti petotuženici da naknadi tužiteljici u cijelosti parnični trošak. Smatra da je trošak sastava podnesaka kojima je tužiteljica odgovarala na podneske i navode petotuženice bio nužan za vođenje postupka, jer su razjašnjavali pravni i činjenični osnov postupka.

6. Predlaže u pobijanom dijelu rješenje suda prvog stupnja preinačiti na način da se naloži petotuženici da naknadi tužiteljici cjelokupni trošak postupka.

7. Trećetuženica i petotuženica presudu pobijaju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

8. U žalbi navode da je tužiteljica tražila utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju pravnog posla. Pritom da nije sporno da tužiteljica nije upisana kao vlasnica u zemljišnim knjigama, pa ista nema valjani način stjecanja, pa sve da je i dokazala slijed svojih prednika, ne može tražiti utvrđenje prava vlasništva. Također da tužbeni zahtjev nije valjana osnova za upis prava suvlasništva. To zato jer se deklarira vlasništvo tužiteljice za cijelo, te se nalaže brisanje suvlasništva u ½ dijela na toj nekretnini u odnosu na tuženike, kao pravne sljednike pokojnog VL, među kojima je i HL u odnosu na koju nije donesena presuda. Dakle presudom se nalaže brisanje suvlasništva iako nisu obuhvaćeni svi pravni sljednici upisanog zemljišnoknjižnog suvlasnika. Navode da navedeno proizlazi iz činjenice da sud nije dopustio subjektivnu preinaku u odnosu na HL . Stoga da je takva presuda kontradiktorna, nelogična i nerazumljiva i kao takva rezultat bitne povrede odredbe iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Po mišljenju trećetuženice i petotuženice, tuženici su jedinstveni suparničari pa je među njima trebala biti i HL. Navode da tužbeni zahtjev nije osnovan i zbog nedostatka pasivne legitimacije, ali i zbog manjkavosti pravilnog označavanja nekretnine. Navode da je tužbeni zahtjev trebalo postaviti sukladno stanju zemljišne knjige i to ne samo naznakom čestice i broja zemljišnoknjižnog uloška već i nazivom, površinom, izgrađenosti i drugim svojstvima čestice. Nadalje, trećetuženica i petotuženica navode da su točke 14. i 15. obrazloženja prvostupanjske presude kontradiktorne. Tako da je u točki 13. utvrđeno da su u katastru upisane ukupno tri osobe (RL, J i VL), da bi u točki 15. sud u dokaze cijenio diobeni ugovor u odnosu na nekretninu iz posjedovnog lista, koji ugovor je zaključen kod Općinskog suda u Trogiru pod brojem 469/74 iz mjeseca svibnja 1974. po potpisnicima ŠL ženi CL i IL ženi VL s tim da tvrdnju tužiteljice da je VL, suprug IL upisan kao posjednik predmetnih nekretnina iz razloga što je običaj na otoku [adresa] da se na nekretninama kao posjednik u katastarskom operatu upisuje muški član obitelji, sud nije raspravio i po stavu tuženika ničim nije dokazana. Osim toga, da je Ugovor o diobi ništetan jer je dioba izvršena bez suglasnosti svih suvlasnika. Navode da je tužiteljica u parnici koja se vodila pod poslovnim brojem P - 6094/2018 pogrešno postavila tužbeni zahtjev, tražeći sudsku odluku koja aktualizira katastarske, a ne zemljišnoknjižne podatke tako da je izostala uknjižba ne samo u zemljišnoj knjizi već i u katastru. Na kraju navode da spisu ne prileži ugovor sklopljen sa ZL pokojnog B koji je sljednik za 1/3 dijela svog oca, što znači da je tužiteljica hoće preko LL pokojnog PL "poklopiti" dio i drugog LL, ali sina pokojnog B.

9. Predlažu pobijanu presudu preinačiti na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

10. Šestotuženik presudu pobija zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

11. Bitnu povredu iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 9. ZPP-a nalazi u tome što je sud odlučio o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno. Navodi da tužiteljica do kraja glavne rasprave nije preinačila tužbu na način da je umjesto činjenične osnove relevantne za stjecanje prava vlasništva pravnim poslom, navela činjeničnu osnovu relevantnu za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, pa sud nije mogao sam promijeniti činjeničnu osnovu, na koji način je prekoračio zahtjev.

12. Navodi da je tužiteljica podneskom od 19. travnja 2016. "uredila" tužbeni zahtjev, čemu su se tuženici usprotivili, međutim sud je propustio donijeti odgovarajuću odluku o zatraženoj preinaci, odnosno istu je očito dopustio unatoč izričitom protivljenju tuženika. Navodi da tužiteljica nije predložila provođenje makar jednog dokaza o postojanju onih činjenica koje su relevantne za ocjenu osnovanosti zahtjeva koji bi bio usmjeren na utvrđenje prava vlasništva stečenog dosjelošću. Navodi da prvostupanjski sud smatra da iz provedenih dokaza proizlazi da je tužiteljica stekla vlasništvo sporne nekretnine dosjelošću, protiv nasljednika iza pokojnog VL, unatoč tome što je sud obavješten da je u tijeku ostavinski postupak iza VL koji se vodi pod poslovnim brojem O-4490/2019 i stavljen je prijedlog za prekid postupka do pravomoćnog okončanja odnosno donošenja odluke ostavinskog suda. Smatra da prije donošenja pravomoćne odluke kojom se utvrđuje koje su osobe njegovi nasljednici, sud nije mogao znati hoće li svi biti pozvani na nasljedstvo , prihvatiti se nasljedstva i hoće li se istog odreći u nečiju korist. Konačno, navodi da spisu ne prileži vlasnički list iz kojeg bi slijedilo ono što tužiteljica tvrdi. Prigovara i odluci o parničnom trošku, budući da podnesci tužiteljice i ročišta procesno nisu bili nužno potrebni za donošenje odluke o meritumu stvari.

13. Predlaže pobijanu odluku preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

14. Odgovor na žalbu nije podnesen.

15. Žalbe nisu osnovane.

16. Donošenjem pobijane presude nije počinjena bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu ni nejasni ni proturječni, kako međusobno tako ni stanju spisa tako da je presudu moguće ispitati. Također tužbeni zahtjev je razumljiv, jasan i određen, budući da tužiteljica traži da se utvrdi da je vlasnica predmetne nekretnine za cijelo uz istovremeno brisanje prava vlasništva za ½ dijela s imena VL pok. P i istovremenu uknjižbu prava vlasništva za ½ dijela na njeno ime jer, druga ½ dijela glasi na ime tužiteljice, a koji upis nije sporan.

17. Nije počinjena ni bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 9. ZPP-a jer sud nije odlučio o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno , budući da nedostaje subjektivni identitet između ove parnice i parnice koja se vodila pod poslovnim brojem P-6094/2018.

18. Nije počinjena ni bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a jer je sud prvog stupnja odlučio u okviru činjeničnih navoda tužiteljice , budući da je tužiteljica u podnesku od 20. rujna 2017. (list 90-92 spisa) i podnesku od 16. rujna 2021. (list spisa 221-222) kao način stjecanja predmetne nekretnine pozvala se i na dosjelost.

19. Nije počinjena ni bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 190. ZPP-a jer tužiteljica podneskom od 18. travnja 2017. nije izvršila objektivnu preinaku tužbe, već samo tužbenim zahtjevom točno numerološki označila tuženike, a s obzirom da je tužba podnesena u odnosu na prvotnu tuženicu N odbačena.

20. Pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke druge od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 2., 4. i 8. ZPP -a ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijane presude nije počinjena ni jedna od tih povreda.

21. U provedenom postupku je utvrđeno:

- da je čitanjem posjedovnog lista broj 897 k. o. [katastarska općina] od 3. prosinca 2015. utvrđeno da su kao posjednici katastarske čestice [katastarska čestica] upisani RL, J i VL pokojnog P svaki za po ½ dijela,

- da je čitanjem diobenog ugovora od 9. svibnja 1974. ovjerenog od strane Općinskog suda u Trogiru pod brojem 469/74 utvrđeno da je isti sklopljen između ŠL žene E i IL žene VL, da su predmet diobe nekretnine označene kao katastarske čestice [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], da je nekretnina označena kao "... čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo pripala ŠL ženi E, da su stranke suglasno izjavile da su gornjom diobom razvrgle zajednicu nekretnina u pogledu predmetnih nekretnina te da jedna prema drugoj nemaju nikakvih potraživanja te na osnovi ugovora o diobi mogu zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na dodijeljenim nekretninama,

- da su RL pokojnog G i IL pokojnog G sestre koje su predmetne nekretnine stekle nasljeđivanjem iza svojih roditelja, da je VL pokojnog P formalno upisan kao posjednik za ½ dijela u katastarskom operatu Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Trogir, a kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-209/80,

- da je IL pokojnog G preminula, a da su je naslijedili FL, AL, TL, SL i ŽL, sve na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-209/80,

- da je VL pokojnog P preminuo, a da su njegovi nasljednici UL, SL, FL, AL, ŽL i TL, kako to proizlazi iz smrtovnice Matičnog ureda Split broj M3/1323-85 od 26. kolovoza 1985.,

- da je SL preminula, a da su njezini nasljednici OL, NL, EL i GL, svi na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-2234/12,

- da je FL pokojnog VL preminuo, a da su njegovi nasljednici PL, JL, TL, ŽL i SL, sve na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O- 2891/12,

- da je AL pokojnog VL preminuo, a ostavinski postupak iza istog je obustavljen jer je temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju svoju nepokretnu imovinu ustupio KL, a njegovim zakonskim nasljednicima su utvrđeni ŽL, TL, OL, NL, EL i GL,

- da su potomci ŠL i to CL, LL pokojnog B, LL pokojnog PL na temelju kupoprodajnog ugovora od 19. siječnja 2015. prodali tužiteljici predmetnu nekretninu te ju ovlastili na uknjižbu prava vlasništva,

- da je čitanjem kupoprodajnog ugovora od 19. siječnja 2015. utvrđeno da istim CL pokojnog B, LL pokojnog B i LL pokojnog PL prodaju, a DL kao kupac kupuje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvanu "... površine 221 m2 za cijelo te ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvana "...[2] i ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane "[adresa][2] za ugovorenu kupoprodajnu cijenu od 15.000,00 eura u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju ...,

- da je čitanjem Ugovora o kupoprodaji od 19. svibnja 2021. ovjereno u ... od 27. svibnja 2021. utvrđeno da je isti sklopljen između LL pokojnog PL kao prodavatelja i DL kao kupca, a prema kojem prodavatelj prodaje, a kupac kupuje nekretninu označenu kao 1/3 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane "... m2, 1/3 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane "...[2] i 1/3 dijela od ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane "...[2] , da se kupac u trenutku sklapanja ugovora već nalazio u posjedu predmetne nekretnine, da je ugovorena cijena u iznosu od 3.000,00 eura, te je prodavatelj ovlastio kupca da na temelju tog ugovora o kupoprodaji može zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva i posjeda na predmetnom dijelu nekretnine na svoje ime bez daljnjeg učešća i pristanka uz istodobno predočenje priznanice banke kupca o isplati kupoprodajne cijene na račun prodavatelja,

- da je čitanjem Ugovora o kupoprodaji ovjerenog kod javne bilježnice Damire Margeta- Nuber iz [adresa], pod brojem Ov-4336/2021 od 18. lipnja 2021. utvrđeno da je isti sklopnjen između CL pokojnog B kao prodavatelja i DL kao kupca a prema kojem prodavatelj prodaje, a kupac kupuje nekretnine označene kao 1/3 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane "... m2, 1/3 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane "...[2] i 1/3 dijela od ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvane "...[2] , da se kupac u trenutku sklapanja ugovora već nalazio u posjedu, ugovorena je kupoprodajna cijena od 2.000,00 eura, te je prodavatelj ovlastio kupca da na temelju ugovora može zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva i posjeda na predmetnom dijelu nekretnine na svoje ime bez daljnjeg učešća i pristanka,

- da je tužiteljica saslušana kao stranka u bitnom iskazala da je nakon što je kupila kuću u [adresa]. LL joj ponudio parcelu iza kuće koja nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] zvana "... površine 221 m[2] , a koju parcelu je u konačnici i kupila 2015. godine, da je parcela u trenutku kupoprodaje bila obrasla u kršu i šikaru, te nakon izvršene kupoprodaje nekretninu je sredila, podigla ogradni zid, potporni zid, posadila voćke, masline te jedan dio osposobila za parking, da joj nitko drugi osim EL nije osporavao ni vlasništvo ni posjed, a sama tuženica EL potpuno neosnovano,

- da je CL saslušan kao svjedok u bitnom naveo da je njegova pokojna baka RL sedamdesetih godina podijelila se sa svojom sestrom IL, u kojoj podjeli je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] pripala upravo njegovoj baki, da su jedini nasljednici iza bake pokojni brat LL, pokojni brat PL i on, pa kako je PL poginuo to je njegov sin LL zajedno sa njim i njegovim bratom ZL prodao upravo tužiteljici predmetnu nekretninu na kojoj je zadnji put bio prije 10 do 15 godina,

- da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da sporna nekretnina u naravi predstavlja dvorište sa istoka i sjevera omeđeno betonskim zidom, a sa južne strane djelomično podzidom, djelomično pročeljem objekta, dok sa zapadne strane granica nije u potpunosti materijalizirana,

- da je vještak Mile Čatipović u nalazu i mišljenju od 2. prosinca 2022. analizom digitalnog ortofoto snimka i usporedbom sa dostupnom arhivskom građom utvrdio da se sporna nekretnina u cijelosti nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prikazana je na prikazu lica mjesta i foto albumu kao tijelo omeđeno slovima A-B-C-D- E-F-G-H-A.

22. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da je stvarna vlasnica predmetne nekretnine bila RL pokojnog G, a temeljem Ugovora o diobi sa sestrom IL, s tim da su prethodno sestre isto stekle nasljeđivanjem iza svojih roditelja. Utvrđuje da je tužiteljica 2015. godine od nasljednika ŠL kupila predmetnu nekretninu i nakon kupoprodaje podigla je ogradni zid, potporni zid, posadila voćke, masline.

23. Stoga, zaključuje da se tužiteljica nalazi u faktičkom posjedu predmetne nekretnine, radeći je kao svoju i za sebe, duže od 20 godina koliko se prema važećim propisima traži za stjecanje prava vlasništva redovnom dosjelošću (Načelno mišljenje broj 3/60), članak 28. stavak 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91, 92/94, 74/95, 57/96 dalje ZOVO), odnosno članak 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; - dalje ZV), slijedom čega je tužiteljica računajući posjed prednika u posjedu predmetne nekretnine preko 50 godina.

24. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kad je udovoljio tužbenom zahtjevu tužiteljice.

25. Naime, dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune pretpostavke za stjecanje putem dosjelosti pri čemu se zahtjeva ispunjenje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme, kao i da stvar koja je predmet posjedovanja bude sposobna biti objektom prava vlasništva putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću. Pitanje poštenja, po prirodi stvari ovisi o činjeničnim utvrđenjima svakog konkretnog slučaja prema kojima se zaključuje o kvaliteti posjeda potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Obzirom da je u postupku utvrđeno da je prednica tužiteljice sada pokojna RL pokojnog G stekla predmetnu nekretninu još 1974. godine, a na temelju Ugovora o diobi, te bila u njezinom posjedu, a potom je bila u posjedu njezinih sinova odnosno unuka, a od 2015. u posjedu tužiteljice, proizlazi da je predmetna nekretnina u posjedu tužiteljice i njezinih prednika više od 50 godina, pa je sukladno odredbi čl. 159. 1. i 3. ZV-a udovoljeno pretpostavkama za stjecanje prava vlasništva.

26. Naime, prema odredbi čl. 159. st. 1. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedovanjem te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari. Odredbom čl. 159. stavak 2. ZV-a propisano je da samostalni posjednik nekretnine čiji posjed je zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekinutog je samostalnog posjedovanja.

27. Prema odredbi članka 18. stavak 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

28. Dakle, s obzirom na stanje predmeta proizlazi da su pravni prednici tužiteljice i tužiteljica u posjedu sporne nekretnine duže od 50 godina. U tom razdoblju prednike tužiteljice, a niti samu tužiteljicu nitko nije smetao niti im osporavao pravo na posjed.

29. Stoga je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da postoje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću, budući da je utvrđeno da su prednici tužiteljice odnosno sama tužiteljica u poštenom posjedu sporne nekretnine od 1974. Naime, u postupku nije utvrđeno postojanje okolnosti koje bi ukazivale da su tužiteljica i njezini prednici znali odnosno morali znati da predmetne nekretnine nisu njihove, već naprotiv utvrđene činjenice daju osnove za zaključak da su osnovano smatrali da su nekretnine njihove, dakle da je njihov posjed pošten.

30. U odgovoru na žalbene navode tuženika valja reći da je dosjelost originarni način stjecanja prava vlasništva na tuđoj stvari tijekom posjedovanja kroz zakonom određeno vrijeme ukoliko je posjed bio određene kvalitete. To znači da stjecatelj prava vlasništva stječe to pravo istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

31. Osnovano petotuženica u žalbi ističe da se na temelju pravnog posla, pravo vlasništva na nekretnini stječe upisom u zemljišnu knjigu, pa tužiteljica može steći vlasništvo temeljem valjanog kupoprodajnog ugovora tek nakon što se uknjiži u zemljišnu knjigu kao vlasnica. No međutim, ti žalbeni navodi nisu odlučni za zakonitost i pravilnost pobijane presude, jer se sud u obrazloženju svoje odluke nije pozvao na stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla, već stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti jer je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nad predmetnom nekretninom izvanrednom dosjelošću u smislu odredbe članka 159. stavak 3. ZV-a.

32. Za stjecanje prava vlasništva nad nekretninom na osnovi izvanredne dosjelosti traži se da je samostalan posjed barem pošten, te neprekidno trajanje posjeda kroz vrijeme od 20 godina, a oba navedena uvjeta u konkretnom slučaju su ispunjena.

33. Također, u odgovoru na žalbene navode treba reći da je odredbom članka 4. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje ZN) propisano da umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik), a nasljedno pravo se stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. Odredbom članka 129. stavak 1. ZN -a propisano je da u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe čime postaje njegovo nasljedstvo.

34. Prema tome tvrdnja tuženika da ostavinski postupak iza pokojnog VL nije dovršen odnosno da se vodi pod poslovnim brojem O-4490/2019 nije odlučna za rješenje ovog spora.

35. U odnosu na navode žalbi za odgovoriti je da je točno da spisu nedostaje vlasnički list za spornu nekretninu, međutim niti jedna od stranka nije predlagala da se isti pribavi. U takvom slučaju, kad nedostaje vlasnički list, sud može na temelju drugih dokaza, rješenja o nasljeđivanju i drugih relevantnih dokumenata utvrditi pravno stanje, a kako je sud prvog stupnja i postupio. Naime, tijekom postupka nitko od stranaka nije osporavao da je sada pok VL pok. P upisan u zemljišnim knjigama kao suvlasnik sporne nekretnine u ½ dijela, a temeljem rješenja o nasljeđivanju je utvrđeno da su svi njegovi nasljednici osim HL označeni kao tuženici u ovom postupku. Činjenica da HL u ovom postupku nije označena kao tuženica i nasljednica pok. VL, nije od utjecaja, budući da je u odnosu na nju donesena pravomoćna presuda zbog ogluhe.

36. Tijekom trajanja čitavog ovog postupka među strankama nije bilo sporno koja je nekretnina predmetom ovog spora, zbog čega i nije bilo potrebe za detaljnijim preciziranjem i označavanjem utužene nekretnine (nekretnina je označena zemljišno- knjižnim oznakama i opisana što u naravi predstavlja).

37. U odnosu na žalbene navode, ovaj sud je utvrdio da su u katastru kao posjednici bili upisani RL u ½ dijela i VL u ½ dijela, a ne kako to tvrde tuženice i J.

38. Glede tvrdnje da je ugovor o diobi sklopljen između ŠL i IL ništetan, valja odgovoriti da tuženica u žalbi ne navodi tko bi bili drugi suvlasnici koji su trebali sudjelovati u diobi. Osim toga navedeno nije ni bitno jer je osnova stjecanja dosjelost.

39. Nisu osnovane ni tvrdnje tuženica da tužiteljica ničim ne dokazuje da je sporna nekretnina bila vlasništvo odnosno suvlasništvo IL pokojnog G, a da je njezin suprug bio upisan kao posjednik s obzirom na običaje u [adresa]. Suprotno žalbenim navodima tuženica, navedeno proizlazi iz obrazloženja rješenja o nasljeđivanju iza pokojne IL u kojem je izričito rečeno da je VL iza pokojnog P formalno upisan kao posjednik za ½ dijela u katastru, dok je stvarna vlasnica tih nekretnina IL pokojnog G. Navedeno potvrđuje i činjenica da sporna nekretnina nije utvrđena kao ostavinska imovina u ostavinskim postupcima koji su se vodili iza IL pokojnog G, a isto tako iza nasljednika VL.

40. Prema tome pravilno je sud prvog stupnja udovoljio tužbenom zahtjevu pozivom na odredbu iz članka 159. stavak 1. i 3. ZV-a.

41. U odnosu na razloge žalbe tužiteljice za odgovoriti je da tužiteljica nema pravnog interesa pobijati odluku o parničnom trošku o dosuđujućem dijelu, pa je u tom dijelu njezina žalba nedopuštena.

42. Jednako tako odluka o parničnom trošku rezultat je pravilne primjene odredbe članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a u vezi s odgovarajućim odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22- dalje Tarifa). Tužiteljica i tuženici u žalbi nisu konkretizirali niti jedan razlog pobijanja predmetne odluke o troškovima, a temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, to je valjalo i u tom dijelu odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi odluku o troškovima postupka.

43. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu trećetuženice, petotuženice i šestotuženika odbiti kao neosnovanu i presudu suda prvog stupnja potvrditi kako je odlučeno u izreci ove presude pozivom na odredbu iz članka 368. stavak 1. ZPP -a. Istovremeno je žalba tužiteljice, u dijelu koji se odnosi na odbijanje preostalog dijela zahtjeva za naknadu parničnog troška, te žalba trećetuženice, petotuženice i šestotuženika odbijena kao neosnovana i rješenje suda prvog stupnja potvrđeno u točki II izreke, dok je žalba tužiteljice u odnosu na točku II stavak I izreke rješenja odbačena kao nedopuštena, sve pozivom na odredbu iz članka 380. točka 1. i 2. ZPP- a.

U Rijeci, 29. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Milena Vukelić Margan