Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-299/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zabrebu, po sutkinji Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja 1. ZF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. BF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 3. CF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupaju opunomoćenici dr.sc. OF, Sidonija Grbavac i Dino Gliha, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda dr. sc. Marković, Grbavac & Gliha Marko Babić, sa sjedištem u [adresa], protiv protivnika osiguranja 1. ZFJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] – [adresa], koju zastupa punomoćnica ČF, odv jetnica u Puli, i 2. ĆF, OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikša Radišić, odvjetniku u Puli, radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, rješavajući žalbu predlagatelja osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba Rovinju-Rovigno poslovni broj Ovr-111/2024-34 od 30. rujna 2025., dana 28. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba Rovinju-Rovigno poslovni broj Ovr- 111/2024-34 od 30. rujna 2025. u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem, u točci I. izreke, odbačen je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 1. veljače 2022., nadopunjen podneskom od 6. veljače 2023., u dijelu u kojem predlažu određivanje privremene mjere zabranom nadležnim tijelima izdavanja građevinske dozvole u postupku UP/I - 361-03/21-01/000326, (ID predmeta: P20210426-651931-Z01, koji je pokrenut prijedlogom od 26. travnja 2021. ...) do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli, pod posl. br. P-72/2022.

1.1. Pod točkom II. izreke pobijanog rješenja odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 1. veljače 2022., nadopunjen podneskom od 6. veljače 2023., u dijelu u kojem predlažu određivanje privremene mjere zabranom protivnicima osiguranja da vrše bilo kakve građevinske zahvate na stubištu koje se nalazi na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula, k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška], a koje se koristi za pristup nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula, k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] i da trpe izvršavanje prava služnosti do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Puli-Pola pod posl.br. P-72/2022.

1.2. Pod točkom III. izreke je odbijen zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka.

1.3. Pod točkom IV. izreke je 1. protivnici osiguranja dosuđen parnični trošak.

1.4. Pod točkom V. izreke je 2. protivniku osiguranja dosuđen parnični trošak.

2. Protiv navedenog rješenja pod točkama I. i II. izreke , žalbu podnose predlagatelji osiguranja, sadržajno iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), u svezi s čl. 21.st.1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 ,73/17, 70/19. , 80/22. ,114/22. i 155/2023 dalje: OZ), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovan postupak. Traže trošak žalbenog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u svezi s čl. 21. st.1. OZ- a, a na koju izričito upiru žalitelji s obzirom da prvostupanjsko rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji su jasni i neproturječni, a niti ne postoje drugi nedostaci zbog kojih se pobijano rješenje ne bi moglo ispitati.

5. Pazeći po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a na ostale bitne procesne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP- a, ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena nijedna od tih procesnih povreda.

6. Predmet postupka je zahtjev predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere zabranom protivnicima osiguranja da izvode bilo kakve građevinske radove na stubištu koje se nalazi na nekretnini u vlasništvu 1. protivnice osiguranja, a na kojoj nekretnini je 2. protivnik osiguranja nositelj prava vršenja građevinskih radova. Predlagatelji osiguranja tvrde da to stubište predstavlja jedini prilaz njihovoj, susjednoj nekretnini, te da imaju pravo služnosti prolaza, a ako dođe do rušenja stubišta koje je predviđeno glavnim projektom, da oni neće moći pristupiti svojoj nekretnini. Nadalje navode da su protivnici osiguranja podnijeli zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, a da su oni podnijeli tužbu za prestanak povrede prava služnosti puta i utvrđenje prava vlasništva.

7. Dakle, predlagatelji osiguranja kao tražbinu označava pravo služnosti, a kao opasnost da će bez takve mjere biti onemogućeni pristupiti svom domu.

8. Odredbom članka 341. stavka 2. Ovršnog zakona propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

9. Nadalje, sukladno članku 346. stavku 1. Ovršnog zakona, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10. Donoseći pobijano rješenje u dijelu u kojem je prijedlog odbijen, prvostupanjski sud je naveo da nije utvrđeno da su protivnici osiguranja poduzeli bilo kakvu radnju na stubištu, a da je podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole zakonom predviđeni pravni za koji je ovlašten svaki vlasnik nekretnine. Nadalje je utvrđeno da navod predlagatelja da će rušenjem sadašnjeg stubišta predlagateljima biti nanesena šteta u vidu nemogućnosti izlaska i ulaska u nekretninu također je ocijenjen paušalnim obzirom da će se privremeno rješenje, koje će omogućiti pristup nekretnini predlagatelja osiguranja tijekom radova, biti uređeno izvedbenim projektom, što je pravilo kod složenijih građevina.

11. Iz navedenih razloga prvostupanjski sud donosi zaključak da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim svoju tražbinu slijedom čega zaključuje da nije udovoljeno uvjetima za određivanje privremene mjere iz odredbe čl. 346. st. 1. te odbija prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom protivnicima osiguranja da vrše bilo kakve građevinske radove na stubištu.

12. Suprotno žalbenim navodima, obzirom je utvrđeno da radovi na stubištu nisu niti počeli, da je glavnim projektom predviđeno rušenje stubišta (i rađenje novog) i da je tek podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, kao i da će se predlagateljima osiguranja privremenim rješenjem biti osiguran pristup njihovoj nekretnini za vrijeme izvođenja radova i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije učinjen vjerojatnim prvi od dva kumulativna uvjeta , a to je vjerojatnost tražbine . Štoviše, može se zaključiti da na strani protivnika osiguranja postoji stvarna volja poštivanja prava služnosti predlagatelja osiguranja sukladno čl. 233. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14– dalje: ZV), a što upućuje na izostanak subjektivne opasnosti od sprječavanja ostvarivanja prava služnosti predlagatelja osiguranja kao i nastanka nenadoknadive štete za koju tvrde da bi im mogla nastati u slučaju da se izda građevinska dozvola prema glavnom projektu koji predviđa rušenje stubišta koje predviđa i građenje novog stubišta.

13. Dakle, u situaciji kada protivnici osiguranja još nisu započeli sa radovima građenja na stubištu koje je u njihovom vlasništvu, a koje služi kao pristup nekretnini predlagatelja osiguranja , a iz nedvojbenih utvrđenja prvostupanjskog suda ne proizlazi vjerojatnost da će to učiniti bez respektiranja prava stvarne služnosti predlagatelja osiguranja, to nije ispunjena jedna od zakonskih pretpostavki iz čl. 346. st.1. OZ-a za određivanje predložene privremene mjere - vjerojatnost postojanja opasnosti da će protivnici osiguranja bez određivanja mjere spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja odnosno vjerojatnost da je mjera potrebna radi nastanka nenadoknadive štete, slijedom čega je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za određivanje privremene mjere.

14. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud odbacio kao nedopušten prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom nadležnim tijelima da izdaju građevinsku dozvolu od pravomoćnog okončanja parničnog postupka. Naime, pravilno zaključuje prvostupanjski sud da intervencija u upravni postupak nije u djelokrugu sudske nadležnosti te da nezadovoljstvo odlukama donesenim u upravnom postupku stranke rješavaju propisanim pravnim sredstvima protiv odluka upravnih tijela.

15. U odnosu na prigovor žalitelja o povredi prava na pravično suđenje žalba je razmotrena u odnosu na povredu Ustavnog prava na pravično suđenje propisanog odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje Ustav), prema kojoj svaka osoba ima pravo da zakonom ustanovljeni, neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovima pravima i obvezama.

16. Ustavno pravo na pravično suđenje u smislu navedene odredbe čl. 29. st. 1. Ustava jamči zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju sudova i drugih državnih tijela. Stoga, obrazloženje sudskih odluka koja ne sadrže ozbiljne relevantne i dostatne razloge za ocjenu kakva je odlukom dana upućuje na zaključak o postojanju arbitrarnosti u postupovnom ili materijalnopravnom smislu (tako Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III/5748/2014 od 11. prosinca 2014.).

17. Nadalje, Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj U-III/3226/2022 od 11. srpnja 2023. navodi: „Sudska odluka odnosno odluka drugih tijela javne vlasti smatrat će se arbitrarnom (proizvoljnom) u mjeri koja dovodi u pitanje pravičnost postupka ako ne sadrži dostatni pravno relevantne razloge, odnosno ako su razlozi za njezino donošenje utemeljeni na faktičnoj ili pravnoj pogrešci koja za svoju posljedicu imaju uskratu pravne zaštite.“ (npr. predmet Europskog suda za ljudska prava Urat protiv Turske broj 53561/09 i 13952/11 Paragraf 68 presuda od 27. studenog 2018.).

18. Primjenjujući navedena pravila na ovaj konkretni slučaj, ovaj sud je pravnoga shvaćanja da obrazloženje pobijane prvostupanjske odluke daje odlučujuće razloge za zaključak o ispunjenu uvjeta za određivanje privremene mjere, te ne predstavlja arbitrarno obrazloženje, jer je prvostupanjski sud iznio relevantne i dostatne razloge za svoju odluku te ju je obrazložio na način koji otklanja svaku sumnju u arbitrarnost postupanja i odlučivanja.

19. Zbog navedenoga ovaj drugostupanjski sud utvrđuje, da je predlagateljima osiguranja pobijanom odlukom nije povrijeđeno Ustavno pravo zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava, pravo na pravično suđenje te se slijedom navedenog kao neosnovan otklanja žalbeni prigovor o povredi prava na pravično suđenje.

20. Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom čl. 380. toč.2. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu, kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Zagrebu, 28. srpnja 2026.

Sudac:

Gabriela Topić Kordej