Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-287/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ČČ, zbog prekršaja iz članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. ,42/20. 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) odlučujući o prigovoru okrivljenika, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Kaštela od 16. veljače 2025., klasa: 211- 07/25-1/2344, u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se prigovor okr. ČČ kao neosnovan i potvrđuje pobijani prekršajni nalog.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. ČČ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova drugostupanjskog postupka 30,00 EUR (trideset eura) u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okr. ČČ proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 282. st. 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 1.320,00 eura, koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Osim navedenog, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 66,36 eura te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju 3 mjeseca.
2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o kazni i zaštitne mjere. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.
3. Prigovor nije osnovan.
4. Ispitujući pobijani prekršajni nalog na temelju čl. 238. stavka 11. i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Razmatrajući pobijani prekršajni nalog u pogledu navoda prigovora na odluku o kazni u smislu članka 36. Prekršajnog zakona ovaj sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja, ocijenio da je novčana kazna izrečena u zakonom propisanim granicama i nije prestrogo odmjerena. To stoga jer je prvostupanjsko prekršajno tijelo kaznu izreklo u minimalno propisanom iznosu, s obzirom da je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisana kazna u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura (ili do 60 dana zatvora). Takva kazna primjerena je težini i opasnosti djela te stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, dok okrivljenik paušalnim navodima prigovora ne ističe i ne dokumentira nikakve naročito olakotne okolnosti, koje bi učinile osnovanim preinačenje najniže propisane novčane kazne, primjenom instituta ublažavanja. Stoga je i ovaj sud mišljenja da je izrečena kazna pogodna za postizanje svrhe kažnjavanja i djelovanje na buduće ponašanje okrivljenika i drugih da ubuduće ne čine takve prekršaje.
6. Treba istaknuti da će se, u smislu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne u za to određenom roku.
7. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju 3 mjeseca u pogledu navoda prigovora okrivljenika ovaj sud nalazi da je prvostupanjsko prekršajno tijelo, s obzirom na težinu i značaj djela opravdano i zakonito izreklo tu zaštitnu mjeru. Navedeno ponašanje, zbog naravi počinjenja upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa. Stoga je primjena ove zaštitne mjere u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Zaštitna mjera je određena u minimalnije zakonom propisanom trajanju (od jednog mjeseca do dvije godine) razmjerno težini počinjenog djela i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i stupnjem opasnosti počinitelja, u skladu s naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju. Po ocjeni ovog suda, okolnost koju paušalno ističe okrivljenik u prigovoru o neophodnosti upravljanja motornim vozilom zbog posla, bez ikakve konkretizacije, nije od utjecaja na osnovanost i pravilnost odluke prvostupanjskog tijela. Ovaj sud smatra da je to bio razlog više da se pridržava prometnih propisa.
8. Paušalni iznos troškova drugostupanjskog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota je, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije) a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška postupka u iznosu 30,00 eura, blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje, budući da iz stanja predmeta ne proizlazi niti okrivljenik doprinosi dokaze o lošim imovnom stanju.
9. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 29. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Policijskoj postaji Kaštela u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.