Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9338/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog IČ, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog IČ, podnesenoj po branitelju Vedranu Kovačeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj Pp-3292/2024 od 29. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I U povodu žalbe okrivljenog IČ, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II Uslijed odluke pod I., žalba okrivljenika je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj Pp-3292/2024 od 29. srpnja 2024., okrivljeni DČ proglašen je krivim zbog počinjenja prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci iste, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 300,00 eura, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne, dok je na ime troškova prekršajnog postupka dužan platiti paušalni iznos od 40,00 eura.

2. Protiv te presude okrivljeni DČ je po branitelju pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih razloga, kao i protiv odluke o trošku. Predlaže da se žalba uvaži i pobijana presuda ukine, a predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona te je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz Prekršajnog zakona jer je prvostupanjska presuda utemeljena na nezakonitom dokazu, kao i povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 4. Prekršajnog zakona jer je glede prekršaja koji je predmet optužbe primijenjen propis koji se ne može primijeniti.

5. Prvostupanjski sud je u dokaznom postupku na glavnoj raspravi 12. travnja 2024. izveo dokaz saslušanjem okrivljenog IČ te je odluku o krivnji okrivljenika za počinjeni prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji temeljio, između ostalog i na navedenom zapisniku o ispitivanju okrivljenika od 12. travnja 2024. pred prvostupanjskim sudom, uzimajući navedeni zapisnik zakonitim dokazom.

6. Sukladno odredbi kada se okrivljenik prvi put ispituje zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora ili kada je u smislu članka 134. ovoga Zakona uhićen i doveden pred sud, sudac ga je dužan upozoriti o pravu na branitelja. Očitovanje okrivljenika o branitelju unijeti će se u zapisnik.

7. Međutim, iz zapisnika o ispitivanju okrivljenog IČ od 12. travnja 2024. pred prvostupanjskim sudom nije vidljivo da je očitovanje okrivljenika o branitelju uneseno u zapisnik, iako se radi o imperativnoj zakonskoj obvezi, te je navedeni zapisnik nezakonit dokaz i prvostupanjski sud ga nije mogao koristiti kao dokaz. Na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz .

8. Nadalje, ispitivanjem žalbe po službenoj dužnosti, utvrđeno je da je pobijanom presudom u smislu odredbe na štetu okrivljenika povrijeđeno materijalno prekršajno pravo jer je glede prekršaja koji je predmet optužbe primijenjen propis koji se ne može primijeniti. Naime, u točki 13. obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi kako je sud okrivljeniku izrekao minimalnu novčanu kaznu od 300,00 eura jer je za predmetni prekršaj zakonom propisana novčana kazna od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 90 dana.

9. U vrijeme počinjenja prekršaja 20. siječnja 2024. na snazi je bio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) kojim je za prekršaj iz članka 22. stavka 1. bila propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana. Prema članku 3. Prekršajnog zakona prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, osim ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, u kojem slučaju će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja. Od 2. travnja 2024. u primjeni je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21, 114/22. i 36/24.) koji propisuje novčanu kaznu u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznu zatvora do 90 dana te je navedeni propis teži za počinitelja. Izricanjem minimalne novčane kazne u visini 300,00 eura, prvostupanjski sud je primijenio propis koji je za okrivljenika teži čime je ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 4. Prekršajnog zakona.

10. Slijedom navedenog je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Uslijed navedene odluke, žalba okrivljenika je postala bespredmetna.

11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, dati pojedinačnu ocjenu svakog dokaza posebno i u svezi s ostalim dokazima, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku te u slučaju eventualne osuđujuće odluke i u novom postupku, voditi računa da ponovno ne počini povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava.

12. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 29. srpnja 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt, v. r

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu i tužitelja.