Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-6313/2026

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog IĐ, zbog prekršaja iz članka 6. i članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.) i dr., odlučujući o žalbi oštećenika tužitelja ČĐ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu od 21. svibnja 2026., broj: Pp-665/2026-2, u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba oštećenika tužitelja ČĐ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Đakovu od 21. svibnja 2026., broj: Pp-665/2026-2, na temelju odbijena je optužba protiv okrivljenog IĐ, da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaje iz i članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i članka 29. stavka 5. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“ broj 94/18., 42/20. i 114/22.)

2. Protiv navedene presude, pravodobnu žalbu je podnio oštećenik tužitelj ČĐ zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

2.1. Okrivljenik u bitnom navodi da prvostupanjski sud nije primijenio članak 113. stavak 1. Prekršajnog zakona čime je isključena procesna legitimacija oštećenika kao tužitelja jer su počinjenim prekršajima okrivljenika izravno povrijeđena i ugrožena osobna prava oštećenika – osobno pravo na tjelesni integritet, zdravlje i život.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Ocjenom navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio kako su na štetu oštećenika tužitelja povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava.

6. Prvostupanjski sud je ispitujući optužni prijedlog zaključio da podnositelj optužnog prijedloga nije ovlašteni tužitelj, uz obrazloženje kako oštećenik kao tužitelj nije ovlašten za podnošenje optužnog prijedloga jer je temeljem odredbe članka 1. stavak 1. točke 2. Zakona o unutarnjim poslovima („Narodne novine“ broj: 55/89., 13/90., 18/90., 47/90., 19/91., 29/91. - službeni pročišćeni tekst, 55/91., 73/91., 19/92., 19/92., 33/92., 76/94., 161/98., 128/99., 29/00., 53/00. i 129/00.) za podnošenje optužnog prijedloga za prekršaje protiv javnog reda i mira i prekršaje glede nabave, držanja i nošenja oružja i streljiva nadležno tijelo unutarnjih poslova, a koje poslove obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova koje bi prema stavu prvostupanjskog suda bilo ovlašteno podnijeti optužni prijedlog za navedene prekršaje.

7. Odredba Zakona o unutarnjim poslovima na koju upire prvostupanjski sud u svojoj odluci navodi koji sve poslovi spadaju u djelokrug unutarnjih poslova, ali u Zakonu o unutarnjim poslovima nije propisano kako bi isključivo Ministarstvo unutarnjih poslova bilo nadležno za podnošenje optužnih prijedloga iz djelokruga unutarnjih poslova. S druge strane, odredbom članka 113. stavak 1. Prekršajnog zakona jasno je određeno pod kojim uvjetima je oštećenik kao tužitelj ovlašten sudu podnijeti optužni prijedlog – ako je prekršajem povrijeđeno ili ugroženo kakvo imovinsko ili osobno pravo oštećenika.

8. Kako bi prvostupanjski sud mogao postupati po optužnom prijedlogu neke osobe, bilo pravne ili fizičke, koja tvrdi da je oštećenik, najprije je potrebno utvrditi ima li tužitelj svojstvo oštećenika tužitelja sukladno odredbi stavak 1. . Dakle, činjenica je li inkriminiranim događajem povrijeđeno ili ugroženo kakvo imovinsko ili osobno pravo oštećenika tužitelja je odlučna činjenica za zaključak ima li oštećenik svojstvo ovlaštenog tužitelja, u kojem pravcu je prvostupanjski sud bio dužan provesti sve raspoložive dokaze u cilju donošenja pravilne i zakonite odluke. U navedenom smislu odluka prvostupanjskog suda o odbijanju optužbe protiv okrivljenog IĐ na temelju Prekršajnog zakona je preuranjena.

9. Prvostupanjski sud je u ovom konkretnom predmetu najprije trebao utvrditi kao preliminarnu činjenicu da li postoji uzročna veza između počinjenih prekršaja i povrede, odnosno ugrožavanja nekog imovinskog ili osobnog prava podnositelja optužnog prijedloga. Tek ukoliko prvostupanjski sud ne bi utvrdio uzročnu vezu između počinjenih prekršaja i nekog imovinskog ili osobnog prava podnositelja optužnog prijedloga, u fazi ispitivanja optužnog prijedloga bio bi ovlašten donijeti presudu kojom se optužba odbija s obrazloženjem da podnositelj optužnog prijedloga nije ovlašteni tužitelj jer počinjenim prekršajem nije povrijeđeno ili ugroženo neko njegovo imovinsko ili osobno pravo.

10. Slijedom svega navedenog, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, utvrditi ima li tužitelj svojstvo oštećenika tužitelja sukladno odredbi stavak 1. i u tom smislu provesti sve potrebne dokaze te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

11. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 29. srpnja 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i oštećenika kao tužitelja.