Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-11022/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog AC, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog AC, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj Pp-1654/2024-7 od 14. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog AC i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeni AC obvezan je naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura) u roku od 15 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj Pp-1654/2024-7 od 14. listopada 2024., okrivljeni AC proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci presude, za što mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 500,00 eura, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne. Okrivljeniku je u novčanu kaznu uračunat iznos od 39,82 eura na ime vremena oduzimanja slobode tako da je okrivljeniku preostalo za platiti još 460,18 eura novčane kazne. Na ime paušalnih troškova prekršajnog postupka okrivljenik je dužan platiti paušalni iznos od 50,00 eura.
2. Protiv te presude okrivljeni AC je pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih razloga te zbog izrečene prekršajnopravne sankcije i odluke o troškovima postupka.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, okrivljenik žalbenim navodima, kojima se ujedno pobija i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, tvrdi da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, pri čemu ističe da prvostupanjski sud nije iznio konkretne i jasne razloge zbog kojih vjeruje iskazu žrtve nasilja – njegove bivše supruge ĆC. Time smatra da je počinjena povreda odredaba prekršajnog postupka iz
6. Suprotno takvim žalbenim navodima, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, iznio koje odlučne činjenice je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni pa, dakle, presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, a isti su jasni i nisu proturječni, to je ocijenjeno da žalba okrivljenog AC zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz nije osnovana.
7. U odnosu na žalbene navode okrivljenika da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede dostojanstva i osjećaja uznemirenosti kod oštećene – žrtve nasilja, jer iz u postupku provedenih dokaza ne proizlazi da bi se radilo o osjećaju uznemirenosti, nelagode i povrede dostojanstva, ovaj sud upućuje na iskaz svjedoka – žrtve nasilja, ĆC, danog pred prvostupanjskim sudom na zapisnik o ispitivanju svjedoka - žrtve 22. veljače 2024. U svom iskazu svjedok – žrtva nasilja navodi kako su poruke preko WhatsAppa kod nje izazvale uznemirenost i povredu dostojanstva, a pregledom preslika komunikacije WhatsApp poruka između okrivljenika i bivše supruge, žrtve nasilja, razvidno je da je okrivljenik u više navrata slao žrtvi nasilja poruke čiji sadržaj može prouzročiti povredu dostojanstva i uznemirenost. Stoga, iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi kako je postupanje okrivljenika kod žrtve nasilja prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, a što predstavlja bitna konstitutivna obilježja bića prekršaja psihičkog nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
8. Slijedom navedenog, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, pobijana odluka ima sukladno članku 185. Prekršajnog zakona sav potreban sadržaj, a njeno obrazloženje sadrži obrazloženu ocjenu sadržaja navoda obrane okrivljenika, svjedoka – žrtve nasilja, kao i ostalih provedenih dokaza. Presuda se temelji na zakonitim dokazima, sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama te u presudi ne postoji bitna proturječnost i nelogičnost između razloga presude i razloga o odlučnim činjenicama, a prvostupanjski sud je jasno i nedvosmisleno obrazložio svoj zaključak o krivnji. Na temelju slobodne ocjene provedenih dokaza, sukladno a nakon što je slobodno cijenio postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, prvostupanjski sud je odluku temeljio na analizi iskaza ispitanih osoba i drugih provedenih dokaza, nalazeći da postupanje okrivljenika na način opisan u izreci pobijane presude ispunjava zakonsko biće djela.
9. Imajući u vidu prirodu i težinu počinjenog djela prekršaja, kao i sve vidove zakonske svrhe kažnjavanja, izrečena novčana kazna u iznosu od 500,00 eura nije previsoka, te je zadovoljavajuće obrazložena. Prvostupanjski je sud naveo koje je okolnosti cijenio pri odluci, te su one našle dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni. Stoga ovaj sud nalazi da je upravo ovako izrečena novčana kazna primjerena i dostatna okolnostima počinjenog prekršaja, ličnosti okrivljenika i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, držeći da će se kako opća svrha kažnjavanja iz tako i svrha kažnjavanja iz članka 32. istog Zakona, postići upravo ovako izrečenom novčanom kaznom.
10. Također, u smislu odredbe okrivljenik se upozorava da, ako na način i u roku za plaćanje novčane kazne određenom u izreci pobijane presude, a računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
11. Ispitujući povodom žalbe odluku o dosuđenim troškovima prekršajnog postupka, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito, temeljem članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezao žalitelja na platež troškova u paušalnom iznosu od 50,00 eura, što je vrlo blizu donje granice okvira paušalne svote određene Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.). S obzirom na navedeno, kao i okolnost da iz stanja spisa ne proizlazi da bi okrivljenik bio bez redovitih prihoda, po mišljenju ovog suda plaćanjem troškova prekršajnog postupka neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje niti uzdržavanje osoba koje je isti eventualno dužan uzdržavati, zbog kojeg razloga bi eventualno bio oslobođen od plaćanja troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.
12. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, te okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, a s obzirom na složenost i trajanje postupka.
13. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 205. Prekršajnog zakona kao u izreci ove presude.
Zagreb, 29. srpnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.
