Broj: Ppž-3744/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika IŽ, zbog prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“ broj: 40/16), odlučujući o žalbi okrivljenika IŽ, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske, od 7. veljače 2023. godine, Klasa: 413-01/22-26/1942, Urbroj: 513-02-3002/8-23-16, na sjednici vijeća održanoj dana 29. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Djelomično se prihvaća žalba okrivljenika IŽ, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti preinačuje se pobijano rješenje o prekršaju u pravnoj oznaci djela, odluci o kazni i roku za plaćanje izrečene kazne, na način da je okrivljenik djelom činjenično opisanim u izreci pobijanog rješenja počinio prekršaj iz članka 63. stavka 4. u svezi stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“ broj: 40/16, 52/25) pa mu se na temelju citiranog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 2.000,00 eura (dvijetisuće eura), koju je dužan platiti u pet jednakih obroka, s tim da je prvi obrok novčane kazne dužan platiti u roku od 15 dana po primitku ove presude, a svaki slijedeći obrok novčane kazne do 15-tog dana u narednom mjesecu.
II U preostalom pobijanom a nepreinačenom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika IŽ i prvostupanjsko rješenje o prekršaju se potvrđuje.
III Ukoliko okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u danim rokovima za obročnu otplatu novčane kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
IV Okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka ovog suda u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku od 15 dana po primitku ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenik IŽ proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 2.787,18 eura (dvije tisuće sedamsto osamdeset sedam eura i osamnaest centa), zbog prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, činjenično pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja.
2.Istim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 26,54 eura (dvadesetšest eura i pedesetčetiri centa).
3.Predmetnim rješenjem od okrivljenika su oduzeti predmeti prekršaja i to: 10 litara domaće rakije, 800 komada cigareta Marlboro red core, 200 komada cigareta Lucky strike cold, 1000 komada cigareta Eva slims, 6,80 kg paštete, mesnog nareska i 12,50 kg suhomesnatih proizvoda.
4.Protiv rješenja Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske, okrivljenik je podnio žalbu navodeći u bitnom da nije tijekom postupka dao izjavu vezano za ovu odluku slijedom čega da se sada izjašnjava. Istaknuo je da je na graničnom prijelazu na pitanje carinika ima li što prijaviti rekao da ima i da želi prijaviti to što ima, a da to mogu potvrditi svjedoci ŽŽ i LŽ. Smatra da nije počinio nikakvo kazneno djelo te da je nepravedno optužen.
5. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
6. Žalba je djelomično osnovana.
7. Ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (“Narodne novine” broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske našao je da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak potpuno i pravilno utvrdilo činjenično stanje, te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenilo materijalno pravo, konkretno odredbu članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“ broj: 40/16). Međutim, kako je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“ broj: 52/25) koji za prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret, propisuje neznatno nižu novčanu kaznu od one koju je zakon propisivao u vrijeme počinjenja prekršaja za to djelo, to je ovaj sud po službenoj dužnosti preinačio pobijano rješenje o prekršaju i primijenio za okrivljenika blaži zakon temeljem članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, kao pod točkom I izreke ove presude. Ispitujući dalje pobijano rješenje, uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud nije našao da bi nastupila zastara prekršajnog progona, te da bi tijekom prvostupanjskog postupka bile počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a niti povrede na koje upire žalitelj.
8. Ovaj sud nalazi da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, na temelju provedenog prekršajnog postupka, a naročito na temelju izvršenog uvida u dokumentaciju koja prileži spisu osnovano zaključilo da je okrivljenik ostvario bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret, pri čemu je za okrivljenje iz izreke pobijanog rješenja o prekršaju dalo valjane razloge o odlučnim činjenicama koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Vezano za žalbeni navod okrivljenika da je cariniku na njegovo pitanje ima li što za prijaviti rekao da ima i da želi prijaviti to što ima, a da to mogu potvrditi dva svjedoka, ŽŽ i LŽ, ističe se kako je na područje Europske unije iz trećih zemalja ograničen unos jakog žestokog pića (1 litra) i cigareta po osobi (2 kutije odnosno 40 komada cigareta), a imajući u vidu da je okrivljenik kritične zgode u carinsko područje Europske unije unio 10 litara jakog žestokog pića i 2000 komada cigareta, evidentno je da saslušanje predloženih svjedoka ne bi dovelo do drugačijeg utvrđenja činjeničnog stanja niti bi to moglo ekskulpirati okrivljenika od odgovornosti za prekršaj iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije. Svakako je bitno istaknuti se veće količine jakog žestokog pića i cigareta mogu uvesti na područje Europske unije samo podnošenjem pisane carinske deklaracije na graničnom prijelazu i uz plaćanje propisanih davanja za njihov uvoz. Ista obveza podnošenja pisane carinske deklaracije odnosi se i na uvoz na područje Europske unije suhomesnatih proizvoda, te pašteta i mesnih narezaka koje je okrivljenik kritične zgode unio u carinsko područje Europske unije, s obzirom da takva roba podliježe sanitarno-veterinarskoj kontroli. Slijedom istaknutog, obrana okrivljenika koja je usmjerena na to da je cariniku rekao da ima nešto za prijaviti, ne može ga ekskulpirati od odgovornosti za počinjeni prekršaj iz razloga što za ovakvu vrstu i količinu robe prijava cariniku nije dovoljna već je odlučna činjenica za ostvarenje bitnih obilježja ovog prekršaja izostanak podnošenja pisane carinske deklaracije od strane okrivljenika i to prije nego što carinik predmetnu robu u vozilu nađe. Stoga ovaj sud smatra da saslušanje u žalbi predloženih svjedoka ne bi dovelo do drugačijeg utvrđenja činjeničnog stanja, te da je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja tijekom prvostupanjskog postupka, konkretno vršenjem uvida u dokumentaciju koja prileži spisu, a osobito u Zapisnik o obavljenom očevidu kojeg je okrivljenik potpisao bez ikakvih primjedbi, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak potpuno i točno utvrdilo činjenično stanje i osnovano okrivljenika proglasilo krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.
9. Ovaj sud je razmatrao i sadržaj spisa, vezano za žalbeni navod okrivljenika da tijekom postupka nije dao izjavu vezano uz prekršaj koji mu se stavlja na teret, no ovaj sud nije našao da bi prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak povrijedilo pravo obrane okrivljenika. Naime, vidljivo je iz sadržaja spisa da je okrivljenik bio pozivan na ročište 20. listopada 2022. za koje ročište je okrivljenik molio odgodu zbog zdravstvenih problema, te je to ročište glavne rasprave i odgođeno, iako okrivljenik nije dostavio zdravstvenu dokumentaciju. Nadalje, na poziv prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak za ročište zakazano za dan 2. veljače 2023. okrivljenik je ponovno zatražio odgodu ročišta pozivajući se i dalje na loše zdravstveno stanje, no kako okrivljenik ponovno nije dostavio nikakvu dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo njegovo zdravstveno stanje zbog kojeg nije u mogućnosti putovati i prisustvovati glavnoj raspravi, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak osnovano je provelo glavnu raspravu i izvršilo tijekom dokaznog postupka uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta. Imajući u vidu navedeno, ovaj sud smatra da je okrivljenik bio u mogućnosti iznijeti obranu tijekom prvostupanjskog prekršajnog postupka iz razloga što je iz korespondencije sa tijelom državne uprave koje vodi prekršajni postupak vidljivo da je pozive na ročište primio na vrijeme za pripremanje obrane a uz to je obranu mogao iznijeti i pisanim podneskom, u skladu s upozorenjem danim u pozivu za glavnu raspravu.
10. Razmatrajući temeljem članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona i odluku o kazni, ovaj sud je našao da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak cijenilo relevantne okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, pri čemu je pravilno cijenilo olakotnim dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika, dok otegotnih okolnosti nije našlo, tako da je okrivljeniku odmjerena novčana kazna unutar propisanog raspona novčane kazne za ovakvu vrstu prekršaja. Međutim, ovaj sud smatra da se svrha kažnjavanja kod okrivljenika može postići i blažom sankcijom, pa je stoga imajući u vidu protek vremena od počinjenja prekršaja do odlučivanja ovog suda, te olakotnu okolnost dosadašnje nekažnjavanosti koju je već pravilno cijenilo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, a uz to i količinu i vrstu robe koju je okrivljenik kritične zgode unio u carinsko područje Europske unije, preinačio odluku o kazni iz pobijanog rješenja o prekršaju, na način da je okrivljeniku smanjio izrečenu novčanu kaznu kao pod točkom I izreke ove presude, držeći da je ovako izrečena novčana kazna, razmjerna težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika. Ovaj sud ističe da iz obrazloženja pobijanog rješenja, kao i iz sadržaja spisa predmeta, proizlazi da je okrivljenik već platio dvije trećine izrečene novčane kazne po izdanom prekršajnom nalogu, tako da nije dužan platiti izrečenu novčanu kaznu po ovoj presudi no svakako može koristiti pogodnost propisanu člankom 152. stavkom 3. Prekršajnog zakona.
11. Ovaj sud smatra da je novčana kazna izrečena po ovom sudu primjerena kazna kojom će se ostvariti svrha kažnjavanja, odnosno da će se okrivljenik ubuduće kloniti činjenja ovakvih i sličnih prekršaja.
12. Međutim, treba naglasiti da je odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u danom roku. Stoga ako okrivljenik u danom roku za obročnu otplatu izrečene novčane kazne plati dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom.
13. Odluka o oduzimanju predmeta na zakonu je utemeljena i pravilno obrazložena u pobijanom rješenju.
14. Odluka o troškovima prvostupanjskog prekršajnog postupka na zakonu je utemeljena i valjano obrazložena u pobijanom rješenju o prekršaju. Uz to, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova žalbenog postupka u paušalnom iznosu koji se temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona, a koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika i određen je u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (“Narodne novine” broj: 18/13) s obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka pred ovim sudom.
15. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
16. Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu 29. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak, v.r.
Mladen Genc,v.r.
Presuda se dostavlja Vijeću za prekršaje, Područnog carinskog ureda Zagreb, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
