Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-417/2026-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Irene Kvaternik i Koraljke Bumči kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog KE, zbog kaznenog djela protiv imovine – teške krađe – iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Sisku protiv presude Općinskog suda u Sisku broj K-295/22-23 od 19. ožujka 2026., u javnoj sjednici vijeća održanoj 28. srpnja 2026., u prisutnosti branitelja optuženika Milenka Jakšića, odvjetnika iz Siska,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Sisku, na temelju odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 – u daljnjem tekstu: ZKP) oslobodio je optužbe optuženog FE zbog kaznenog djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. KZ/11.
2. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP oštećenici su upućeni da imovinskopravni zahtjev ostvaruju u parnici.
3. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP odlučeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
4. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavak 2. ZKP), s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu i preinači pobijanu presudu na način da optuženika proglasi krivim za počinjeno kazneno djelo ili sam provede raspravu , te je ujedno predložio sukladno članku 475. stavak 1. ZKP da o sjednici drugostupanjskog suda bude obavješteno nadležno županijsko državno odvjetništvo.
5. Odgovor na žalbu podnio je optuženi ČE, putem branitelja Milenka Jakšića, odvjetnika iz Siska s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.
5.1. Povodom prijedloga državnog odvjetnika održana je javna sjednica drugostupanjskog suda na koju uredno obavješteni državni odvjetnik i optuženik nisu pristupili, dok je pristupio branitelj optuženika Milenko Jakšić, odvjetnik iz Siska koji je naveo da u cijelosti ostaje kod odgovora na žalbu i prijedloga da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.
6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
8. Obrazlažući žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno (sadržajno samo pogrešno) utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud donio pogrešan zaključak o izostanku kaznene odgovornosti optuženika za počinjeno kazneno djelo smatrajući dokazanim da je optuženik počinio kazneno djelo teške krađe kako mu je to stavljeno na teret optužbom . Navodi da optuženikova krivnja proizlazi prvenstveno iz [broj] od 21. svibnja 2020. uz koju je od KE oduzet mobilni uređaj marke "Xiaomi" MD66 model Redmi Note 5A, sive boje s razbijenim displejem sa SIM karticom pozivnog broja [broj SIM kartice] serijskog broja [serijski broj], a koji mobitel je zapisnikom o vraćanju privremeno oduzetih predmeta Policijske postaje Petrinja 10. lipnja 2020. vraćen vlasniku KEI, koja je predmet prepoznala kao svoje vlasništvo, kao i potvrde „Sorić elektronike“ od 13. ožujka 2020. iz koje je razvidno da je upravo optuženik donio gore navedeni mobilni uređaj na popravak, te iz iskaza svjedoka RE, vlasnika obrta „[obrt]“ koji je potvrdio da je on izdao gore navedenu potvrdu te da mu je predmetni mobitel na popravak donio optuženik, a kojeg poznaje od ranije jer mu često donosi mobitele na otključavanje, odnosno popravak.
8.1. Nadalje, u žalbi analizira iskaze svjedokinja BE i OE koje ocjenjuje nevjerodostojnim i neistinitim smatrajući da su kontradiktorni ostalim izvedenim dokazima kao i obranom samog optuženika te usmjereni na otklanjanje kaznenopravne odgovornosti optuženika, obzirom je svjedokinja BE iskazala kako je ona mobitel pronašla u grmlju, odnosno živici te da ga je ona uzela i odnijela na popravak majstoru, a što je iskazala i svjedok OE, navodeći da joj je sestra rekla da je pronašla mobitel, dok je suprotno navedenom, optuženik u svojoj obrani naveo da je upravo on pronašao mobilni uređaj, a iz potvrde „Sorić elektronike“ od 13. ožujka 2020., kao i iz iskaza svjedoka RE proizlazi da je mobitel na popravak donio optuženik. Smatra da optuženik i ispitane svjedokinje različito iskazuju na koji način je optuženik došao u posjed predmetnog mobitela, a upravo navedeno govori u prilog da ga optuženik nije pronašao, kako to navodi, već da je provalio u zaključani automobil te ga od tamo uzeo.
9. Protivno iznesenim žalbenim tvrdnjama prvostupanjski je sud iznio jasnu, razumljivu i valjanu ocjenu obrane optuženika te iskaza ispitanih svjedoka u točkama 19. i 20. obrazloženja pobijane presude, nakon čega je ispravno zaključio da nema dokaza za nedvobjen zaključak da je upravo optuženik počinio kazneno djelo teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. KZ/11 opisano u optužbi, te ga je pravilno, u nedostatku dokaza, oslobodio od optužbe.
10. U odnosu na žalbene tvrdnje državnog odvjetnika da iz potvrde o oduzimanju predmeta, odnosno mobitela od optuženika i potvrde o vraćanju tog mobitela oštećenoj KEI koja je taj mobitel prepoznala kao svoj, proizlazi krivnja optuženika da je počinio kazneno djelo provaljivanjem u osobni automobil oštećenika i iz istog otuđio žensku torbicu sa novčanikom, osobnim dokumentima i bankovnim karticama, etui za sunčane naočale, policijski etui sa službenom iskaznicom, značku kriminalističke policije vlasništvo oštećene FEI, a u kojoj se nalazila okopojasna torbica i u njoj novčanik, osobni dokumenti, bankovne i službene iskaznice, novac i mobitel marke Xiaomi Redmi Note 5A sa sim karticom Tele2 operatera , ističe se kako navedena okolnost sama za sebe ne ukazuje nedvojbeno na krivnju optuženika za počinjeno kazneno djelo već ukazuje na okolnost da je nakon počinjenja kaznenog djela optuženik bio u posjedu mobitela koji je prethodno otuđen iz osobnog automobila oštećenika, pri čemu iz suglasnih iskaza oštećenika proizlazi da su kritične zgode otuđena ukupno tri mobitela i to jedan marke Huawei vlasništvo oštećene FEI kojeg je ista neposredno nakon događaja pronašla u blizini mjesta događaja i dva mobitela oštećenog VE, privatni i službeni, pri čemu mu je službeni marke Xiaomi Redmi Note 5A neko vrijeme nakon događaja vraćen od strane policijskih službenika.
11. Nije u pravu državni odvjetnik da optuženik i ispitane svjedokinje BE i OE različito iskazuju na koji način je optuženik došao u posjed predmetnog mobitela, iz čega zaključuje da ga optuženik nije pronašao, kako to navodi, već da je provalio u zaključani automobil te ga od tamo uzeo. Naime, obrana optuženika i iskazi svjedokinja BE i OE u bitnome su međusobno suglasni, a iz njihovih iskaza proizlazi da je optuženik pronašao mobitel u grmlju i odnio ga na popravak što je potvrdio i svjedok RE. Različitosti u njihovim iskazima na koje ukazuje državni odvjetnik ne odnose se na odlučne okolnosti u vezi kaznenog djela ili počinitelja, već se radi o sporednim okolnostima koje nisu odlučne za zaključak o kaznenoj odgovornosti optuženika. Stoga je prvostupanjski sud pravilno analizirao i ocijenio obranu optuženika i iskaze navedenih svjedokinja te ispravno zaključio da iako optuženik u svojoj obrani navodi da su on i supruga BE pronašli predmetni mobitel u grmlju, dok svjedok inja BE u svom iskazu navodi kako je ona predmetni mobitel pronašla u grmlju, neovisno o tome tko je pronašao predmetni mobitel, optuženik sam ili skupa sa suprugom, ili ga je pronašla samo ona, a posebno neovisno o tome tko ga je nosio na popravak, u konkretnom slučaju osim okolnosti da je optuženik bio u posjedu ukradenog mobitela, ne postoje drugi dokazi koji bi optuženika doveli u vezu sa počinjenjem predmetnog kaznenog djela.
12. Osnovano prvostupanjski sud navodi da na mjestu događaja nisu pronađeni niti utvrđeni otisci prstiju, da ne postoje snimke nadzornih kamera koje bi identificirale počinitelja, da nema očevidaca događaja ili drugih dokaza koji bi optuženika povezali sa kaznenim djelom koje mu se stavlja na teret, osim posjeda mobitela, pri čemu se ukazuje žalitelju da je navedeni mobitel nakon pronalaska optuženik predao na popravak 13. ožujka 2020. u servis „[obrt]“, dakle gotovo sedam mjeseci nakon inkriminiranog događaja. Iz zapisnika o vraćanju predmeta oštećeniku i iskaza oštećenika VE utvrđeno je da mu je predmetni mobitel vraćen naknadno od strane policijskih službenika oštećen sa razbijenim ekranom, pa navedena oštećenja mobitela kao i okolnost da je počinitelj kaznenog djela teške krađe koji je provalio u vozilo oštećenika otuđio između ostalog i mobitel marke Huawei, vlasništvo oštećene FEI koji je ista pronašla neposredno nakon provale u blizini mjesta događaja odbačen na poljskom putu, podupiru optuženikovu obranu da je taj mobitel odbačen pronašao u grmlju. U opisanoj situaciji, a s obzirom da optuženik poriče da bi počinio predmetno kazneno djelo, a oštećenici i svjedoci nemaju saznanja o počinitelju kaznenog djela, niti postoje drugi dokazi koji bi optuženika doveli u vezu sa kaznenim djelom, pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako nema dovoljno dokaza za zaključak o krivnji optuženika, te ga osnovano, temeljem zakonske osnove iz članka 453. točka 3. ZKP, oslobodio od optužbe.
13. Obzirom da žalbenim prigovorima državnog odvjetnika nije dovedena u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja kao ni izvedeni zaključci prvostupanjskog suda, žalba državnog odvjetnika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
14. Pobijana presuda je ispitana i u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, te kako nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe članka 482. ZKP.
U Zagrebu, 28. srpnja 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Lidija Vidjak