Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1213/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Vlatki Paškvalin Bošković sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku I. predlagatelja ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , II. predlagateljice PD iz [adresa] Č [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. predlagateljice HD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Marijani Jerković, odvjetnici u Rijeci, protiv I. protustranke ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. protustranke Projekt MT d.o.o., Stočaka Ulica 25, Zagreb, OIB:94988006536 i III. protustranke RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Željki Broz Manestar, odvjetnici u Rijeci, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi I. do III. predlagatelja te žalbi III. predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj R1-127/2025 od 28. listopada 2025., dana 28. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažavaju se žalba I. do III. predlagatelja i žalba III. predlagateljice te se ukida rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj R1-127/2025 od 28. listopada 2025. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom rješenjem Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj R1-127/2025 od 28. listopada 2025. u točki I. izreke uređena je međa između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižne oznake [katastarska čestica]) u vlasništvu predlagatelja i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižne oznake [katastarska čestica]) u vlasništvu protustranaka na način pobliže naveden u toj točki izreke (točka I.). Nadalje riješeno je da svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, ali najkasnije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti tog rješenja (točka II izreke). Naloženo je protustrankama naknaditi predlagateljima trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 338,90 EUR, dok je zahtjev predlagatelja u preostalom dijelu zatraženog troška odbijen (točka III. izreke), te je odbijen zahtjev protustranaka za naknadu troškova izvanparničnog postupka (točka IV. izreke).

2. Navedeno rješenje pravovremeno izjavljenom žalbom u cijelosti pobijaju I. do III. predlagatelji (putem punomoćnika) zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu preinačiti pobijano rješenje na način da se međa utvrdi prema posljednjem mirnom posjedu, u skladu s pokazivanjem predlagatelja na terenu koje je označeno u nalazu vještaka Zdravka Pavelića ili podredno predlažu prihvatiti žalbu i i predmet vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom sudu kako bi se međa utvrdila po pravičnoj ocjeni suda, uvažavajući sve okolnosti konkretnog slučaja. Potražuju trošak sastava žalbe u iznosu od 150,00 EUR i trošak sudske pristojbe.

3. Navedeno rješenje pravovremeno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija i III. predlagateljica osobno ne navodeći određene zakonske žalbene razloge. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz obvezu da se međa utvrdi prema katastarskim podacima i posljednjem mirnom posjedu, a ne prema novonastalom stanju na terenu.

4. U odgovoru na žalbu protustranke u cijelosti osporavaju žalbene navode predlagatelja. Predlaži odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje uz naknadu troškova sastava odgovora na žalbu protustrankama u iznosu od 100,00 EUR, uvećano za sudske pristojbe po odluci suda.

5. Žalbe predlagatelja su osnovane.

6. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji je prethodio odluci, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. - dalje: ZPP) u vezi sa odredbom čl. 381. ZPP-a, na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

7. Predmet postupka je uređenje međe između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], dvije kuće i dvor površine 177 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja (katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i nekretnine k. č. br. k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 513 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], (katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koja je u suvlasništvu protustranaka.

8. Pošavši od činjenica da su predlagatelji suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], dvije kuće i dvor površine 177 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a protustranke suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 513 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je identificirao na uviđaju održanom 2025. i geodetskim vještačenjem, za koje je utvrdio da su susjedne nekretnine te da je međa između tih nekretnina sporna, da stranke nisu pristale da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, da među strankama nije došlo do sporazuma oko uređenja međe, da među nije moguće urediti prema posljednjem mirnom posjedu, na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja je spornu među između susjednih nekretnina uredio prema pravičnoj ocjeni.

9. Po stavu ovog suda drugog stupnja osnovano predlagatelji u žalbama tvrde da se pobijano rješenje temelji na nepravilnoj primjeni čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst- dalje ZV).

10. Prema odredbi čl. 103. ZV-a ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među (st. 1.). Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (st . 2.). Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. toga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (st. 3.) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (st. 4.). Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (st.5.) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa (st.6.).

11. Iz stanja spisa proizlazi da uređenje međe prema katastarskom nacrtu nije bilo moguće, te da između susjeda nije postignut sporazum o uređenju međe.

12. U takvoj situaciji, u skladu s čl. 103. st. 3. ZV-a, sud će među urediti prema posljednjem mirnom posjedu. To znači da sud mora utvrditi tko od susjeda (stranaka) ima faktičku vlast na spornoj međašnjoj površini. Riječ je o činjeničnom pitanju koje se može utvrditi svim raspoloživim dokaznim sredstv ima. Tek ako sud ne uspije utvrditi posljednji mirni posjed i prema njemu urediti među, preostaje mu uređenje međe prema pravičnoj ocjeni.

13. U konkretnom slučaju ne može se kao pravilno i dostatno prihvatiti utvrđenje suda da obzirom na iskaze svjedoka i stranaka, te činjenicu da postupak zbog smetanja posjeda između stranaka koji se vodi pred istim sudom pod brojem Psp - 63/2020 nije okončan, nije moguće utvrditi tko je bio posljednji mirni posjednik pa da je stoga međa ispravljena sukladno pravičnoj ocjeni suda.

14. Naime, ukoliko među nije moguće urediti prema kriteriju posljednjeg mirnog posjeda, jer takav posjed nije mogao utvrditi, za takvo utvrđenje sud je dužan navesti jasne razloge koji svoju potvrdu nalaze u stanju predmeta i mjerodavnim materijalno pravnim propisima, što je u predmetnom slučaju izostalo, jer je sud prvog stupnja u potpunosti propustio ocijeniti iskaze saslušanih stranaka i svjedoka u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, a koje je saslušavao upravo na okolnost posljednjeg mirnog posjeda.

15. U situaciji kao što je predmetna, kada predlagatelji pokazuju pravac međe na jedan način, a protustranke na drugi način i kada je proveo određene personalne dokaze na okolnost uživanja sporne međašne površine, sud prvoga stupnja ne može samo zaključiti da posljednje stanje posjeda nije moguće utvrditi, i na taj način samo prijeći preko zakonom propisanog kriterija uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu, a da nije pritom dao valjano obrazloženje zašto prihvaća odnosno ne prihvaća iskaze pojedinih stranaka i svjedoka saslušanih upravo na okolnosti od kojih ovisi pitanje faktične vlasti na spornoj međašnoj površini.

16. Stoga kako prvostupanjski sud nije dao jasne i uvjerljive razloge o tome zašto u ovom postupku uređenja međe nije moguće među utvrditi prema posljednjem mirnom posjedu, žalbe predlagatelja je valjalo uvažiti te temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP- a pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.

17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedene nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, razmotriti će i ostale žalbene navode, posebice glede stanja na terenu u vrijeme pokretanja postupka 2020. i prilikom održavanja prvog uviđaja upravo te godine, a na što žalbom ukazuju predlagatelji te će ponovno urediti/ispraviti među između nekretnina stranaka u skladu s odredbom čl. 103. st. 3. ZV-a, time da će za svoju odluku navesti logične i uvjerljive razloge (čl. 338. st. 4. u svezi sa čl. 347. ZPP-a).

18. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 28. srpnja 2026.

Sudac:

Vlatka Paškvalin Bošković