Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-5613/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca : Sanje Gospočić, kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NŽM, kojeg brani Jurica Barbarić, odvjetnik iz Vinkovaca, zbog prekršaja iz čl. 61. st. 1. toč. 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (Narodne novine, broj : 40/16.), odlučujući o žalbi okrivljenika NŽM, podnesenoj protiv rješenja Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske, od 30. travnja 2025., Klasa : 413-01/23-26/1482, URBROJ : 513-02-7002/25-25-26, na sjednici vijeća održanoj 27. srpnja 2026.,

p r e s u d i o j e :

- I. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okrivljenika NŽM, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijano rješenje o prekršaju u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, na način da je okrivljenik NŽM, djelom činjenično opisanim u izreci pobijanog rješenja o prekršaju počinio prekršaj iz čl. 61. st. 4. u svezi st. 1. toč. 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (Narodne novine, broj : 40/16., 52/25), te mu se temeljem citiranog zakonskog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 900,00 (devetsto) eura, koju je okrivljenik dužan platiti u roku od 15 dana, od dana primitka ove presude.

II. U preostalome pobijanome, a nepreinačenome dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika NŽM te se potvrđuje pobijano rješenje o prekršaju.

- III. Ako okrivljenik NŽM plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 15 dana od primitka ove presude, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

IV. Okrivljenik je dužan platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka ovoga Suda u iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju NŽM je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.200,00 eura, zbog prekršaja iz čl. 61. st. 4. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja.

2. Istim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura.

3. Protiv toga rješenja okrivljenik je putem branitelja pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni te u bitnome ističe da je postupak proveden protivno konvencijskim standardima bez uredno pozvanog okrivljenika, kako nema posebnog obrazloženja na koji je način mogao primjereno zaštititi carinsko obilježje, a novčanu kaznu smatra prestrogom.

4. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu čl.202. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da u provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl.195. st.1. toč. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Neosnovano žalitelj poriče počinjenje prekršaja koji su mu stavljeni na teret izrekom pobijanog rješenja jer je ovaj Sud ispitujući pobijano rješenje, uz ocjenu navoda žalbe, našao da je činjenično stanje u potpunosti i točno utvrđeno, te je temeljem provedenih dokaza, Vijeće za prekršaje, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek opravdano moglo zaključiti da je okrivljenik počinio predmetni prekršaj. Te odlučne činjenice žalitelj objektivno i argumentirano žalbenim navodima ne dovodi u pitanje, tako da su neosnovani žalbeni navodi usmjereni na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

8. Okolnosti koje navodi žalitelj, nisu u konkretnom slučaju takvog značaja da bi se okrivljenik mogao ekskulpirati za počinjeni prekršaj. Dakle, u potpunosti se potvrđuje pravilnost odluke Vijeća za prekršaje, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinske uprave Ministarstva financija RH, koje je u obrazloženju pobijanog rješenja pravilno i točno utvrdio činjenično stanje uz isticanje dokaza temeljem kojih se pojedine činjenice imaju smatrati dokazanima i uz pravilnu primjenu materijalnih propisa.

9. Pobijana odluka ima sukladno čl.185. Prekršajnog zakona sav potreban sadržaj, a njeno obrazloženje sadrži obrazloženu ocjenu provedenih dokaza. Ista se temelji na zakonitim dokazima, sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, te u rješenju ne postoji bitna proturječnost i nelogičnost između razloga rješenja i sadržaja optužnog prijedloga, a Vijeće za prekršaje Područnog carinskog ureda Osijek je jasno i nedvosmisleno obrazložilo svoj zaključak o krivnji.

10. Sukladno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u prvom stupnju je pravilno svoje saznanje o djelu zasnovalo na ocjeni u postupku izvedenih dokaza, te u zakonito i ispravno provedenom postupku pravilno utvrdilo činjenice koje su odlučne za donošenje ispravne odluke glede prekršaja koji je okrivljeniku stavljen na teret, za svoja činjenična utvrđenja dalo valjane i prihvatljive razloge u skladu s izvedenim dokazima i bez međusobnih proturječja, dok navodi žalbe ne upiru na postojanje novih činjenica u smislu čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona kojima bi doveo u sumnju pravilnost prvostupanjske odluke.

11. Vozač je odgovoran prilikom prelaska carinske crte za stanje carinskih obilježja kao i robe koju prevozi. Okrivljenik je kao vozač kamiona odgovaran za sve povrede od momenta preuzimanja robe pa sve do predaje robe krajnjem kupcu, stoga je okrivljenik morao upotrijebiti dužnu pažnju i kontrolirati ispravnost carinskih obilježja. Da je vozač u skladu sa svojim dužnostima vizualno kontrolirao carinska obilježja utvrdio bi da je carinsko uže sa stražnje strane poluprikolice presječeno i improvizirano spojeno bakrenom cjevčicom te bi to oštećenje prijavio carinicima, a u konkretnom slučaju su carinici prilikom redovne kontrole vizualnim pregledom utvrdili da je carinsko uže presječeno i improvizirano spojeno bakrenom cjevčicom.

12. Žalitelju još valja reći kako mu nije povrijeđeno pravo na obranu budući iz podataka spisa predmeta neprijeporno proizlazi kako mu je na turski jezik preveden i prekršajni nalog Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Graničnog carinskog ureda Bajakovo, RGP Bajakovo, od 1. kolovoza 2023., KLASA : 413-01/23-09/4370, koji predstavlja optužni akt i u kojem su uredno iznesena sva dužna upozorenja na obveze i prava okrivljenika, zatim i Zapisnik o obavljenom očevidu, KLASA : 413-01/23-09/4370 od 1. kolovoza 2023. kao i pozivi za glavne rasprave, dakle postupljeno je sve sukladno Direktivi 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima, a što je implementirano u Prekršajni zakon čl.1a. i to Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 110/15). Cilj Direktive je osigurati okrivljenicima pravo na tumačenje i prevođenje kako bi im se zajamčilo da učinkovito sudjeluju u kaznenim postupcima u svjetlu prava na pravično suđenje. Pravo na tumačenje i prevođenje za osobe koje ne govore ili ne razumiju jezik na kojem se vodi postupak smatra se pretpostavkom za djelotvornu obranu u kaznenim postupcima, a prekršajni postupak je u smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kazneni postupak, prema tzv. Engel mjerilima. Prema Direktivi to pravo proteže se i na prethodni postupak, dakle i na vrijeme koje prethodi formalno započetom prekršajnom postupku, obzirom da se područje primjene Direktive računa od trenutka stjecanja svojstva okrivljenika u materijalnom smislu (od trenutka kada su ih nadležna tijela upozorila da su osumnjičeni ili optuženi za počinjenje prekršaja). U skladu s pravnim standardima izraženim u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, kako ne bi došlo do povrede prava na pravično suđenje okrivljeniku se mora osigurati prevođenje svega što je relevantno za njegovu obranu u konkretnom predmetu na jezik koji razumije u dovoljnoj mjeri da se može učinkovito braniti, dok suprotno postupanje ima za posljedicu da se postupak u cjelini smatra nepravičnim, te se zaključuje da nije ostvarena povreda prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

13. Međutim, radi pravilne primjene materijalnog prekršajnog prava, na koju također ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti (čl.196. toč.4. Prekršajnog zakona), inkriminirani prekršaj se pravilno pravno označava kao prekršaj iz čl. 61. st. 4. u svezi st. 1. toč. 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (Narodne novine, broj : 40/16, 52/25), budući je nakon počinjenja prekršaja stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva (Narodne novine, broj 52/25.), koji odredbom čl. 61. st. 4. u svezi st. 1. toč. 11. propisuje blažu novčanu kaznu za počinitelja fizičku osobu od Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (Narodne novine, broj : 40/16.), koji je naveden u izreci pobijanog rješenja i koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja i donošenja pobijane odluke, čime je otklonjena povreda materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika.

14. Predviđena novčana kazna u vrijeme počinjenja prekršaja za predmetni prekršaj u odnosu na fizičku osobu je bila propisana u rasponu od 2.000,00 do 50.000,00 kuna (265,45 do 6.636,14 eura). Ovdje je potrebno istaknuti da je nakon počinjenja predmetnog prekršaja stupio na snagu dana 29. ožujka 2025. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (Narodne novine, broj 52/25.), koji za predmetni prekršaj propisuje nešto blažu novčanu kaznu (u iznosu od  260,00 do 6.630,00 eura, a što je prema fiksnom tečaju konverzije - 7.53450, niži iznos od kazne propisane u kunama, kao posljedica uvođenja eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku). Prema načelu primjene blažeg propisa iz čl. 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se najblaži propis za počinitelja.

15. Ovaj Sud je uvažavajući navedene okolnosti, ali i sukladno odredbi čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona (načelo primjene blažeg propisa) po službenoj dužnosti, uzimajući u obzir Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije i po službenoj dužnosti u korist okrivljenika preinačio odluku u pravnoj oznaci djela kao u toč.I. izreke ove drugostupanjske odluke.

16. Obzirom da prilikom odmjere kazne nije dovoljno cijenjena okolnost dosadašnje nekažnjavanosti okrivljenika, njegove osobne prilike, uvažavajući i protek vremena od počinjenja prekršaja i blaži propis, a da je pogrešno cijenjena kao otežavajuća okolnost samo obilježje djela – da nije spriječio oštećenje, a posebno vodeći računa kako izrečena novčana kazna mora predstavljati primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo, ovaj Sud je utvrdio da su se u konkretnom slučaju stekli uvjeti za smanjenje novčane kazne, pa je preinačio pobijano rješenje o prekršaju u odluci o kazni na način opisan u toč. I. izreke ove drugostupanjske odluke.

17. Ovaj Sud je mišljenja kako je novčana kazna odmjerena okrivljeniku od strane ovog Suda primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se izrečenom kaznom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

18. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne ovom presudom u roku od 15 dana od primitka ove presude.

19. Odluka o troškovima postupka je na zakonu osnovana.

20. Kako je ovaj Sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to je, temeljem odredbe čl.138. st. 2. toč. 3c. Prekršajnog zakona, okrivljenik dužan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog Suda u iznosu od 50,00 eura u roku od 15 dana po primitku ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.

21. Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu, 27. srpnja 2026.

Zapisničarka :

Predsjednica vijeća :

Sanja Radeljak, v.r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Vijeću za prekršaje, Područnog carinskog ureda Osijek, Carinske uprave, Ministarstva financija Republike Hrvatske u 5 otpravaka : za spis, okrivljenika, branitelja i ovlaštenog tužitelja.