Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŠL, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 144/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika ŠL, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split od 15. listopada 2025., Klasa: UP/I-471-02/25-01/494, Ur.broj: 513-07-17-25-01 na sjednici vijeća održanoj 27. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se prigovor okrivljenika ŠL te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da se okrivljeniku za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog izrekom tog prekršajnog naloga zbog kojeg je okrivljenik proglašen krivim, temeljem citiranog zakonskog propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) izriče novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura koju kaznu je temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona dužan platiti u roku od 90 (devedeset) dana od dana primitka ove presude.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik ŠL dužan je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 35,00 (tridesetpet) eura u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik ŠL proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te mu je temeljem citirane zakonske odredbe, izrečena novčana kazna u iznosu od 2.500,00 (dvijetisućepetsto) eura.
2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 26,54 (dvadesetšest eura pedesetčetiri centa) eura.
3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenik je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne.
4. U podnijetom prigovoru okrivljenik u bitnom navodi kako je predmetni prekršaj počinjen nenamjerno, u trenutku velike gužve, kada zbog brojnih kupaca nije uspio izdati račun. Apostrofira kako do sada nije kažnjavan te uredno podmiruje sve svoje obveze, kao i činjenicu da je prilikom nadzora surađivao i iskazao žaljenje zbog počinjenog prekršaja, a budući se radi o malom obrtu, odmjerena novčana kazna za njega, predstavlja preveliko financijsko opterećenje. Slijedom svega navedenog, posredno predlaže da ga se oslobodi od kazne ili da se primijeni mjera upozorenja - opomena, odnosno podredno da se odmjerena kazna ublaži.
5. Prigovor je osnovan.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Ispitujući pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenica ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena.
8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su prilikom odmjeravanja kazne cijenjene sve okolnosti koje utječu na visinu novčane kazne navedene u članku 36. stavka 2. Prekršajnog zakona, olakotno cijeneći da okrivljenik nije ranije prekršajno kažnjavan za porezne prekršaje, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene.
9. Budući okrivljenik navodima prigovora priznaje počinjenje inkriminiranog prekršaja, iskazujući pri tom žaljenje zbog istog, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka, s time da značaj pravilno utvrđene olakotne okolnosti nije cijenjen u dovoljnoj mjeri, posebice stoga što ranija prekršajna nekažnjavanost okrivljenika ukazuje da je sklon poštivanju, a ne kršenju propisa, pri čemu je također propušteno vrednovanje činjenice da račun nije izdan za doista mali iznos (3,00 eura), ovaj Sud smatra kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje u konkretnom slučaju u svojoj ukupnosti, imaju značaj naročito olakotnih te iste opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona. Stoga je uvažavajući navedeno, a budući je za ovog počinitelja (fizička osoba obrtnik) za inkriminirani prekršaj propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 39.810,00 eura, vodeći računa o vrsti počinitelja, iznosu propisane novčane kazne za inkriminirani prekršaj te granicama ublažavanja iste, prekršajni nalog preinačen u odluci o kazni te je ista izrečena ispod posebnog minimuma novčane kazne koja je zakonom propisana za taj prekršaj.
10. U tako odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle utvrđene olakotne okolnosti, kao i izostanak bilo koje otegotne okolnosti na strani okrivljenika, pa ista, po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri. Takva kazna, također je primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i opravdano je očekivati da će se istom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
11. Kako zakon izričito ne propisuje da će se okrivljenik za počinjeni prekršaj osloboditi od kazne (članak 38. stavak 1. Prekršajnog zakona) niti su po mišljenju ovog drugostupanjskog suda ispunjeni uvjeti koji bi mogli opravdati fakultativno oslobođenje od kazne (članak 38. stavak 2. Prekršajnog zakona - kada počinitelja posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarivanja svrhe kažnjavanja (točka 1.), kada je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak (točka 2.) te kad se pomirio sa oštećenikom i naknadio štetu (točka 3.)), navod prigovora kojim okrivljenik predlaže da se odmjerena novčana kazna „ukine“, posredno predlažući da ga se oslobodi od kazne, bez osnove je.
12. Također, kako se mjera upozorenja – opomena, kao prekršajnopravna sankcija sukladno odredbi članka 43. stavka 1. Prekršajnog zakona može primijeniti samo prema počinitelju prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 663,61 euro, imajući u vidu ranije navedeni raspon novčanih kazni koje su propisane za djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu te mjere upozorenja, kao što se to predlaže u podnijetom prigovoru.
13. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.
14. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.
15. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
16. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 27. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Dubravka Besednik Horak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Split u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.