REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-787/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić, kao predsjednice vijeća, Biljane Bojanić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Kristine Pavičić-Sirotić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Dubravka Kulaš, odvjetnica u Šibeniku, protiv tuženih 1. NT iz [adresa], koju zastupa kćer GT iz [adresa], 2. IT pok. B, 3. RT, 4. ET, 5. ČT ud. N, i 6. AT, svi nepoznatog prebivališta i boravišta, koje zastupa privremeni zastupnik Robert Grgić, odvjetnik u Kninu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Drnišu poslovni broj P-1159/2022 od 5. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 27. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Drnišu poslovni broj P-1159/2022 od 5. siječnja 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom presuđeno je:
„Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužitelj BT, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom po Kvadrati više d.o.o. od dana 11. travnja 2022. godine označen slovima A-B-C-F-A, površine 646m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom po Kvadrati više d.o.o. od dana 11. travnja 2022. godine označen slovima F-C-D-E-F, površine 715 m2.“.“
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je prvostupanjski sud povrijedio odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. i 11. Zakona o parničnom postupku, jer pobijana presuda ima takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati stoga što razlozi presude o iskazima stranaka proturječe njihovim sadržajem, a razlozi presude su nejasni i proturječni, a prvostupanjski sud da ne utvrđuje pravilno činjenično stanje.
Predlaže preinači pobijanu presudu ili podredno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na novi postupak i odluku.
3. Sa žalbom tužitelja postupljeno je na temelju odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP).
4. Tužena NT u svom odgovoru na žalbu tužitelja ističe da je neosnovana jer iz rezultata cjelokupnog postupka, svih provedenih dokaza koji prileže spisu, a osobito iz iskaza samog tužitelja, je razvidno da je prvostupanjski sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog pojedinog dokaza, te svih dokaza zajedno pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje na koje je ispravno primijenio materijalno pravo. Žalba se u pretežitom dijelu svodi na ponavljanje navoda iz tužbe i na iznošenje vlastite ocjene izvedenih dokaza, bez navođenja koji bi točno dokaz bio pogrešno ocijenjen, u čemu se pogreška sastoji i kakav bi zaključak, na temelju izvedenog, nužno slijedio. Takvo općenito osporavanje ne dovodi u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.
Slijedom svega navedenog, predlaže se da drugostupanjski sud žalbu tužitelja u cijelosti odbije kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.
5. Žalba tužitelja nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žaliteljice, pazeći pri tome i dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 365. ZPP), ocijenjeno je da pobijana presuda pravilna, dok obzirom i na žalbene razloge tuženice u dijelu u kojem se sadržajno ukazuje na bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, prvostupanjski sud nije počinio tu bitnu povredu jer pobijana odluka u dijelu u kojem je odlučeno o glavnoj stvari nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, budući da sadrži jasne i ne proturječne razloge. U postupku materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.
7. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 646 m2 i dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 715 m2, koje su označene na Geodetskom situacijskom nacrtu.
8. Prvostupanjski sud je nakon raspravljanja svih, po strankama predloženih dokaza, iz provedenih i pravno relevantnih činjenica utvrdio:
- da je između sad pok. HT pok. IT i tužitelja ST pok. G, **.**.1984. sklopljen Ugovor o ustupu nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zvana "Dočina kod Sv. Marka", u površini od 1700 m2, u vlasništvu HT pok. IT, a koju nekretninu HT daje na korištenje i obradu BT pok. G, uz uvjet da isti mora HT i njegovoj supruzi FT svake godine dati 1/2 plodova dobivenih sa tog zemljišta, sve dok su oni živi, na kuću HT u [adresa], a u slučaju da se BT pok. G ne bi pridržavao svoje obveze i to na način da bi makar jednu godinu propustio dati jednu polovinu ploda HT i njegovoj supruzi, dužan je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vratiti u posjed HT i njegovoj ženi, te ukoliko BT bude na vrijeme i redovito predavao 1/2 plodova, da će postati vlasnik predmetne nekretnine nakon smrti HT i njegove supruge FT, a da će svoja prava i obveze iz ovog ugovora uskladiti sa zakonskim odredbama tj. da će sklopiti ugovor koji će biti podoban za uknjižbu, što je nesporno između stranaka,
- da su u rujnu 1991. na prostoru [adresa] započela ratna djelovanja, te kako je komunikacija između [adresa], gdje je živio pok. HT, te [adresa], gdje je živio BT, bila prekinuta, sve do 1995., kada je u VRO „Oluja“ oslobođen cijeli prostor [adresa] i skradinskog zaleđa, pa tako i naselje Sonković, što nije sporno,
- da je tužitelj, a kako je naveo u svom stranačkom iskazu, prestao odlaziti na posao u [adresa] u kolovozu ili rujnu 1991., te da je ostao živjeti u [adresa], koje je mjesto napustio 1995., nakon VRO „Oluja“, te da se vratio u Republiku Hrvatsku 2001., što također nije sporno,
- da je nakon VRO „Oluja“ zemlju obrađivao ZT do 2000., kada je zemlju nastavila obrađivati sestra tužitelja, a tetka 1. tužene NT , ĆT, uz suglasnost tužene NT i to sve do 2018. , a da je tužena Jadranka Puncet 2022. spornu nekretninu uzorala i posadila masline, na kojoj zemlji je ostalo i nekoliko stabala maslina tužitelja posađenih za vrijeme trajanja ugovora iz 1984., što je nesporno,
- da je HT preminuo 1999., te ga je temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem O.201/99 od 6. travnja 1999 . naslijedila kćer NT, 1. tužena, dok je njegova supruga UT preminula 1988.,
- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku broj O.201/99 od 6. travnja 1999. raspravljena je ostavinska imovina iza pok. HT pok. IT iz [adresa], a njegovom nasljednicom na temelju zakona proglašena je kći NT iz [adresa], za cijelo,
- da je saslušana ĆT, sestra tužitelja, iskazala, da joj je poznato kako je sad pok. HT dogovorio sa tužiteljem 1984. predaju prazne njive u [adresa] blizu Sv. Marka, koja je nekretnina pripadala HT i bila njegovo vlasništvo, dogovor je bio da BT može zemlju obrađivati i posaditi nasadima, što je BT i učinio, te je posadio devet maslina koje se i danas nalaze na terenu i sedamsto ili osamsto panja vinove loze, da je dogovor među njima bio da BT polovicu uroda svake godine daje HT, da je BT to sve radio do 1991., kada HT više nije mogao dolaziti u [adresa], a razlog je bio što je "upala" vojska, nakon čega je BT čitav urod zadržavao za sebe i nosio u svoju kuću, da joj je poznato kako je u ugovoru iz 1984. HT ovlastio BT da mu nakon Stevanove smrti pripadne zemljište koje mu je ustupio za obrađivanje, te misli da je njen brat BT imao takav ugovor o prijenosu prava vlasništva, a iza 1995., BT nakon VRO „Oluja“ mogao je nastaviti živjeti u svojoj kući ali su svi napustili selo i svi su otišli u Srbiju, a ničija kuća u [adresa] i [adresa] nije bila oštećena, osim što je bio odnesen namještaj i prozori, da je njen brat BT nakon povratka u Hrvatsku 2001. ostvario pravo na obnovu, te dobio novi namještaj, a ne zna da li je ostvario pravo na obnovu ili potporu, da je nakon povratka iz [adresa] BT nastavio raditi vinograd, a nakon 1991. zemljište je radio ZT sve 2001., kada mu je njen brat BT rekao da prestane obrađivati zemlju, da je u obradi vinograda pomagala svom bratu nakon njegova povratka u Hrvatsku, dok tužena NT nije došla negdje 2002. ili 2003. i rekla da je to njena zemlja, a kako po njenom mišljenju to nikada nije pripadalo tuženoj ad.1., na zemljištu do 1984., je bio vinograd, odnosno ispravila se i navela kako se radilo o ledini na kojoj je njen brat posadio vinograd i masline, a na upit punomoćnice tužitelja je li HT ikad zabranio njenom bratu BT da radi na zemljištu, svjedokinja je odgovorila negativno , da je ona živjela u [adresa] kad se iselila iz [adresa] u bratovoj kući iza VRO „Oluja“, te obrađivala sporni vinograd, da je BT sa tuženom ad.1., bio u dobrim odnosima i da se nisu svađali, te je dodala kako je tužitelju pomagala u obrađivanju sporne nekretnine nakon 2001. i nitko osim njega i njegove supruge i nje nije obrađivao zemlju, koju je prestala obrađivati zemlju kad joj je sestra oboljela, a to je bilo 2018., brat je sam nastavio raditi do 2019., a 2020. je tužena NT rekla da je to njeno,
- svjedok MT je iskazao kako je do 1991. pomagao BT i njegovoj sestri ĆT u obradi zemljišta i to na način da je svojom frezom vršio oranje i obavljao sadnju vinograda, što je bilo osamdesetih godina prošlog stoljeća, do 1985., nema saznanja čija je zemlja, a kako je BT kazivao da je sklopio ugovor sa HT, da će zemlju raditi po pola, a da on ugovor nije ni vidio, niti nešto više zna o tom ugovoru, da je on došao orati kada je već bio posađen vinograd, da misli da je bilo oko tisuću panja, možda i više, kako nema nikakvih saznanja da li su bile tada i masline ili ne, da mu je BT još kazao da će temeljem ugovora sklopljenog sa HT, po njegovoj smrti, nasljedstvom steći vlasništvo zemljišta, kada je došao osamdesetih godina radilo se o mladom vinogradu, a prije toga bila je njiva-ledina za žito i pšenicu, da je 1991. napustio [adresa] i ne zna što se dalje događalo, da mu je poznato da je kuća tužitelja bila oštećena i određena je kategorija za nju, isto kao i kuća njegovog oca i to 3. kategorijom, što je značilo da je dobio 22.000,00 kuna i namještaj,
- svjedok TT je iskazao kako mu je tužitelj BT kazivao za ugovor kojim mu je njegov tetak HT dao zemlju i to na način da I zemlju obrađuje do života HT i davao mu pola dobivenog uroda sa zemlje, I mu je ovo kazivao jer je pomagao tužitelju u vinogradu gotovo svake godine, kao što je BT pomagao njemu, da je ugovor po kazivanju BT sklopljen iza 1980., da je prije sklapanja ugovora zemlja bila njiva na kojoj su radili pok. HT i njegova supruga, da se na zemlji sijalo žito, ječam, kako je vinograd sadio BT i radio ga je do 1995., a pok. HT za ratne godine nije mogao davati polovicu uroda, kako je nakon odlaska BT iz [adresa], "na svoju ruku" zemlju počeo obrađivati ZT, čija je majka iz [adresa] iz [adresa], te je zemlju radio do 2002. ili 2003 ., da je tada došao BT i rekao mu da se radi o zemlji njegovog tetka koju on obrađuje i ZT je napustio zemlju, kako su BT i HT sklapali ugovor nije mu poznato, da mu je BT kazao da će zemlja nakon smrti HT ostati njegova, kako ne zna je li to HT i napisao, jer to nije vidio, da su se vidjeli u [adresa] kada bi BT dovozio polovicu uroda u kuću Stevanove žene UT, koja je živjela u kući svoga oca u [adresa], a inače je bila tetka BT, te nije viđao tuženu da je dolazila kod predaje plodova HT i njegovoj ženi, da je HT vidio prije rata, a to je moglo biti 1988. ili 1989.,
- svjedok ĐT je iskazao kako mu je po kazivanju drugih osoba iz sela poznato kako su tužitelj BT i HT 1983. ili 1984 . postigli dogovor da BT obrađuje zemlju HT, te da prihod sa zemlje dijele po pola, kako je 1995. napustio Republiku Hrvatsku i otišao u Srbiju, zatim u Ameriku i vratio se u Hrvatsku 2022., iz tog razloga nije mu poznat daljnji tijek dogovora između BT i HT, kako ne zna što je bilo nakon Stevanove smrti i zapravo ne zna za dogovor između BT i sad pok. HT, a u vrijeme dok je BT radio vinograd, on mu je pomagao u oranju i pomagao u vinogradu, kome bi vinograd trebao pripasti nakon Stevanove smrti, nije mu poznato, a poznato mu je da je BT vinograd radio do 1995., a kada se on vratio u Gračac 2022., nije vidio BT da obrađuje spornu nekretninu,
- svjedok DT je iskazao, kako je tužitelj brat njegove supruge, a da je 1. tužena NT njegova kći, kako je osamdesetih godina prošlog stoljeća pok. HT ponudio njegovoj supruzi, kojoj je bio tetak, odnosno kako je ponudio njemu zemlju, koju je trebalo iskrčiti i posaditi vinograd, s tim da je morao davati HT kad vinograd dospije na rod polovicu "fruta", a kako je on od te ponude odustao, budući nije bio sposoban za obrađivanje vinograda i nije imao potrebitu mehanizaciju, nakon njegova odustanka HT ponudio je BT iskrčiti zemlju HT, posaditi vinograd i HT dati polovinu "fruta" svake godine, na koji zahtjev je BT pristao, što je moglo biti 1985 ., kako mu je poznato kako je dogovor sa HT , BT ispoštivao samo prvu i drugu godinu, a treće godine već nije davao ništa i tad je došao kod njegove žene da mu da ključ od konobe i kuće HT, da je bio ljut na svoju suprugu kad mu je to rekla, a nakon što je BT vratio ključeve konobe i kuće, kazao je kako je pokupio sve iz konobe, a tamo su bile bačve (sudi za vino), te je uzeo i vino koje se nalazilo u konobi, a ne zna da li je vino prolio ili ne, ne zna kako su se kupovale sadnice, a smatra da se nisu ni kupovale, nego kalemile divlje sadnice, kako se pokojni HT ubrzo razbolio nakon smrti svoje supruge, da je inače živio u [adresa] gdje je imao stan, a to je bilo prije Domovinskog rata, te mu nije poznato kakav su ugovor BT i HT sastavili i jesu li raskidali ugovor, u kući BT nakon rata moglo se živjeti, da je BT u kući živio do VRO „Oluja“, nakon koje je otišao u Srbiju, te je tada prestao obrađivati i vinograd, odnosno zemlju, a nakon nekog vremena je zemlju nastavio obrađivati ZT iz [adresa] dvije-tri godine nakon VRO „Oluja“, te mu je poznato da je Jovanova sestra ĆT došla živjeti u Jovanovu kuću, te je obrađivala zemlju,
- svjedok KT, suprug 1. tužene NT , iskazao je kako se 1988. zbog bolesti sad pok. HT njegova obitelj preselila iz [adresa] u [adresa], kako bi njegovali pok. HT, kako mu je poznato kako je tada već bio usađen vinograd kojeg je radio BT i koji je davao jednu polovicu "fruta" do 1989. i 1990., a 1991. je u rujnu započeo rat, kako je [adresa] bio blokiran i BT nije isporučio dogovorenu polovinu HT, pretpostavlja da je BT vinograd radio do 1995., kada je otišao, te se vratio tek 2001.g., a taj je povratak bio povremeno po mjesec dana u ljetnom periodu, zna da je vinograd nakon „Oluje“ obrađivao čovjek iz [adresa], a od 1996. vinograd su dali tužiteljevoj sestri ĆT, koja je živjela u tužiteljevoj kući, te kako može pouzdano potvrditi kako tužitelj od 1995. nikada nije radio vinograd, da je tužiteljeva sestra ĆT nakon smrti supruga također prestala raditi vinograd, koji je ostao zapušten i devastiran na način da su povađeni kolci, nije bilo žice, te je u jednom dijelu ostalo oko pedeset-šezdeset panja, a u jednom dije lu deset-petnaest panja, u ovom vinogradu tužitelj posadio devet maslina, a kako je on zemlju izorao, njegova supruga je kontaktirala tužitelja, te mu je kazala da ukloni masline sa zemlje na bilo koji način, na što joj je tužitelj odgovorio čije su masline ako je zemlja tužene NT , te kako i danas stoje masline koje je tužitelj posadio na spornoj nekretnini, upit punomoćnice tužene je li tužitelj ikada kontaktirao svjedoka nakon rata da mu nadoknadi štetu za godine koje je obrađivao zemlju, svjedok je odgovorio negativno, Na upit punomoćnice tužitelja kad je umro HT, svjedok je odgovorio da je HT preminuo 1999., kako su nekretninu izorali 2021., da je 1990. trgao u vinogradu, a jedne godine je vozio tetu ĆT kada je radila vinograd, te je dovezao u vinograd dva-tri puta, a misli da je suprug ĆT preminuo možda 2017. ili 2018..
- tužitelj BT je naveo, da je 1.tužena NT kći njegove sestre LT rođ. LT, kako je 1984. sa sad pok. HT, koji mu je bio tetak, sklopio ugovor kojim je bilo regulirano da on radi njegovu zemlju i da jednu polovinu grožđa daje HT, što je radio sve do rata 1991 ., kada je prestala komunikacija između [adresa] i [adresa], da je od 1991. i dalje obrađivao vinograd, a obvezu od jedne polovine grožđa nije mogao ispuniti i predati HT, kako je 1995. ostavio obrađeni vinograd sa plodom, jer je napustio [adresa] i vinograd je trebalo samo obrati, a što se dogodilo, ne zna, da je 1. tužena NT rekla da ona nije obrala vinograd, da se u [adresa] vratio 2001 ., te nastavio obrađivati vinograd, u čemu mu je pomagala sestra ĆT, koja je živjela u njegovoj kući, jer je imala ovce, koze, kokoši, da vinograd nikada nije bio zapušten, da mu tužena NT nije zabranila obrađivanje vinograda i nije dolazila na zemlju od 1984. do 2022., da je NT 2022. došla na zemlju kada je on palio grane od maslina, te mu kazala da pila masline, jer da će ona orati zemlju, te je ista posjekla panje, da je nakon povratka 2001. boravio u [adresa] u periodu kroz proljeće, ljeto i jesen, a preko zime je odlazio u Srbiju, gdje su mu djeca, da u ugovoru piše da će nakon smrti HT zemlja pripasti njemu, a pored toga što je zapisano, HT je isto iskazao i usmeno, kako mu je HT ponudio sklapanje navedenog ugovora, kako je isti imao i drugih vinograda koji su bili sađeni na stariji način, odnosno kako je prostor između redova vinograda bio manji, te je kopačica teže mogla prolaziti, a da je zbog teškoće u obradi starih vinograda HT predložio da se posadi novi vinograd koji se mogao kopačicom lakše obrađivati bez pomoći drugih osoba, da je NT tek 2022. došla i svojatala vinograd, jer joj prije toga njena majka to nije dozvolila, pa je tek nakon majčine smrti došla u navedeni vinograd i iskazala želju za obradom vinograda, kako se njegova sestra vratila iz Srbije 1997. ili 1998., a HT mu nikada nije rekao da bi raskinuo ugovor, a za što je imao vremena, da je HT dao polovicu "fruta" tek 1986. -1991., a zadnja isporuka "fruta" je bila 1991., jer je HT došao u [adresa] po svoje grožđe, a do prekida komunikacije između [adresa] i [adresa], odnosno [adresa], je došlo kada je došla JNA u [adresa] i [adresa], da je on radio u Izgradnji u [adresa], te da je na posao prestao dolaziti možda u kolovozu ili rujnu.
- tužena NT je iskazala, kako je tužitelj njen ujak, da je ona posvojeno dijete HT i njegove supruge JT od desete godine života, kako se udala 1983., kako se pok. JT razboljela 1988., a kratko nakon njene smrti je šlagirao HT, ona se 1988.g., sa obitelji iz Drniša preselila u [adresa], poznato joj je da je tužitelj do 1990. prema HT ispunio ugovorne obveze, a nakon smrti JT tužitelj je pravio probleme oko nasljedstva, da je 1990. između tužitelja i HT došlo do verbalnog sukoba, odnosno svađe, te da ga je pok. HT izbacio iz stana u [adresa], tužitelj je napustio Republiku Hrvatsku 1995.g., nakon VRO „Oluja“, a nakon njegova odlaska vinograd je radila osoba po imenu ZT, kako se tužiteljeva sestra Jovanka Vujko 1996 .g., vratila u [adresa] i živjela u tužiteljevoj kući, te kako niti ona nije radila vinograd do 2001., kada joj je ona dozvolila obrađivati zemlju, što je radila do 2018 ., kada ju je njen brat, odnosno tužitelj, istjerao iz svoje kuće, te je živjela kod njene majke, a nakon toga nitko vinograd više nije radio i radilo se o zapuštenoj zemlji, da je 2020.g., bila kod tužiteljeve supruge, te tražila uklanjanje maslina i kolaca, te je zahtijevala čistu njivu, i 2021g.,. sa istim zahtjevom obratila i tužitelju, a 2022. je uzorala zemlju i posadila masline, a na njivi su ostale i dalje tužiteljeve masline, da tužitelj u selu boravi godišnje samo mjesec dana u ljetnoj sezoni, te da po njenoj procjeni, tužitelj nije ispunio ugovorne obveze iz ugovora sklopljenog sa HT, iz razloga što nije istom isporučivao polovicu "fruta", budući je ugovorom određeno da ukoliko godinu dana ne dostavi polovicu uroda, da se zemlja vraća vlasniku, a zašto sporna zemlja nije navedena u rješenju o nasljeđivanju, da je vjerojatno razlog zato što je postojao ugovor o ustupanju između tužitelja i pok. HT, odnosno kako joj nije poznat pravi razlog.
9. Prvostupanjski sud je na temelju svih izvedenih dokaza utvrdio, kako tužitelj nije ispunio svoje ugovorne obveze iz Ugovora o ustupu nekretnine od 4. svibnja 1984., odnosno već 1991. nije predao sad pok. HT pok. IT 1/2 plodova sa zemlje koju mu je isti ustupio na korištenje i obradu, a također ni nakon 1991 . pa dalje do smrti pok. HT, nikada nije ispoštivao ugovornu obvezu predaje dobivenih plodova sa ustupljene zemlje. Također je utvrđeno kako tužitelj i sad pok. HT pok. IT sukladno toč. V. Ugovora o ustupu nekretnine od 4. svibnja 1984., nikada nisu sklopili ugovor kojim bi sad pok. HT prenio pravo vlasništva sporne nekretnine na tužitelja, te da bi tužitelj raspolagao ugovorom podobnim za uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na njegovo ime. Slijedom utvrđenog, sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan .
10. U konkretnom postupku, obzirom na sadržaj tužbe tužitelja, nije sporno da u konkretnom slučaju osnovu svoje tužbe temelji na činjenici zaključenja ugovora o ustupu nekretnine sa sada pok. HT **.**.1984. Prema navedenom Ugovoru i njegovoj točki 4. je i ugovoreno da ugovorne stranke složno izričito utvrđuju da će BT ukoliko se bude pridržavao svoje obveze iz ovog ugovora, tj. ukoliko na vrijeme i redovito bude predavao jednu polovinu ploda sa čestice postati vlasnik te čestice nakon njihove smrti, odnosno nakon smrti HT i FT, kao i da u točki 5. su se ugovorne stranke složno utvrdile da će prava i obveze iz ovog ugovora uskladiti sa zakonskim odredbama, tj. da će sklopiti ugovor koji će biti podoban za uknjižbu. Iz iskaza i sestre tužitelja PT, proizlazi da ona misli da je i takav ugovor sklopljen, što u okviru postupka i nije utvrđeno.
11. Vezano i da je ugovoreno ako se BT ne pridržava svoje obaveze na način da bi makar i jednu godinu propustio dati jednu polovinu ploda HT i njegovoj supruzi, dužan je tu česticu vratiti u posjed HT i njegovoj supruzi, uz činjenice da je u odnosu na navedenu česticu koja je i Ugovorom navedena k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zv. Dočina kod sv. Marka, tužitelj i nije u vremenu od 1991. pa do smrti HT njemu i izvršavao navedeni Ugovor o ustupu nekretnine. Vezano za odredbu članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/2000. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014. i 81/2015. - pročišćeni tekst i 94/2017. - ispravak pročišćenog teksta - dalje: ZVDSP) i propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona (točka 1.), a na temelju stavka 1. ovog članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene Zakonom. U vrijeme kada je i zaključen Ugovor o ustupu nekretnine bio je na snazi Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj 6/1980. i 36/1990. - dalje ZOVO) kojim je člankom 33. bilo propisano, da se pravo vlasništva na nekretninama temeljem pravnog posla stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način, a za derivatno stjecanje prava vlasništva potrebno je ispuniti tri pretpostavke, i to da je vlasništvo prednika, da ima naslov - titulus i način stjecanja crtica - modus.
12. Pravo korištenja tužitelja nije se moglo pretvoriti u pravo vlasništva jer je to pravo izgubio i ranije kada je i prestao izvršavati ugovornu odredbu. Pri tome je nužnost utvrđenja volje i namjere stranaka za stjecanje vlasništva nekretnine, koja i prema zaključenom predmetnom Ugovoru o ustupu tražbine nije ispunjena. Iz navedenog Ugovora ne proizlazi osnova i utvrđenje da bi tužitelj imao pravni temelj stjecanja vlasništva temeljem pravnog posla zaključenog sa sada pok. HT, obzirom da se i, kako to i prvostupanjski sud navodi, ugovorna obveza nije poštivala do smrti HT.
13. Pri tome i nije utvrđeno kao osnovano, vezano i za navode sestre tužitelja, da bi kuća tužitelja bila uništena od 1991., te da je iza 1995. tužitelj, njezin brat, mogao živjet, nastavit živjet u svojoj kući, obzirom da ničija kuća u [adresa] i [adresa] nije bila oštećena, pa time i nadalje neprovođenje ugovorne odredbe u odnosu na korištenje i obradu nekretnine kč.č.br. 2795 k. o. [katastarska općina], i nije ispunjeno sve do 1999., kada je HT preminuo. Uz to i u to vrijeme još je bio živ HT, pa je stoga i tužitelj mogao ispuniti svoju preuzetu ugovornu obvezu, kao i ukoliko je , sada pok. HT želio da bi se ta nekretnina upisala kao vlasništvo tužitelja, tada se to i moglo se provesti. Uz to prema odredbi članka 115. stavka 2. ZVDSP-a na temelju pravnog posla ne može se steći vlasništvo preko granice tužiteljeve ovlasti da raspolaže stvari, osim kad stjecanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu. Nije vidljivo da bi predmetna nekretnina koja je i ugovorena ustupom se odnosila na dijela čestice k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se stoga ni u odnosu na taj dio ne može prihvatiti tužbeni zahtjev, obzirom da se nije utvrdilo da te nekretnine predstavljaju vlasništvo prednika i da je titulus valjani pravni posao u odnosu na te zatražene nekretnine kojim se stječe pravo vlasništva. Obzirom da se može pravo vlasništva steći samo onaj koji je otuđuje i vlasnik je te stvari i onda se stječe samo u granicama otuđivateljeve ovlasti da raspolaže stvari.
14. Slijedom navedenog kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo, žalba je odbijena temeljem odredbi članka 368. stav 1. ZPP-a i odlučeno kao u izreci.
U Puli-Pola 27. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Nataša Babić
