Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2989/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Dejanu Biliću odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, protiv predloženika IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Luki Buratoviću odvjetniku u Splitu, radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-224/2021 od 15. travnja 2026., dana 24. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja ŽC, ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-224/2021 od 15. travnja 2026. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II. O naknadi troškova žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja radi razvrgnuća suvlasništva na nekretninama označenim kao č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08,148/11 i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud preinači pobijano rješenje, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Tijekom postupka nije bilo sporno da su predlagatelj i predloženik suvlasnici svaki za 1/2 dijela nekretnina pobliže navedenih u izreci rješenja.

4. Nalazom i mišljenjem sudskog vještaka za poljoprivredu Martina Bućana od 8. studenog 2022. procijenjena ukupna vrijednost poljoprivrednih kultura na predmetnim nekretninama iznosi 172.100,00 kn.

5. Nalazom i mišljenjem sudski vještak za geodeziju Darko prikazana je detaljna identifikaciju predmetnih nekretnina s ortofotom.

6. Nalazom i mišljenjem sudskog vještaka za graditeljstvo Ivana Mijanovića od 4. rujna 2023. procijenjena je ukupna vrijednost predmetnih nekretnina na iznos od 1.017.784,24 Eura, a iz kojeg nalaza proizlazi da nije moguće izvršiti fizičku diobu nekretnina već isključivo civilnu diobu.

7. Cijeneći navedena utvrđenja, iskaze stranka te prigovor prava na dom koji je istakao predloženik u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] sud prvog stupnja pozivajući se na odredbu čl. 8. st.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uz Protokol broj 1. (Narodne novine - Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/02, 14/03, 9/05, 1/06, 2/10 - dalje Konvencija) zaključuje da bi razvrgnućem suvlasništva bilo povrijeđeno pravo na dom predloženika jer predmetne čest. zem. čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] predstavljaju njegovu jedinu nekretninu u kojoj stanuje, te nema gdje drugdje stanovati, da u nekretnini živi cijeli život, te je ostvario dovoljno jaku stvarnu i trajnu vezu s istom. Stoga daje prednost pravu na dom predloženika u odnosu na pravo predlagatelja za razvrgnućem suvlasništva, pa prijedlog za razvrgnućem suvlasništva odbija i odlučuje kao u izreci.

8. Odluka suda prvog stupnja, barem za sada nije moguće prihvatiti.

9. Odredbom čl. 48. st.2. Zakona o vlasništvu i drugom stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,142/12 , 152/14,81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP) propisano je da suvlasnik pravo na razvrgnuće ostvaruje sporazumom sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće).

10. Načini razvrgnuća suvlasništva prema odredbama ZVDSP-a su: fizička dioba (čl.50.st.2. ZVDSP) geometrijska dioba (čl.50.st.2. ZVDSP), civilna dioba (čl.50.st.4. ZVDSP) razvrgnuće isplatom (čl.51. ZVDSP), razvrgnuće na nekoliko stvari istodobno (tzv. razdioba po ekvivalentu (čl.52. ZVDSP) i razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva (čl.53. ZVDSP).

11. Odredbom čl.50. st. 2. ZVDSP je propisano da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (st. 1.). Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (st. 2.) Ako dioba iz stavka 2. ovog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijelit mirno suvlasničkim dijelovima - civilno razvrgnuće (st. 4.)

12. Odredbom čl. 51.st.1. ZVDSP propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

13. Nadalje, odredbom čl.52. ZVDSP propisano je da kad suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno, sud može na zahtjev svakoga od njih odlučiti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakomu od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe (st. 1.) Sud će udovoljiti onom zahtjevu za razvrgnuće iz st. 1. ovog članka koji je s obzirom na okolnosti opravdan (st. 2.). Ako stvari koje ovakvim razvrgnućem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasničkog dijela, taj vlasnik dužan je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima. Na nadoplatu će se na odgovarajući način primijeniti pravila o pravu na razvrgnuće isplatom (st. 3.).

14. Dakle, razvrgnuće suvlasništva na više stvari (što je ovdje slučaj) provodi se - u pravilu - kao razvrgnuće suvlasništva na jednoj stvari. To znači da se djeljive pokretne stvari dijele fizički, a nekretnine geometrijski (čl.50. st. 2. ZVDSP). Ako ta dioba nije moguća, onda slijedi civilna dioba (čl.50. st. 4. ZVDSP).

15. Međutim, kad se suvlasništvo razvrgava na više stvari, sud može na zahtjev svakog od suvlasnika odlučiti da - umjesto da se dijeli svaka pojedina stvar - svakom od suvlasnika pripadne određena stvar ili skupina stvari (u konkretnom slučaju su takve varijante diobe predložene od strane stranaka), što znači razvrgnuće suvlasništva po ekvivalentu, naravno sve pod uvjetima iz čl. 52. ZVDSP, odnosno uzimajući u obzir potrebe stranaka.

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka Darka Rudana proizlazi da je predmet diobe stambeni objekt, objekt, 16 poljoprivrednih zemljišta te grobno mjesto. Stambeni objekt zasebno, te objekt zasebno predstavljaju zasebne samostalne funkcionalne uporabne cjeline te iste nisu djeljive, kao ni grobno mjesto kao takvo. Također nije moguće izvršiti fizičku diobu predmetnih nekretnina već isključivo civilnu. Pri tome vještak je predložio četiri varijante diobe, a i same stranke su tijekom postupka predlagale različite načine diobe, pri čemu se predloženih tijekom postupka a i sada u žalbi nije protivio da se nekretnine za koje sud eventualno utvrdi da bi predstavljale dom predloženika u diobi i dodjele upravo predloženiku.

17. U odnosu na prigovor prava na dom valja reći slijedeće:

18. Razvrgnuće suvlasničke zajednice, odnosno postupak koji se zbog toga provodi predstavlja miješanje u prava suvlasnika koje je utemeljeno na hrvatskom pravu, odnosno odredbama ZVDSP i kojim se načelno ostvaruje legitiman cilj zaštite prava drugih.

19. Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 113/20, 28/21, 76/10 i 5/14) pravo na dom kao jedno od temeljnih Ustavom zaštićenih prava propisano je čl. 34. st. 1., dok se odredbom čl. 48. Ustava RH štiti pravo vlasništva koji njegove nosioce obvezuje na način da su odredbe o stjecanju, zaštiti, ograničenju i prestanku prava vlasništva, regulirane odgovarajućim odredbama ZVDSP, između ostalih i odredbom čl. 47. st. 2. citiranog Zakona, koja propisuje da svaki suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih. Stoga je miješanje u pravo na dom protustranke utemeljeno na legitimnom cilju jer predlagatelj ima pravo ostvariti pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice.

20. Nadalje, valja reći da je pravo na dom konvencijsko i ustavno pravo, a ono se prema izvornom značenju u prvom redu odnosi na postupanje javnopravnih tijela i gubitka prava na dom. U konkretnom slučaju ne postoji konkurencija javnopravnog tijela i mogućeg prava na dom, već konkurencija dvaju privatnopravnih interesa koji proizlaze iz njihova suvlasništva na nekretnini. Kod takve konkurencije pravo na dom valja sagledavati sa stajališta oboje suvlasnika, odnosno kroz pravo predlagatelja da razvrgne suvlasničku zajednicu koja mu ne odgovara i da pritom dobije odgovarajuću novčanu naknadu, što će prodajom nekretnine na ime svog suvlasničkog dijela ostvariti i protustranka.

21. Isto tako, prigovor prava na dom valja sagledavati i sa stajališta činjenice da stranke civilnom diobom za svoj suvlasnički omjer dobivaju iznos koji će se postići u postupku razvrgnuća prodajom. Dakle, oni neće biti ostavljeni bez naknade za svoj suvlasnički omjer i neće biti lišeni svoga prava da koriste vrijednost svoje imovine.

22. Ako bi se u svezi prava na dom, drukčije tumačile odredbe ZVDSP -a koje reguliraju pravo suvlasnika na razvrgnuće suvlasničke zajednice, onda bi se praktično dovelo do toga da se nekretnina koja nekome služi kao dom i ne može geometrijski podijeliti, u cijelosti proglasi nedjeljivom, a što bi bilo u suprotnosti i s Ustavom RH, s Međunarodnim konvencijama i ZVDSP-om.

23. Konačno valja navesti da suvlasnici mogu neovisno o predmetnom rješenju postići dogovor o drugačijem načinu razvrgnuća suvlasništva, u smislu međusobne isplate, prodaje trećoj osobi, angažiranja i posredovanja agencije za promet nekretninama itd. međutim samo ukoliko, u tom smislu, postoji suglasnost i sporazum svih suvlasnika predmetne nekretnine.

24. Kako je sud prvog stupnja propustio ovaj spor razmotriti s aspekta odredbe čl.52. ZVDSP pri tom vodeći računa o potrebama stranaka, te imajući u vidu gore navedeno ocijeniti osnovanost istaknutog prigovora prava na dom protustranke (u odnosu na tri nekretnine) zbog pogrešnog pravnog pristupa činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno, pa je valjalo temeljem odredbe čl. 380.toč.3. ZPP uvažiti žalbu predlagatelja, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

25. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166.st.3. ZPP.

U Zagrebu, 24. srpnja 2026.

Sutkinja:

Milena Frankić