Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3188/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina L, s posljednjim prebivalištem u [adresa], rođenog **.**.1959. a preminulog **.**.2025., odlučujući o žalbi zakonske nasljednice KM, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj O-817/2025- 18 od 9. travnja 2026., dana 24. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se odbija žalba zakonske nasljednice KM kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj O- 817/2025-18 od 9. travnja 2026., u pobijanom dijelu pod toč. I. , III. i V. izreke.

II. Djelomično se uvažava žalba zakonske nasljednice KM u pobijanom dijelu pod toč. II. i IV. izreke, i u tom dijelu preinačuje isto prvostupanjsko rješenje, i rješava:

Upućuje se TM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnični postupak protiv KM, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđivanja da je između ostavitelja i TM u trenutku smrti ostavitelja postojala izvanbračna zajednica.

TM je dužna o pokretanju parničnog postupka obavijestiti sud dostavom primjerka tužbe u roku od 15 dana od dana pokretanja parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem prekinut je ostavinski postupak iz pok. LM (toč. I. izreke). Upućena je KM da u roku od 30 dana od pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu protiv TM radi utvrđenja da u trenutku smrti ostavitelja nije postojala izvanbračna zajednica između pok. ostavitelja i TM (toč. II. izreke). Odlučeno je da će prekid postupka trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na pokretanje kojeg je stranka upućena tim rješenjem (toč. III. izreke), da je KM dužna o pokretanju parničnog postupka obavijestiti sud dostavom primjerka tužbe u roku od 15 dana od pokretanja parničnog postupka (toč. IV. izreke), te da ukoliko stranka u navedenom roku iz toč. II. izreke ne pokrene parnični postupak, da će se ostavinski sud nastaviti i dovršiti na temelju podataka u spisu bez obzira na zahtjev u pogledu kojeg je upućena na pokretanje parničnog postupka (toč. V. izreke).

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela zakonska nasljednica KM ne navodeći određeno žalbene razloge predviđene odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i bez određenog prijedloga u pogledu sadržaja drugostupanjske odluke.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

5. Temeljem utvrđenja da je u ovom ostavinskom postupku iza pok. LM kao zakonska nasljednica utvrđena sestra ostavitelja ZM, koja se odrekla nasljedstva u svoje ime, ali ne i u ime svojih potomaka, te da je njezina kćerka KM kao zakonska nasljednica osporila TM, koja se predstavila kao izvanbračna supruga ostavitelja, status izvanbračne supruge ostavitelja, prvostupanjski sud je ocijenivši da postoji spor o činjenicama o kojima ovisi pravo stranaka na nasljeđivanje ocijenio da je pravo zakonske nasljednice KM manje vjerojatno u odnosu na pravo TM, te je prekinuo ostavinski postupak i pozivom na odredbe čl. 222. i 225. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 148/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 – dalje: ZN) istu uputio u parnicu i odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

6. Žaliteljica u žalbi osporava TM pravo na nasljeđivanje iza pok. ostavitelja, navodeći da su neistinite njezine tvrdnje o postojanju izvanbračne zajednice s ostaviteljem, te da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.

7. Budući da je zakonska nasljednica KM osporila EM status izvanbračne supruge pok. ostavitelja, pravilno je sud prvog stupanja prekinuo ovaj ostavinski postupak temeljem odredbe čl. 222. st. 1. ZN, jer su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi nasljedno pravo vezano za odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje.

8. Međutim, pogrešna je ocjena toga suda da je TM dostavila u spis „pouzdane dokaze“ o postojanju izvanbračne zajednice nje i pok. ostavitelja, a isto tako pogrešno je pozivom na odredbu čl. 225. ZN zakonska nasljednica KM upućena u parnicu radi utvrđenja da između ostavitelja i TM nije postojala izvanbračna zajednica.

9. Prema odredbi čl. 8. ZN na temelju Zakona ostavitelja nasljeđuju svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njegovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre, njegovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci i njegovi ostali prednici (st. 1.), dok je st. 2. propisano da na temelju Zakona ostavitelja nasljeđuje njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim.

10. Izvanbračnom zajednicom u smislu tog Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka, u smislu odredbe članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19 i 47/20).

11. Postojanje izvanbračne zajednice ne može utvrđivati sud u ostavinskom postupku, koji je po svojoj naravi izvanparnični postupak, već u situaciji kada se neka osoba u ostavinskom postupku poziva na nasljeđivanje koje temelji na izvanbračnoj zajednici sa ostaviteljem, tada ona svoj status izvanbračnog druga može dokazati samo pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku, kojom je utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice u času smrti ostavitelja.

12. Ukoliko takva presuda ne postoji, a što je ovdje slučaj, ostavinski sud može samo prekinuti ostavinski postupak i uputiti izvanbračnog druga na parnični postupak radi utvrđenja da je u času smrti postojala izvanbračna zajednica s ostaviteljem.

13. Stoga, suprotno stajalištu prvostupanjskog suda, uvjerenje o prebivalištu koje je u spis dostavila TM da od 28. travnja 2022. živi na adreso ostavitelja i rješenje Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, Područni ured Sesvete od 20. srpnja 2023. kojim je ukinuto ranije rješenje kojim je istoj kao samcu bilo priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, nisu dokazi o postojanju izvanbračne zajednice nje i ostavitelja.

14. Prvostupanjski sud je stoga pogrešno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 225. ZN kada je toč. II. izreke pobijanog rješenja zakonsku nasljednicu uputio u parnicu, umjesto da je u parnicu uputio TM, radi utvrđenja da je u trenutku smrti ostavitelja postojala izvanbračna zajednice nje i ostavitelja , jer tu spornu činjenicu u parnici mora dokazati stranka koja tvrdi da ima status izvanbračnog druga, a ne zakonski nasljednik. Isto tako, pogrešno je u toč. IV. izreke obvezao KM da u roku od 15 dana od pokretanja parničnog postupka o tome obavijesti sud.

15. Zbog iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP, u vezi čl. 175. st. 2. ZN žalbu zakonske nasljednice djelomično odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje pod toč. I., III. i V. izreke, a djelomično uvažiti žalbu kao osnovanu i preinačiti prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod toč. II. i IV., izreke i riješiti kao izreci ovoga drugostupanjskog rješenja.

U Zagrebu, 24. srpnja 2026.

Sutkinja:

Ksenija Grgić