Poslovni broj: Usž-2564/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja 1. AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. OĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa Alma Kulenović, odvjetnica u Puli, Valturska ulica 82, protiv Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije, Pazin, Pro laz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja dogradnje, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1843/2025-9 od 22. travnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 23. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1843/2025-9 od 22. travnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/25-02/423, URBROJ: 443-02-04-15-25-4 od 11. rujna 2025. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).

1.1. Rješenjem tuženika, koje je ispravljeno rješenjem KLASA: UP/I-362-02/25- 02/423, URBROJ: 443-02-04-15-25-12 od 18. prosinca 2025., u točki 1. izreke, naređeno je tužiteljima, kao investitorima, u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja ukloniti bespravno dograđeni: 1) dio stambene građevine, tlocrtnih dimenzija 2,20 m x 2,40 m i tlocrtnih dimenzija 4,23 m x 6,17 m, etažnosti prizemlje, s vanjskom fasadom i pokrovom od kanalica; 2) natkrivenu terasu, tlocrtnih dimenzija 4,29 m x 4,67 m, popločenu keramičkim pločicama i pokrovom od kanalica; i 3) drvenu pomoćnu građevinu, tlocrtnih dimenzija 1,75 m x 2,30 m, s jednostrešnim drvenim krovom i pokrovom od salonit ploča, izvedene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], na zemljištu izvan građevinskog područja te unutar granica prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora, na području označenom kao „šuma gospodarske namjene zemljište Š1“.

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelji su izjavili žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. U žalbi, u bitnom, navode da nekretnina koja je predmet inspekcijskog nadzora nije obuhvaćena programima gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, što prvostupanjski sud nije uzeo u obzir. Ističu da se u konkretnom slučaju radi o građevini koja je u većem dijelu ozakonjena. Prigovaraju da prvostupanjski sud nije proveo predložene dokaze (primjerice provođenjem očevida te vještačenjem) radi utvrđenja identiteta nekretnine i njezine izgrađenosti. Nadalje navode da je u obrazloženju osporenog rješenja tuženika pogrešno označena katastarska čestica na kojoj je građevina izgrađena. Smatraju da je rješenjem tuženika pogrešno određena obustava građenja zatvaranjem gradilišta jer građevinski inspektor nije utvrdio da su u vrijeme nadzora izvođeni građevinski radovi. Ističu da su popratna upozorenja sadržana u rješenju tuženika protivna Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao i Ustavu Republike Hrvatske te naglašavaju da se ne radi o novoj građevini, već o postojećem objektu. Drže da im je neprovođenjem predloženih dokaza povrijeđeno pravo na pravično suđenje, odnosno načelo jednakosti oružja. Predlažu Sudu usvojiti žalbu, staviti izvan snage prvostupanjsku presudu te usvojiti tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova upravnog spora. Potražuju troškove sastava žalbe te sudskih pristojbi.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog kojih bi pobijana presuda bila nezakonita ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

6. U odnosu na prigovor tužitelja da prvostupanjski sud nije proveo dokaze koje su tužitelji predložili, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio. Prvostupanjski je sud odbio dokazne prijedloge tužitelja uz obrazloženje da se odlučne činjenice za donošenje odluke u sporu mogu utvrditi uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta upravnog postupka i spora radi čega je zaključio da nije potrebno provoditi daljnje dokaze.

6.1. I prema ocjeni ovog Suda, prvostupanjski je sud pravilno odbio dokazne prijedloge tužitelja (provođenjem očevida, vještačenjem te pribavom očitovanja Grada Vodnjana o dosadašnjim aktivnostima izmjene prostornog plana), s obzirom na to da predloženi dokazi ni ne bi doveli do drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.

6.2. Pritom se napominje da ni ustavne ni konvencijske odredbe ne jamče stranci u postupku pravo da se izvede određeni dokaz, već jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice, podupru ih svojim dokazima na način da ni jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, čemu je ovdje udovoljeno.

6.3. Naime, sami tužitelji u tužbi i žalbi navode da je predmetna građevina „u većem dijelu ozakonjena“, iz čega proizlazi da ni ne osporavaju da cijela građevina nije obuhvaćena rješenjem o izvedenom stanju.

6.4. Osim toga, osporeno rješenje tuženika utemeljeno je (između ostalog) na preslici snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade Reper d.o.o., broj:

366/13 iz kolovoza 2013. godine, izrađene u postupku ozakonjenja, iz koje je jasno razvidno koji je dio građevine bio predmet ozakonjenja, odnosno koji dio nije obuhvaćen tim rješenjem. Fotografije sačinjene tijekom inspekcijskog nadzora potvrđuju da izvedeni radovi jasno prelaze tako ozakonjene gabarite građevine određene rješenjem o izvedenom stanju od 27. lipnja 2014.

6.5. Vezano uz prigovore tužitelja glede identifikacije zemljišta na kojem je obavljen inspekcijski nadzor, valja istaknuti da su tužitelji tijekom inspekcijskog pregleda zatečeni upravo na predmetnoj lokaciji.

7. Nisu pravno odlučni prigovori tužitelja da je u obrazloženju rješenja tuženika naveden pogrešan broj katastarske čestice na kojoj se nalazi građevina koja je predmet inspekcijskog nadzora. Ovo iz razloga što se u izreci osporenog rješenja tuženika te u zapisniku o inspekcijskom nadzoru ispravno navodi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također, spisu prileži i rješenje tuženika od 18. prosinca 2025. kojim je ispravljena greška u pisanju broja navedene čestice (umjesto k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], treba stajati 18/310 k. o. [katastarska općina]) i koje rješenje je dostavljeno opunomoćenici tužitelja.

8. Predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti rješenja tuženika, KLASA: UP/I- 362-02/25-02/423, URBROJ: 443-02-04-15-25-4 od 11. rujna 2025., koje je ispravljeno rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-362-02/25-02/423, URBROJ: 443-02-04-15-25-12 od 18. prosinca 2025., kojim se tužiteljima naređuje uklanjanje bespravne dogradnje.

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja, dana 24. lipnja 2025. proveden očevid na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi izvan građevinskog područja, unutar granica prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora, radi kontrole zakonitosti građevine čiji su investitori tužitelji, o čemu spisu predmeta priležu zapisnik i fotografije zatečenog stanja.

10. Nadalje, iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru i priloženih fotografija proizlazi da se izvedeni radovi sastoje od dogradnje dijela stambene građevine tlocrtnih dimenzija 2,20 m x 2,40 m i 4,23 m x 6,17 m, etažnosti prizemlje, s vanjskom fasadom i pokrovom od kanalica, natkrivene terase te drvene pomoćne građevine. Usporedbom tako utvrđenog stanja sa snimkom izvedenog stanja, koja je sastavni dio rješenja o izvedenom stanju od 27. lipnja 2014. i predstavlja referentnu osnovu za utvrđivanje zakonito izvedenih dijelova građevine, nedvojbeno proizlazi da dogradnja opisana u osporenom rješenju tuženika nije obuhvaćena tim rješenjem o izvedenom stanju. Slijedom toga, tuženik je pravilno postupio kada je tužiteljima naložio uklanjanje predmetne dogradnje.

11. Nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja da je upozorenje iz izreke osporenog rješenja, prema kojem se tužitelji, ako sami ne uklone predmetnu građevinu, odriču prava vlasništva na građevnim proizvodima od kojih je građevina izgrađena, bez prava na naknadu štete, protivno (između ostalog) Ustavu Republike Hrvatske. Ovo iz razloga što se navedeno upozorenje temelji se na odredbama Zakona o Državnom inspektoratu (članak 121., „Narodne novine“, br. 115/18., 117/21. i 67/23. , dalje: ZDI), čime tužiteljima nije uskraćeno pravo vlasništva, budući da im je prvenstveno omogućeno da sami uklone predmetnu dogradnju i zadrže građevne proizvode, dok do napuštanja posjeda tih građevnih proizvoda i prestanka njihova prava vlasništva, bez prava na naknadu štete, dolazi tek ako tu mogućnost ne iskoriste.

12. Zaključno, nisu od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari žalbeni prigovori tužitelja glede izrečene mjere obustave daljnjeg građenja, budući je ista utemeljena na odredbi članka 113. stavka 2. ZDI-a.

13. Budući da tužitelji u žalbi ne iznose pravno relevantne prigovore kojima bi doveli u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane presude, valjalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude (točka I. izreke).

14. Na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka, jer tužitelji sa žalbom nisu uspjeli (točka II. izreke).

U Zagrebu 23. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković