Poslovni broj: Usž-2441/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća te sudske savjetnice Marte Sraka, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja BŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Dražen Srb, odvjetnik u Osijeku, Park kralja Petra Krešimira IV br. 1/II, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela drugostupanjskog disciplinskog suda, Ulica grada Vukovara 33, Zagreb, OIB: 36162371878, radi teže povrede službene dužnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us l-135/2025-9 od 17. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us l-135/2025-9 od 17. ožujka 2026.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom Upravnog suda u Osijeku točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela drugostupanjskog disciplinskog suda, klasa: UP/II-114-04/24-02/93, urbroj: 511-01-158-24-5 od 28. studenoga 2024. Točkom II. izreke presude odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Prvostupanjskog disciplinskog suda, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Osijek, klasa: UP/I-114-04/24-02/18, urbroj: 511-01-158-24-16 od 28. svibnja 2024. Točkom III. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za naknadom troškova upravnog spora.

2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. Smatra pogrešnim stajalište prvostupanjskog suda da činjenica što prije pokretanja disciplinskog postupka nije pribavljena suglasnost sindikata nije uzrokovala nezakonitost disciplinskih rješenja obzirom da je suglasnost pribavljena naknadno. Ističe da odredba članka 109. stavka 3. Zakona o državnim službenicima određuje zabranu pokretanja disciplinskog postupka bez prethodne suglasnosti sindikata. Navodi da je u konkretnom slučaju suglasnost sindikata pribavljena 3. svibnja 2024. nakon održavanja prve usmene rasprave i prigovora tužitelja o njezinu nepostojanju. Smatra da je sud trebao utvrditi da je disciplinski postupak pokrenut protivno zakonskoj zabrani odnosno bez ispunjenja bitne procesne pretpostavke. Ističe spornim je li tužitelju na jasan i nedvojben način priopćeno da će se provesti postupak alkotestiranja, je li postupak testiranja formalno započeo i je li tužitelj odbio testiranje. Navodi da je zapisnik o alkotestiranju ispunjen na temelju podataka iz sustava IS MUP RH nakon što je tužitelj napustio policijsku postaju stoga je sporno je li postupak alkotestiranja započeo u procesno relevantnom smislu. U nastavku ukazuje na svoje zdravstvene poteškoće radi kojih nije mogao pristupiti alkotestiranju. Tužitelj smatra da tuženik i sud nisu obrazložili iz kojih razloga je njegovo ponašanje ocijenjeno nedoličnim i štetilo ugledu policije. Prigovara što je sud odbio saslušanje EŽ, policijske službenice koja je imala saznanja o zdravstvenom stanju tužitelja i okolnostima njegova odlaska. Zaključuje da nema zakonske osnove za izricanje disciplinske kazne ako nije dokazano da je tužitelj postupao namjerno ili iz krajnje nepažnje, ako nije dokazano da je tužiteljevo postupanje teško štetilo ugledu policije te ako nije pravilno ocijenjeno njegovo zdravstveno stanje. Predlaže da Sud usvoji žalbu tužitelja, preinači pobijanu presudu, usvoji tužbeni zahtjev te poništi rješenje tuženika, a podredno predmet vrati prvostupanjskom sudu.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu ističe razloge iz kojih žalbene navode tužitelja smatra neosnovanima. U odnosu na žalbeni prigovor vezan uz sindikalni status tužitelja tuženik ističe da su prvostupanjski sud u osporenoj presudi te upravna tijela u svojim rješenjima jasno i argumentirano te pozivajući se na dosadašnju sudsku praksu obrazložila osporeni stav. Tuženik se poziva na presudu Upravnog suda u Osijeku poslovni broj: Us l-349/15, presudu Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l- 443/19 i presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž- 4155/2019. Smatra kako nema zakonske zapreke da se i nakon pokretanja disciplinskog postupka naknadno pribavi suglasnost sindikata ili presudom u upravnom sporu nadomjesti suglasnost za vođenje disciplinskog postupka. Predlaže da Sud odbije žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 36/24. i 39/26.) u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih žalbi, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

6. Prvostupanjski sud je održao raspravu i na taj način strankama sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima omogućio da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Svoju odluku prvostupanjski sud donio je temeljem razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima, slijedom čega je, prema ocjeni ovoga Suda, pravilno zaključio kako je tužitelj počinio tešku povredu službene dužnosti koja mu se stavlja na teret i na način kako je ona činjenično opisana.

7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Drugostupanjskog disciplinskog suda od 28. studenoga 2024. odbijena žalba tužitelja i potvrđeno rješenje prvostupanjskog disciplinskog suda Ministarstva unutarnjih poslova od 28. svibnja 2024. kojim je utvrđeno da je tužitelj je počinio tešku povredu službene dužnosti iz članka 96. stavka 1. točke 7. Zakona o policiji („Narodne novine“ broj: 34/11. - 66/19.) opisanu kao „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije“, pa mu je na temelju članka 110. stavka 2. točke 1. Zakona o policiji, izrečena novčana kazna u visini od 15 % od posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu, na vrijeme od jedan mjesec.

8. Prvostupanjski je sud prihvatio stajališta disciplinskih sudova da je tužitelj odgovoran za tešku povredu službene dužnosti iz izreke rješenja prvostupanjskog disciplinskog suda, budući da je u provedenom postupku utvrđeno da je tužitelj dana 13. prosinca 2023. oko 09,00 sati dok je službu obnašao kao službujući šef smjene operativnog dežurstva PP Vukovar, odbio se podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu uporabom uređaja „Drager“. Ujedno je prihvatio pravilnim i zaključke disciplinskih tijela kako uzevši u obzir okolnosti događaja, odnosno da je tužitelj službu preuzeo 13. prosinca 2023., najkasnije oko 8:30, životno je nelogično da isti u 9.00 ujutro ne bi bio psihofizički u stanju obaviti alkotestiranje, pri čemu, medicinska dokumentacija ne potvrđuje navode tužitelja o hitnosti zdravstvenog stanja. Ovaj Sud je u pogledu utvrđene disciplinske odgovornosti tužitelja suglasan s iznesenim stajalištem prvostupanjskog suda koje se temelji na činjeničnom stanju pravilno utvrđenom tijekom provedenog disciplinskog postupka. Tužitelj ponavljajući u žalbi već istaknute navode nije s uspjehom osporio utvrđenja prvostupanjskog suda i disciplinskih tijela. Što se tiče izrečene disciplinske sankcije, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je izrečena sankcija primjerena počinjenom disciplinskom djelu koje se tužitelju stavlja na teret.

9. Prigovor tužitelja koji je isticao i tijekom prvostupanjskog upravnog spora da prije pokretanja disciplinskog postupka nije pribavljena suglasnost Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a, kao nužna pretpostavka za njegovo vođenje u smislu članka 87. stavka 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 56/22. - 29/24.) te da naknadno pribavljanje suglasnosti nije otklonilo tu nezakonitost, nije od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.

10. Naime, u konkretnom slučaju Nezavisni sindikat MUP-a nije sukladno odredbi članka 187. stavka 8. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 64/23.) obavijestio poslodavca da tužitelj ima status sindikalnog povjerenika. Nakon što je tijekom postupka utvrđeno da je tužitelj sindikalni povjerenik, postupak je privremeno obustavljen te je od Nezavisnog sindikata MUP-a zatražena suglasnost za njegovo vođenje, koja je naknadno dostavljena prvostupanjskom disciplinskom sudu. Stoga je i prema ocjeni ovoga Suda pravilno ocijenjeno da okolnost što suglasnost nije pribavljena prije pokretanja postupka nije utjecala na zakonitost njegova vođenja niti na zakonitost donesenih rješenja. Pri tome tuženik pravilno dovodi u vezu težinu povrede službene dužnosti koja se tužitelju stavlja na teret s okolnošću da se predmetna povreda ne može dovesti u vezu s obavljanjem sindikalne aktivnosti tužitelja.

11. Uzimajući u obzir da sukladno članku 49. stavku 4. Zakona o upravnim sporovima, sud nije vezan dokaznim prijedlozima stranaka, a kako je prvostupanjski sud obrazloženo odbio dokazni prijedlog za saslušanje svjedokinje ĆŽ, ovaj Sud ne nalazi povrede postupka na koje se tužitelj poziva u žalbi. Prvostupanjski je sud pravilno ocijenio da je saslušanje navedene svjedokinje nepotrebno obzirom da je njezin iskaz o spornom događaju već pribavljen na raspravi pred prvostupanjskim tijelom.

12. Prema ocjeni ovoga Suda osporena presuda temelji se na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, a nisu utvrđene niti povrede pravila sudskog postupka, pa stoga ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih se presuda pobija.

13. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima žalbu odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu 22. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Blanša Turić