Poslovni broj: Usž-2412/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća te sudske savjetnice Marte Sraka, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Betula projekt d.o.o., Zagreb, Ulica kralja Zvonimira 82, OIB: 30070115397, kojeg zastupa opunomoćenik Filip Gereci, OIB: 14474504108, odvjetnik u Zagrebu, Međimurska ulica 21, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 18683136487, radi poreznog nadzora, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv dijela točke III. izreke presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-613/2025- 13 od 31. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja Betula projekt d.o.o., Zagreb i potvrđuje točka III. izreke presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-613/2025-13 od 31. ožujka 2026.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Točkom III. izreke presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l- 613/2025-13 od 31. ožujka 2026. koju tužitelj djelomično osporava, naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura u roku od 15 dana od dostave pravomoćne presude zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ne podmiri u ostavljenom roku, a u ostalom dijelu zahtjev za trošak upravnog spora se odbija.
2. Tužitelj je protiv točke III. izreke prvostupanjske presude u dijelu u kojem je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova upravnog spora izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnom navodi da mu je prvostupanjski sud priznao troškove sastava tužbe i zastupanja na ročištu od 24. ožujka 2026. uvećano za odgovarajući iznos PDV-a, međutim sud nije ocijenio opravdanim trošak ostalih podnesaka to jest sastav podnesaka od 25. veljače 2025., 27. veljače 2025., 4. travnja 2025. i 24. ožujka 2026. S obzirom na činjenicu da je u potpunosti uspio u ovom upravnom sporu, smatra da mu se treba kao opravdan trošak priznati trošak sastava navedenih podnesaka, što u žalbi detaljno obrazlaže i navodi razloge zbog kojih smatra da je bilo opravdano priznati troškove podnesaka. Tužitelj predlaže da ovaj Sud donese odluku kojom će naložiti tuženiku da mu naknadi daljnji trošak upravnog spora za sastavljanje navedenih podnesaka i to za svaki podnesak pojedinačno u iznosu od po 1.000,00 eura, kao i da mu nadoknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 1.250,00 eura, a podredno da vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba tužitelja dostavljena je tuženiku na odgovor, no međutim tuženik u ostavljenom roku nije dostavio Sudu odgovor na žalbu tužitelja, iako je istu uredno primio.
4. Žalba nije osnovana.
5. Iz priloženog spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjskom presudom u točci I. izreke presude poništeno rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-471-02/23- 01/347, urbroj: 513-04-24-2 od 9. prosinca 2024. te je točkom II. izreke presude poništeno rješenje Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, klasa: UP/I-471-02/23-01/160, urbroj: 513-07-01-23-2 od 6. rujna 2023. Točkom III. izreke presude dosuđen je tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura za sastav tužbe i pristup na ročište, s pripadajućim PDV-om i zateznom kamatom, dok je tužitelj odbijen sa zatraženim troškom za sastav podnesaka od 25. veljače 2025., 27. veljače 2025., 4. travnja 2025. i 24. ožujka 2026. uz obrazloženje da prvostupanjski sud te troškove nije ocijenio opravdanim jer sadržaj i priložene dokaze tužitelj je mogao i bio dužan iznijeti već u tužbi, pa je u tom dijelu zahtjev ocjenjen neosnovanim.
6. Člankom 144. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24. i 39/26.) propisano je da troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora. U podnesenoj žalbi tužitelj osporava odluku suda u dijelu nepriznatog troška upravnog spora za sastav navedenih podnesaka u ukupnom iznosu od 4.000,00 eura.
7. Prema ocjeni ovoga Suda, pravilno od strane prvostupanjskog suda nije priznat zatraženi trošak za sastav navedenih podnesaka jer isti ne predstavlja ju opravdani izdatak budući sadržaj navedenih podnesaka i dokazi koje je tužitelj dostavio, je mogao i bio dužan iznijeti već u tužbi, a kako to pravilno smatra i prvostupanjski sud. Naime, tužitelj u navedenim podnescima u bitnom ponavlja navode tužbe i opovrgava navode tuženika zbog čega se u smislu odredbe članka 144. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ne radi o podnescima koji sadrže bitna činjenična i pravna razlaganja koja bi bila od utjecaja na ishod upravnog spora. Dakle, s obzirom da navedeni podnesci za koje tužitelj smatra da mu pripada pravo na trošak, prema ocjeni ovoga Suda, nisu imali utjecaj na tijek i ishod upravnog spora, pravilno je ocijenio prvostupanjski sud da tužitelju za navedene podneske ne pripada pravo na naknadu troškova.
8. Sukladno navedenom, trebalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. u vezi s člankom 128. stavkom 4. Zakona o upravnim sporovima odlučiti kao u točci I. izreke.
9. Odluka o trošku žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima.
U Zagrebu 22. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Blanša Turić
