Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-362/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renata Miličević kao predsjednice vijeća, te Irene Kvaternik i Lidije Vidjak kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog UĐ, zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti – dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom – iz članka 215. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 , 61/15, - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj K-1288/24-8 od 23. siječnja 2026. podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, u javnoj sjednici vijeća održanoj 21. srpnja 2026. u prisutnosti branitelja optuženika,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se optuženi UĐ za kazneno djelo protiv opće sigurnosti – dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom – iz članka 215. stavak 1. KZ/11 zbog kojeg je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, na temelju članka 215. stavak 1. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom optuženi UĐ pod točkom 1) proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti – dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom – iz članka 215. stavak 1. KZ/11 te je, na temelju članka 215. stavak 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci, te je izrečena kazna zatvora na temelju članka 55. KZ/11 zamijenjena radom za opće dobro na način da se jedan dan zatvora zamjenjuje s četiri sata rada koji će optuženik izvršiti na način kako to odredi nadležno tijelo za probaciju , te je optuženik upozoren da ukoliko se u roku od 8 dana od dana za koji je pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja, te ukoliko osuđenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u roku koju mu je određen od strane nadležnog tijela za probaciju, sud će donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili neizvršenom dijelu, dok je pod točkom 2) izreke pobijane presude, na temelju članka 452. točka 6. ZKP odbijena optužba da bi počinio kazneno djelo protiv javnog reda – nedozvoljenim posjedovanjem, izradom i nabavljanjem oružja i eksplozivnih tvari – iz članka 331. stavak 1. KZ/11.

2. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12 , 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP) optuženik je dužan u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 EUR (tristoeura).

3. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP-a te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja u odnosu na toč. 2) padaju na teret proračunskih sredstava.

4. Protiv navedene presude u odnosu na točku 1) žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni (članka 471. stavak 1. ZKP) s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da optuženika osudi na kaznu zatvora u primjerenom trajanju.

5. Odgovor na žalbu podnio je optuženik putem branitelja Tomislava Hotka, odvjetnika iz Zagreba s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda. Ujedno je predložio da ga se obavijesti o sjednici drugostupanjskog suda. Povodom prijedloga optuženika održana je javna sjednica drugostupanjskog suda na koju nije pristupio uredno pozvani državni odvjetnik i optuženik. Branitelj optuženika odvjetnik Tomislav Hotko naveo je da je njegov branjenik uredno obavješten o sjednici drugostupanjskog suda, te je predložio da se ista provede u njegovoj odsutnosti, nakon čega je usmeno izložio bitne dijelove odgovora na žalbu te predložio da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda

6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

7. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

8. Državni odvjetnik u žalbi navodi da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio otegotne okolnosti na strani optuženika obzirom na njegovu višestruku kaznenu osuđivanost od strane domaćih sudova i sudova u Republici Njemačkoj zbog čega zaključuje da se optuženik kontinuirano kroz duži niz godina pojavljuje kao počinitelj težih kaznenih djela što ukazuje na činjenicu da je ponašanje protivno zakonskim normama postalo obrazac njegovog ponašanja kako na području Republike Hrvatske tako i u inozemstvu te je isti pravomoćno osuđen na višegodišnje kazne zatvora. Iako je kazneno djelo dovođenja u opasnost života imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. st. 1. KZ/11 optuženik počinio 12. prosinca 2015. godine, smatra da vremenski odmak ne opravdava primjenu zamjene kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi kako zbog same prijašnje osuđivanosti tako i zbog samog načina počinjenja kaznenog djela koje je počinio na parkiralištu u Dugopolju ispred svadbenog salona „Dolis“ i trgovačkog centra „Lesnina“ kada je iz automatske puške marke „Kalašnjikov“ te pištolja NN marke ispalio veći broj metaka rafalnom paljbom u pravcu sjeveroistoka preko pristupnih cesta poslovne zone Dugopolje te je potom pucao iz automatske puške spuštajući cijev te na kraju pištolj NN marke okrećući prema prisutnim osobama predao supruzi, čime je takvim svojim ponašanjem pokazao veliku količinu kriminalne aktivnosti i bezobzirnosti prema većem broju osoba koje su se nalazile na parkiralištu na svadbenom slavlju kao i prema vozačima osobnih vozila pristupnih cesta poslovne zone Dugopolje.

9. U pravu je državni odvjetnik da je optuženiku izrečena neprimjerena kaznenopravna sankcija s obzirom na njegove osobne okolnosti i okolnosti počinjenja kaznenog djela.

10. Prvostupanjski je sud prilikom odluke o kazni utvrdio okolnosti koje su od utjecaja na odluku o izboru vrste i mjere kazne sukladno članku 47. KZ/11 , pa je kao olakotno ispravno optuženiku cijenio da je kazneno djelo priznao kao i protek vremena od počinjenja kaznenog djela, pri čemu okolnost „korektnog držanja pred sudom“ nije u dovoljnoj mjeri konkretizirana da bi imala značaj olakotne okolnosti. S druge strane, prvostupanjski je sud ispravno optuženiku utvrdio kao otegotno da je isti višesturko kazneno osuđivana osoba, međutim nije dao pravilan značaj toj okolnosti.

11. Naime, optuženik je prema podacima izvatka iz kaznene evidencije višestruko osuđivan u Republici Hrvatskoj i Republici Njemačkoj. U RH u razdoblju od 2008. do 2013. osuđivan je zbog kaznenih djela razbojništva ( u dva navrata), teške krađe (u tri navrata), teške krađe u pokušaju za koja kaznena djela mu je u jednom navratu izrečena uvjetna kazna zatvora, a ostalim osudama bezuvjetne kazne zatvora u duljem trajanju. Nakon toga, optuženik je ponovno osuđivan u Republici Njemačkoj i to 2022. zbog kaznenih djela u vezi s nezakonitom trgovinom, narkoticima, psihotropnim supstancama i prekursorima koji nisu isključivo za osobnu upotrebu, zbog čega je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju devet godina , te ponovno 2024. zbog kaznenog djela krađe po nezakonitom ulasku na tuđi posjed, zbog čega je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju deset godina. Zbog navedenog, državni odvjetnik osnovano ukazuje da se optuženik kontinuirano kroz du lji niz godina pojavljuje kao počinitelj težih kaznenih djela što ukazuje na zaključak da je činjenje kaznenih djela postalo obrazac njegovog ponašanja. Stoga, nije od značaja optuženikov navod odgovora na žalbu u kojem ukazuje da zadnje počinjeno kazneno djelo u RH datira iz 2015.,a nakon izdržane kazne u Republici Njemačkoj nije činio kaznena djela, s obzirom da je nakon počinjenih kaznenih djela u Republici Hrvatskoj izdržavao višegodišnju kaznu zatvora u trajanju osam godina i dva mjeseca koja mu je izrečena objedinjujućom presudom Županijskog suda u Splitu broj Kv-Us-67/13 od 01. listopada 2013., a nakon toga nastavio činiti kaznena djela u Republici Njemačkoj.

12. U pravu je državni odvjetnik da je optuženiku nužno izreći kaznu zatvora te da je primjena rada za opće dobro preblaga sankcija jer je ranije višestruko osuđivan za kaznena djela protiv imovine i kaznena djela s elementima nasilja, cijeneći način i okolnosti počinjenja ovog kaznenog djela te visok stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra, a to su život i imovina građana koji su se nalazili na mjestu događaja, pri tome uzimajući u obzir okolnost da je kazneno djelo počinio s neizravnom namjerom svjestan da može ugroziti tjelesni integritet osoba i njihovu imovinu te je na to pristao i iz automatske puške i pištolja ispalio veći broj metaka rafalnom paljbom, te imajući u vidu propisanu kaznu zatvora za navedeno kazneno djelo od šest mjeseci do pet godina.

13. Stoga je ovaj drugostupanjski sud prihvatio žalbu državnog odvjetnika te pobijanu presudu preinačio u odluci o kazni na način da je optuženiku izrekao bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci, ocjenjujući da je takva kazna primjerena osobnim okolnostima optuženika kao osobe koja kontinuirano kroz du lji niz godina čini teška kaznena djela što upućuje na zaključak da je činjenje kaznenih djela obrazac njegovog ponašanja, te da se takvom kaznom u dovoljnoj mjeri izražava društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, da će se njome utjecati na optuženika, ali i na druge potencijalne počinitelje ovakvih kaznenih djela da se suzdrže od činjenja kaznenih djela utječući na njihovu svijest o pogibeljnosti i štetnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja počinitelja, na koji način će se ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11.

14. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 486. stavak 1. ZKP odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 21. srpnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Renata Miličević