Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4807/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, predsjednika vijeća, Amande Snoj, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Josipa Grubišića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Juričko i Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika ML iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Borisu Makaroviću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv- 1585/2022-20 od 5. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 21. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv- 1585/2022-20 od 5. lipnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

II. O zahtjevu tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom pod točkom I. ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javne bilježnice Radojke Galić poslovni broj Ovrv- 3719/22 od 4. ožujka 2022. u cijelosti te je tužbeni zakon odbijen dok je pod točkom II. naloženo tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1251,63 eura sa zateznim kamatama.

2. Protiv te presude žali se tužitelj zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25- dalje: ZPP). Predlaže presudu preinačiti sukladno žalbi podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak uz naknadu troška žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1493,13 eur (11.250,00 kn) temeljem [broj računa] od 7.12.2021. (list 7 spisa) koji je tužitelj kao odvjetnik ispostavio za pravne usluge izrade općih uvjeta korištenja usluge prema ponudi 41-21.

5. Na temelju provedenog postupka prvostupanjski sud je utvrdio da je nakon sastanka stranaka održanog u studenom 2021., a na kojem sastanku nije dogovorena cijena usluge već je samo rečeno da će se cijena obračunati po cijeni sata u iznosu od 750,00 kn, tužitelj tuženiku dostavio ponudu (list 47 spisa) na koju je tuženik istog dana 22. studenog 2021. odgovorio e-mailom (list 71 spisa). Kako ta poruka tuženika sadrži upit da li će opći uvjeti biti na engleskom jeziku, te kada bi mogao očekivati "final od datuma potvrde", kao i da bi trebalo dogovoriti podosta detalja, te da ga zanimaju samo opći uvjeti, a ne i izrada isprava predviđenih GDPR-om, također sadržana u ponudi, prvostupanjski sud zaključuje da tuženik nije u smislu čl. 262. st. 1 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO) prihvatio ponudu te da ugovor nije sklopljen sukladno čl. 590. ZOO jer tuženik nije izjavio da će platiti naknadu navedenu u toj ponudi, a u svojoj poruci od 6. prosinca 2021. (list 74 spisa) tuženik je nakon primitka nacrta predmetnih općih uvjeta naveo da je shvatio da tužitelj nije zainteresiran jer je prošlo desetak dana od njegovog odgovora na ponudu, dok tužitelj nije dokazao da bi nakon što je dostavio ponudu sa tužiteljem komunicirao kako tvrdi. Stoga prvostupanjski sud odlučuje kao u točki I. izreke prvostupanjske presude.

6. U donošenju pobijane odluke prvostupanjski sud je počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 ZPP-a na koje ukazuje žalba, jer presuda ne sadrži razloge o svim odlučenim činjenicama, a izneseni razlozi za sada se ne mogu prihvatiti.

7. Odredbom čl. 253. st. 1. propisano je da je ponuda prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke ugovora dok je čl. 253. st. 2. određeno ako su ugovorne strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne točke za kasnije, ugovor se smatra sklopljenim, a sporedne točke, ako ugovaratelji ne postignu suglasnost o njima, utvrditi će sud vodeći računa o vođenim pregovorima, utvrđenoj praksi između ugovaratelja i običajima.

8. Odredbama čl. 262. st. 1. ZOO propisano je da je ponuda prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu dok je st. 2 iste zakonske odredbe određeno da je ponuda prihvaćena i kad ponuđenik pošalje stvar ili plati cijenu, te kad učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu.

9. Iz ponude tužitelja razvidno je da je ista u smislu čl. 253. st. 1. ZOO sadržala sve bitne sastojke ugovora i to predmet i cijenu obračunatu obzirom na broj potrebnih sati za izradu općih uvjeta, kao i izradu isprava predviđeni GDPR-om, te cijenu radnog sata o visini koje je tuženik nesporno bio obaviješten još na prethodnom radnom sastanku, kao i rok isporuke "sukladno nalogu stranke", a na sastanku tuženik je nesporno bio informiran da bi izrada općih uvjeta mogla biti napravljena kroz 7 dana, što proizlazi i iz njegovog iskaza.

10. Kako je ponuda sadržala sve potrebno u smislu čl. 253. st. 1. ZOO, a upit tuženika u odgovoru na ponudu o tome da li će opći uvjeti biti na engleskom jeziku, da bi trebalo dogovoriti podosta detalja koji nisu niti bili precizirani, te upit kada bi mogao očekivati "final od datuma potvrde" (a u ponudi je naznačen rok- "po nalogu stranke"), odnosi se na sporedne točke ugovora u smislu čl. 253. st. 2. ZOO, to se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da obzirom na navedeni upit tuženika u odgovoru na ponudu, tuženik nije prihvatio ponudu. To iz razloga što se upit tuženika u odgovoru na ponudu ne odnosi na bitne sastojke ugovora, a tuženik ističe da ga trenutno zanima izrada općih uvjeta što je upravo i bio predmet ponude, što bi eventualno upućivalo na prihvat ponude za izradu Općih uvjeta.

11. Pored toga tuženik u svojemu iskazu (list 111 spisa) navodi da mu tužitelj na predmetnu poruku nije odgovorio, niti je s njim komunicirao, dok je na pitanje tužitelja naveo da je s tužiteljem ili zaposlenicima komunicirao i putem SMS, ali ne o tome prihvaća li ponudu ili ne, međutim prvostupanjski sud ovu proturječnost iskazivanja ne cijeni, već zaključuje da tužitelj nije dokazao svoju tvrdnju da je i nakon dostave ponude sa tuženikom komunicirao i da su dogovorili sve detalje. Obzirom na navedeno iskazivanje tuženika da je i nakon primljene ponude tužitelja, postojala komunikacija s tužiteljem, nejasan je zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao postojanje komunikacije između stranaka nakon dostavljene ponude.

12. Prvostupanjski sud nije cijenio niti činjenicu da se tuženik zahvalio na primitku nacrta Općih uvjeta, te nije stavio nikakve primjedbe, a tužitelj je bio u smislu čl. 257. st. 1. ZOO dužan postupiti po ponudi te izraditi Opće uvjete. Naime, nelogično je da bi se tuženik zahvalio na izradi Općih uvjeta, bez ikakvih primjedbi, ukoliko nije prihvatio ponudu za njihovu izradu.

13. Obzirom na navedeno kako presuda ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, relevantnim za ocjenu prihvata ponude u smislu čl. 262. ZOO, a izneseni razlozi nedostatni su te za sada ne prihvatljivi, počinjene su bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a zbog kojih se presuda ne može ispitati, pa je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja, a posljedično tome u odnosu na troškove žalbe tužitelja odlučeno je kao u toč. II. izreke tog rješenja. U ponovljenom postupku sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano, a nakon toga će donijeti pravilnu i zakonitu odluku koju će i valjano obrazložiti.

U Zagrebu, 21. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Sabina Dugonjić