Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-3706/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tihane Marije Miladin, kao predsjednice vijeća, suca izvjestitelja Ivice Veselića i Vlatke Paškvalin Bošković, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TD, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po skrbnici ĐD, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Aleksandru Marjanoviću Kavanaghu, odvjetniku iz Zagreba, Boškovićeva 8/II, protiv tuženog Croatia osiguranja d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi povećanja mjesečne rente na ime izgubljene zarade, odlučujući o žalbi tuženog protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2087/2021-17 od 14. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 21. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba tuženog Croatia osiguranja d.d. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2087/2021-17 od 14. lipnja 2024..
II Odbija se zahtjev tužitelja TD za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja izmijenjena je presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-34/2019-12 od 11. travnja 2019., tako da je tuženi dužan plaćati tužitelju rentu na ime izgubljene zarade u iznosu od:
- 937,24 € mjesečno, i to počam od 10. kolovoza 2021. do 6. listopada 2022.,
- 1.014,63 € mjesečno, i to počam od 7. listopada 2022. do 5. siječnja 2024.,
- 1.201,20 € mjesečno, i to počam od 6. siječnja 2024. do 29. travnja 2024.,
- 1.251,60 € mjesečno, i to počam od 30. travnja 2024. pa nadalje,
umjesto iznosa od 846,47 € / 6.377,70 kn mjesečno, dok se okolnosti ne promijene, na način da je neplaćene dospjele obroke dužan platiti odjednom u roku od 15 dana, a tekuće do svakog 5-tog u mjesecu te je na dospjele, a neplaćene obroke dužan platiti i zateznu kamatu od dospijeća svakog pojedinog obroka pa do isplate, po kamatnoj stopi pobliže određenoj u izreci pobijane presude (stavak I izreke), te je tuženom naloženo naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu 3.570,92 € počam od 14. lipnja 2024. do isplate, po stopi pobliže određenoj u izreci pobijane presude (stavak II izreke).
2. Protiv navedene presude žali se tuženi, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti i predmet u pobijanom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška sudske pristojbe na odgovor na tužbu i žalbu.
3. U odgovoru na žalbu, tužitelj se protivi žalbenim navodima tuženog, te predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška žalbenog postupka.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet ovog spora je zahtjev za povećanjem mjesečne rente na ime izgubljene zarade radi promijenjenih okolnosti.
6. Nije sporno da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3094/96 od 27. siječnja 1997. tuženi obvezan isplaćivati tužitelju rentu na ime izgubljene zarade u iznosu od 1.991,98 kn mjesečno, počam od 1. lipnja 1996. nadalje, time da prema navedenoj presudi tužitelju pripada mjesečna renta u visini prosječnog osobnog dohotka visoke stručne spreme, umanjena za suodgovornost od 30% , da je nadalje pravomoćnom presudom na temelju priznanja Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5888/2005 od 3. srpnja 2006. presuđeno povišenje navedene mjesečne rente, te je po toj presudi tuženom naloženo isplaćivati tužitelju počam od srpnja 2006. pa nadalje rentu u iznosu od 4.854,50 kn mjesečno , kao niti da je pravomoćnom presudom na temelju priznanja Općinskog suda u Sesvetama Pn- 434/19-12 od 11. travnja 2019. presuđeno povećanje navedene mjesečne rente po kojoj tuženik isplaćuje tužitelju i to od 3. studenoga 2017. pa nadalje rentu u iznosu 6.377,70 kn mjesečno.
7. Prihvaćajući da je od 3. studenoga 2017. do podnošenja tužbe u ovom predmetu došlo do znatnije promjene okolnosti, a što žalitelj niti ne osporava, prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev i odlučio kao u izreci pobijane presude.
8. Žalitelj ne osporavana osnov potraživanja, no i u žalbenom postupku je sporna visina dosuđene naknade.
9. Tuženi, naime, ističe dva žalbena prigovora:
- da je prvostupanjski sud pogrešno u iznos mjesečne rente uračunao iznos od 846,47 € koju tuženik tužitelju već nesporno plaća temeljem presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pn-34/2019 od 11. travnja 2019., kao i da je
- prvostupanjski sud trebao od iznosa rente odbiti iznos koji tužitelj prima kao naknadu za osobnu invalidninu.
10. Navedeni žalbeni prigovori nisu osnovani.
11. Naime, pravilno je u izreci pobijane presude izmijenio dotadašnji iznos rente, na način da je utvrdio novi iznos koji je od određenih datuma tuženi dužan plaćati tužitelju, a u taj iznos je već uračunat iznos od 846,47 €.
12. Što se tiče naknade za osobnu invalidninu, valja reći da činjenica da oštećena osoba prima osobnu invalidninu nema nikakve veze s mjesečnom rentom radi izgubljene zarade koju joj je dužna plaćati osiguravajuća kuća i osiguranje nema pravo umanjiti iznos rente za iznos invalidnine.
12.1. Naime, u hrvatskom pravnom sustavu ova dva davanja imaju potpuno različitu pravnu narav, svrhu i izvore financiranja, zbog čega se ne mogu preklapati niti prebijati
- mjesečna renta radi izgubljene zarade je oblik naknade imovinske štete prema članku 1095. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZOO) i njezina je svrha vratiti oštećenika u materijalno stanje u kojem bi se nalazio da se štetni događaj (npr. prometna nesreća) nije dogodio. Izračunava se isključivo kao razlika između prihoda koje bi osoba ostvarivala radom i stvarnih prihoda nakon ozljede (poput invalidske mirovine).
12.2. Naprotiv, osobna invalidnina (danas integrirana kroz sustav inkluzivnog dodatka) je pravo iz domene socijalne skrbi. To je državna potpora koja se odobrava na temelju stupnja oštećenja organizma i težine invaliditeta, s ciljem zadovoljavanja osnovnih životnih potreba i uključenosti u društvo. Ona ne predstavlja zaradu niti naknadu štete.
12.3. Konačno, i Vrhovni sud Republike Hrvatske i niži sudovi su kroz dugogodišnju sudsku praksu zauzeli čvrst stav da se prava ostvarena po osnovi socijalne skrbi ne mogu uračunavati u naknadu štete niti se za njihove iznose smije smanjivati obveza štetnika (odnosno osiguravajuće kuće). Jedina primanja koja osiguravajuća kuća ima pravo uzeti u obzir i odbiti od iznosa potencijalne rente jesu primanja s osnova rada ili mirovinskog osiguranja (poput invalidske mirovine). Budući da osobna invalidnina nije mirovina niti plaća, ona ostaje potpuno izvan tog izračuna.
13. Konačno, neosnovano žalitelj pobija i odluku o troškovima postupka, odnosno o primjeni Tarife i vrijednosti boda, obzirom da Tbr. 52/2 i Tbr. 52/3 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, u daljnjem tekstu - Tarifa) propisuju da se vrijednost boda obračunava prema vrijednosti boda u trenutku dospijeća odvjetničke nagrade, a kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.
14. Kako je, dakle, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 1096 ZOO, a kako u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene niti one bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 ZPP, na koje ovaj sud drugog stupnja, u skladu s odredbom čl. 365 st. 2 ZPP, pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, po osnovi čl. 368 st. 1 ZPP, odlučiti kao u izreci pod I.
15. Naposljetku, tužitelju nije dosuđen trošak odgovora na žalbu, obzirom da isti, u skladu s odredbom čl. 155 st. 1 ZPP, nije bio potreban (stavak II izreke).
U Zagrebu, 21. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Tihana Marija Miladin
