Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1752/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Jasenki Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB 52848403362, zastupani po punomoćniku Mariu Puškar, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika ŽĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jurici Barbarić, odvjetniku iz Vinkovaca, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Povrv-148/2024- 4 od 25. ožujka 2025., dana 21. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Povrv-148/2024-4 od 25. ožujka 2025.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je odlučeno:

"I. Ovaj se sud oglašava mjesno nenadležnim.

II. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja predmet će se ustupiti nadležnom Općinskom građanskom sud u Zagrebu."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tuženik pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP). Predlaže da sud ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak odnosno da pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima. Potražuje trošak žalbe.

2.1. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu kojim se protivi žalbenim navodima, predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu te traži trošak sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu, ovaj sud je utvrdio kako nije počinjena koja od bitnih povreda parničnog postupka na koje, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP -a, pazi po službenoj dužnosti.

4.1. Nadalje, ispitujući pobijanu odluku u granicama dopuštenih žalbenih razloga, ovaj sud je utvrdio da nije počinjena niti bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj jer rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, ne proturječi samo sebi ili razlozima u rješenju te isto sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

5. Predmet ovog postupka je regresno potraživanje tužitelja prema tuženiku zbog imovinske i neimovinske štete nastale u prometnoj nezgodi koju je isplatio oštećeniku ĆĐ.

6. Iz spisa suda prvog stupnja te obrazloženja pobijanog rješenje proizlazi:

- da je postupak pokrenut podnošenjem prijedloga za ovrhu,

- da je rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika od 24. rujna 2024. određena ovrha radi prisilne naplate tražbine ovrhovoditelja (tužitelja),

- da je protiv rješenja o ovrsi ovršenik (tuženik) izjavio prigovor u kojem ne osporava da se radi o regresnom potraživanje tužitelja,

- da je povodom prigovora ovršenika sud rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stavio izvan snage te je postupak nastavio kao u povodu prigovora protiv platnog naloga,

- da je podneskom od 31. siječnja 2025. tužitelj istaknuo prigovor mjesne nadležnosti provstupanjskog suda te predložio predmet ustupiti mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu,

- da je tužitelj mjesno nadležni sud mogao izabrati tek u podnesku u kojem se očitovao na navode prigovora ovršenika,

- da je sud pobijano rješenje sud donio pozivom na odredbe članka 52. ZPP -a, o izberivoj mjesnoj nadležnosti suda.

7. Prema članku 46. stavak 1. ZPP-a, ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost kojega drugog suda, za suđenje je nadležan sud koji je općemjesno nadležan za tuženika. Člankom 52. stavak 1. ZPP-a je propisano da je za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila, a člankom 52. stavak 3. ZPP-a je propisano da će se odredba stavka 1. tog članka primjenjivati i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade štete protiv regresnih dužnika.

8. U predmetnom slučaju radilo se o izvanugovornoj odgovornosti, u smislu odredbe članka 52. stavak 1. ZPP-a te, s time u vezi, regresnom zahtjevu osiguratelja prema osobi koja je odgovorna za štetu u smislu članka 963. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, 69/2026), tj. zakonskoj subrogaciji, u smislu odredbe članka 52. stavak 3. ZPP-a, slijedom čega je osnovan zaključak suda prvog stupnja da se u predmetnom postupku radi o izberivoj nadležnosti.

9. Nadalje, prema članku 20. stavak 1. ZPP-a, sud se može, u povodu prigovora tuženika, proglasiti mjesno nenadležnim, ako je prigovor podnesen najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari, a sukladno odredbi članka 457. stavak 3. ZPP-a, u postupku u povodu pravnog lijeka protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stranke mogu istaknuti prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti sve dok se pred tim sudom ne upuste u raspravljanje o glavnoj stvari.

10. Stoga, kako je tužitelj u prvom podnesku, a nakon što je tuženik (ovršenik) podnio prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, najprije prigovorio mjesnoj nadležnosti i predložio da se sud oglasi nenadležnim u korist Općinskog građanskog suda u Zagrebu (jer šteta tužitelju nastaje isplatom, a tužiteljevo sjedište je na području Općinskog građanskog suda u Zagrebu), odnosno time iskazao da bi u slučaju iniciranja postupka pokretanjem tužbe tamo podnio tužbu protiv tuženika, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda sadržan u pobijanom rješenju.

11. Na žalbene navode tuženika kojima ističe da mu je pobijanim rješenjem povrijeđeno pravo na pristup sudu, da je isto suprotno načelu savjesnosti i poštenja te da bi tuženiku uzrokovalo znatnu neravnotežu u pravima i obvezama na štetu tuženika, valja odgovoriti da se u predmetnom postupku ne radi o eventualno (nepoštenoj) ugovornoj odredbi o nadležnosti suda, već o zakonski uređenoj izberivoj nadležnosti. Stoga, budući da je tužitelj iskoristio pravo izbora nadležnog suda u skladu s člankom 52. stavak 3. ZPP-a te u skladu s relevantnim propisima materijalnog prava, a tuženiku je omogućeno da se izjasni o zahtjevima tužitelja, njegovo pravo na pristup sudu kao tuženoj strani u ovom slučaju nije povrijeđeno.

12. Slijedom navedenog, valjalo je potvrditi pobijano rješenje te je primjenom članka 380. stavak 2. ZPP-a, riješeno kao pod točkom I. izreke.

13. S obzirom na to da žalba nije osnovana, primjenom članka 166. stavak 2. ZPP -a, u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a, odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova sastava žalbe kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom II izreke.

14. Odgovor na žalbu nije bio potreban za vođenje postupka, pa je primjenom članka 166. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a, odlučeno kao pod točkom III izreke.

15. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 21. srpnja 2026.

Sutkinja

Jasenka Grgić