Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1123/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 43965974818, kojeg zastupa punomoćnik Anđelko Jureško, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika GŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Cvitić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-10972/2023-8 od 13. veljače 2025., dana 21. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-10972/2023-8 od 13. veljače 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I izreke.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:

„I. Nalaže se tuženiku GŽ isplatiti tužitelju HEP ELEKTRA d.o.o. iznos od 16,39 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 28. srpnja 2023. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem re ferentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciran ja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja HEP ELEKTRA d.o.o. za isplatu iznosa od 66,99 EUR sa zateznim kamatama koje na iznos od 0,01 EUR teku od 1. svibnja 2022. do isplate, a na iznos od 66,98 EUR od 28. srpnja 2023. do isplate.

III. Nalaže se tužitelju HEP ELEKTRA d.o.o. naknaditi tuženiku GŽ parnični trošak u iznosu od 60,68 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 13. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja HEP ELEKTRA d.o.o. za naknadu parničnog troška u iznosu od 144,91 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 13. veljače 2025. do isplate.“

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP). Predlaže preinačiti presudu, a istu podredno ukinuti i vratiti na ponovno odlučivanje te traži trošak sastava žalbe.

2.1. Kako žalitelj ne navodi određeno u kojem dijelu pobija presudu, sukladno odredbi članka 365. stavak 1. ZPP-a, uzima se da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu, odnosno u dijelu pod točkom I. izreke.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prema članku 467. stavak 1. ZPP-a, presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavak 2. točka 3. ZPP-a.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, ovaj sud je utvrdio kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu, ovaj sud je utvrdio kako nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 13. ZPP-a, koju sadržajno iznosi tuženik.

6.1. Naime, tuženik osporava pobijanu presudu navodeći da tužitelj nije dokazao da je pokušao pokrenuti postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i da je odbijen sa tim zahtjevom, već je odmah pokrenuo tužbu, a u kojem slučaju bi tek bilo opravdano pokrenuti predmetnu tužbu. Smatra da tužba nije bila dopuštena jer su bili ispunjeni uvjeti za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave jer je tužitelj, osim računa odnosno izvoda iz poslovnih knjiga, dostavio rješenje o nasljeđivanju iza ostavitelja na kojeg glase predmetni računi.

7. Predmetni postupak vodio se povodom zahtjeva za isplatu tužitelja s osnova nepodmirenog potraživanja na ime isporučene električne energije na obračunskom mjernom mjestu broj [broj brojila električne energije], ugovorni konto ... iznosu od 83,38 EUR, s pripadajućim zateznim kamatama. Na predmetnom mjernom mjestu je kao kupac evidentiran prednik tuženika, pok. CŽ, koji je preminuo **.**.2015. te je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju posl. broj O-3366/21 od 31. svibnja 2021. i tuženik proglašen jednim od (su)nasljednika. Tužitelj tužbi, među ostalim, prilaže račune te izvod iz poslovnih knjiga.

8. Člankom 31. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024 , dalje: Ovršni zakon), propisano je da je vjerodostojna isprava, prema tom Zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata, a prema članku 31. stavak 2. Ovršnog zakona, vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.

9. Kako vjerodostojne isprave, u predmetnom postupku glase na pokojnog tuženikovog prednika, jasno je da na temelju samih tih isprava, tužitelj nije mogao podnijeti prijedlog za ovrhu.

10. Nadalje, člankom 32. stavak 1. Ovršnog zakona je propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, a prema stavku 2. istog članka, odredba stavka 1. se na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

11. Suprotno žalbenim navodima, ističe se da se citirana odredba članka 32. Ovršnog zakona, koja regulira određivanje ovrhe u korist ili u odnosu na osobe koje u ispravi nisu označene kao vjerovnici, odnosno dužnici, odnosi na osobe označene u ovršnoj ispravi, ali ne i u vjerodostojnoj ispravi iz odredbe članka 31. stavak 1. Ovršnog zakona.

12. Zbog toga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj bio ovlašten pokrenuti postupak tužbom jer u konkretnom slučaju tužitelj nema vjerodostojnu ispravu u odnosu na tuženika (jer niti dostavljeni računi ni dostavljeni izvod iz poslovnih knjiga nisu izdani na ime tuženika, već na ime njegovog prednika ), a tuženik je, uz to, samo jedan od nasljednika i upisanih suvlasnika nekretnine na koju se odnosi tražbina koja je predmet ovog spora. Naime, ovršni postupak je strogo formalni postupak u kojem javni bilježnik ili sud na temelju prijedloga izdaje rješenje o ovrsi na temelju dostavljene dokumentacije i bez obrazloženja rješenja, pa stoga, sukladno navedenom i citiranim odredbama Ovršnog zakona, nisu bile ispunjene pretpostavke za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave . Dakle, podnesena tužba nije nedopuštena i tužitelj je imao pravo tražiti pravnu zaštitu kroz parnični postupak radi ostvarenja svoje tražbine.

13. Sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće činjenice:

- da je tužitelj jedan od nasljednika pok. KŽ te da je suvlasnik nekretnine i to 24. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-24) - stana br. 7. na I (prvom) katu, koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] Gospodska, zgrada mješovite uporabe br. 16, 18 površine 1079 m2, sve upisano u zk.u l.br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji je stekao nasljeđivanjem,

- da je tužitelj opskrbljivač električnom energijom na naznačenom obračunskom mjernom mjestu, da je na istom kao kupac evidentiran pok. CŽ i da je tužitelj pružio svoju uslugu za što je izdao račune koji nisu podmireni,

- da iz izvoda iz poslovnih knjiga proizlazi da je 28. srpnja 2023., kad je izvod izdan, tužitelj imao potraživanje prema tuženiku u iznosu od 83,38 EUR s osnova neplaćene električne energije po ugovornom ... te da se radi o potraživanju mjesečnih novčanih obveza koje su dospijevale svaki mjesec u razdoblju od veljače 2022. do veljače 2023.,

- da je uvidom u račune utvrđeno je da su izdavani za razdoblja od 31. ožujka 2021. do 30. rujna 2021., od 1. listopada 2021. do 31. ožujka 2022. i 1. travnja 2022. do 30. rujna 2022. te su na istima naznačeni značajno viši iznosi od onog koji tužitelj potražuje u ovom postupku, a na temelju dostavljenog izvatka iz poslovnih knjiga tužitelja , ali, kako je tužitelj svoj zahtjev postavio upravo sukladno izvodu iz poslovnih knjiga i za tražbinu navedenu u izvodu, to je sud datume dospijeća pojedinih mjesečnih obveza, uzeo kao relevantne za ocjenu istaknutog prigovora zastare,

- da je osnovan prigovor zastare u odnosu na tužiteljevu tražbinu u iznosu od 66,99 EUR pa je za navedeni iznos, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, tužbeni zahtjev tužitelja (pod točkom II izreke pobijane presude) odbijen kao neosnovan.

13.1. Slijedom navedenog, s obzirom na nespornu činjenicu tuženikovog suvlasništva nekretnine na koju se odnosi predmetno obračunsko mjerno mjesto, obveza tuženika je i podmirivati sve javne obveze i terete vezane za nekretninu sukladno odredbi čl. 84. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV).

13.2. Nadalje, odredbom članka 70. ZV-a propisano je da, ako bi na bilo kojem temelju odgovarajući suvlasnički dio nekretnine zajedno s vlasništvom određenoga posebnoga dijela stekle dvije ili više osoba kao suvlasnici ili zajednički vlasnici, sva će prava i dužnosti u svezi s vlasništvom toga posebnoga dijela nekretnine oni moći izvršavati samo solidarno, pa će se u odnosu prema trećima i prema ostalim suvlasnicima iste nekretnine uzimati da su jedna osoba, kako glede upravljanja cijelom nekretninom, tako i svih ostalih prava i obveza iz ove glave zakona.

13.3. Prema odredbi članka 9. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, 69/2026, dalje: ZOO), sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovara za njezino ispunjenje. Prema odredbi članka 65. stavak 1. ZOO-a na temelju obveze vjerovnik je ovlašten od dužnika zahtijevati ispunjenje obveze, a dužnik je dužan ispuniti je. Prema odredbi članka 342. stavak 1. ZOO-a vjerovnik u obveznom odnosu ovlašten je od dužnika zahtijevati ispunjenje obveze, a dužnik je dužan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi.

14. Slijedom svega navedenog, kako je sud utvrdio da tuženik dugovanje nije podmirio u roku određenom za ispunjenje (članak 183. stavak 1. ZOO-a) to je tužitelju dužan platiti i zatezne kamate koje teku od dospijeća svake pojedine mjesečne novčane obveze te je pravilan zaključak suda prvog stupnja da je tužbeni zahtjev osnovan u iznosu od 16,39 EUR, sa zateznim kamatama.

15. Odluka o troškovima postupka je pravilna, kako po osnovi tako i po visini , sukladno članku 154. stavak 1. ZPP-a i članku 155. stavak 1. ZPP-a, a što tuženik određeno i ne osporava.

16. Slijedom navedenog, primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a, odlučeno kao pod točkom I izreke ove presude.

17. Kako se žalba tuženika odbija kao neosnovana, odbija se i njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe te je stoga, primjenom članka 166. stavak 1. ZPP -a, u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a, odlučeno kao pod točkom II izreke.

18. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 21. srpnja 2026.

Sudac:

Jasenka Grgić