Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA

    Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

    Poslovni broj Gž Ob-68/2026-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Ivi Kancijanić, u pravnoj stvari tužitelja- protutuženoga RŠ (nom. JŠ) iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Beloš, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene-protutužiteljice MŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Sanja Artuković, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. ŽŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i mlt. DŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa posebna skrbnica ĐŠ, djelatnica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, radi određivanja privremene mjere o načinu odvijanja osobnih odnosa roditelja i djeteta, odlučujući o žalbi tuženice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1320/2025-18 od 16. travnja 2026., 20. srpnja 2026.

    r i j e š i o  j e

    I. Preinačuje se, djelomičnim uvažavanjem žalbe tuženice-protutužiteljice, rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1320/2025-18 od 16. travnja 2026. na način da se u točki I. izreke određuje i:

    - da će se ako djeca na dan kada bi se trebali odvijati osobni odnosi s drugim roditeljem ne idu u vrtić preuzimanje na adresi stanovanja roditelja odvijati ponedjeljkom u 8,00 sati, petkom u 16,00 sati i srijedom u 16,00 sati,

    - da će se tijekom srpnja i kolovoza preuzimanje odvijati u 8,00 sati na adresi stanovanja roditelja kod kojeg se djeca nalaze i

    - da će se dok djeca borave s jednim od roditelja, izvan srpnja i kolovoza, drugom roditelju omogućiti kontakt s djecom putem video poziva jednom dnevno, u skladu sa željama i potrebama djece.

    II. U preostalom dijelu se žalba odbija kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1320/2025-18 od 16. travnja 2026.

    Obrazloženje

    1. Rješenjem suda prvoga stupnja odlučeno je:

    „I Osobni odnosi mlt. ŽŠ i mlt. DŠ s majkom MŠ i ocem RŠ odvijat će se prema dogovoru roditelja, a ako isti izostane, djeca će provoditi jednako vrijeme s oba roditelja i to na način da će u kontinuitetu biti četiri dana s majkom, a četiri dana s ocem:

    - djeca će, počevši od ponedjeljka biti s majkom u kontinuitetu do četvrtka, nakon čega će ih majka odvesti u vrtić u petak ujutro,

    - otac će preuzeti djecu iz vrtića u petak poslijepodne te će provesti četiri dana u kontinuitetu s njima,

    - peti dan, tj. u srijedu ujutro, otac će djecu odvesti u vrtić, a majka će ih preuzeti iz vrtića u sijedu poslijepodne, te će se po navedenom modelu dalje nastaviti,

    - ukoliko djeca na dan kada bi se trebali odvijati osobni odnosi sa drugim roditeljem ne idu u vrtić, preuzimanje će se odviti na adresi stanovanja roditelja,

    - za vrijeme ljetnih praznika tj. tijekom srpnja i kolovoza, djeca će sa svakim roditeljem boraviti po 7 dana u kontinuitetu,

    - za vrijeme ljetnih praznika, dok djeca borave s jednim od roditelja, drugom roditelju će se omogućiti kontakt s djecom putem video poziva jedan ili dva puta dnevno, u skladu sa željama i potrebama djece.

    II Ova privremena mjera trajat će do drugačije odluke suda.“

    2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom to rješenje pobija tuženica . Smatra da je sud nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje zbog čega je pogrešno primijenio materijalno pravo i to članak 5. te članak 536. stavak 5. u vezi s člankom 360. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 156/2023.; dalje: ObZ), čime je počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. – ispravak, 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP). Navodi da iz osporenog rješenja te nalaza i mišljenja Zavoda za socijalni rad Područni ured Maksimir od 18. veljače 2026. proizlazi da sud, kao ni druga nadležna tijela, u konkretnom slučaju uopće nisu utvrdili što predstavlja najbolji interes maloljetne djece niti su sagledali cjelokupnu obiteljsku situaciju. Smatra da odluka suda da ne pribavlja mišljenje djece zbog njihove niske kronološke dobi nije u skladu s propisima te da je time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a. Prigovara da sud prije donošenja osporenog rješenja nije pokušao pribaviti izvješće voditeljice stručnog nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi niti ju je saslušao, a niti je parnične stranke ispitao o bitnim okolnostima predmeta. Smatra da je izreka osporenog rješenja nerazumljiva i proturječna obrazloženju, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Ističe da iz odluke nije jasno na čijoj će se adresi stanovanja obavljati preuzimanje djece, a niti je određeno vrijeme preuzimanja za dane kada djeca ne borave u vrtiću. Navodi da se donesena mjera približava rasporedu 5-4-4 pa je suprotna svrsi njezina određivanja u vidu provođenja jednakog vremena s oba roditelja. Prigovara i da u dijelu izreke koji se odnosi na ostvarivanje roditeljske skrbi tijekom ljetnih mjeseci sud uopće nije odredio način i vrijeme primopredaje djece. Osim toga, ističe da se mjera prema kojoj bi se djeca tijekom ljetnih praznika svakih sedam dana naizmjenično predavala između roditelja ne može smatrati mjerom koja je u skladu s njihovim najboljim interesom. Navodi da je nejasno zbog čega bi se komunikacija putem videopoziva omogućavala isključivo tijekom ljetnih praznika. Predlaže prihvatiti žalbu te preinačiti osporeno rješenje u skladu s prijedlogom tužene- protutužiteljice od 30. listopada 2025., a podredno ukinuti osporeno rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba je djelomično osnovana.

    5. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem prihvatio prijedlog stranaka da se u ovom postupku radi spora o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju privremenom mjerom urede osobni odnosi roditelja i njihove zajedničke djece - mlt. ŽŠ, rođenog **.**.2022. i mlt. DŠ, rođene **.**.2023., a s obzirom na nespornu činjenicu da je izvanbračna zajednica roditelja prestala.

    6. Pobijano rješenje ispitano je u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava prema članku 365. ZPP-a u vezi s člankom 346. ObZ-a.

    7. Uvažavajući nespornu činjenicu da roditelji nisu postigli sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa s drugim roditeljem, ispunjene su pretpostavke da se o tome odluči privremenom mjerom u skladu s odredbom članka 536. stavka 1. ObZ-a.

    8. U postupku donošenja privremene mjere prvostupanjski sud je proveo dokaze i radnje koje je prema članku 536. ObZ-a bio dužan provesti pa je tako pribavljeno mišljenje i prijedlog nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad (dalje: HZSR) iz kojega proizlazi da je obitelj u tretmanu Područnog ureda od rujna 2025., kada je zaprimljen zahtjev tužitelja za pokretanje postupka obveznog savjetovanja, da je kroz učestala obraćanja roditelja HZSR-u evidentno da se sadržaj međusobne komunikacije sve više usmjerava na međusobne optužbe i nerazriješene partnerske konflikte, da majka ističe kako otac od početka nije pokazao volju za suradnjom jer je tražio da se razgovori vode odvojeno i u prisutnosti njegovog odvjetnika, a otac da je naveo kako mu majka prijeti i vrši verbalno nasilje prema njemu i članovima njegove obitelji, da su djeca često svjedočila svađama i sukobima roditelja, a narušena roditeljska komunikacija i izostanak međusobnog povjerenja rezultirali su nepoštivanjem prethodno dogovorenih termina susreta djece i oca, da zaključne procjene Liste za procjenu razvojnih potreba djece ukazuju da su djeca izrazito razvojno ugrožena radi čega je u tijeku određivanje mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi o djeci, u cilju stjecanja uvida u obiteljske prilike i kvalitetu skrbi o djeci pa da je s obzirom na sve navedeno mišljenje HZSR-a kako je u najboljem interesu djece da se donese privremena mjera prema kojoj će djeca jednako vrijeme provoditi s oba roditelja i to na način da u kontinuitetu četiri dana budu s majkom, a četiri dana s ocem.

    9. Osim toga, saslušani su roditelji iz čijih je iskaza utvrđeno da u bitnom ustraju kod činjeničnih navoda koje su iznijeli pred stručnim timom HZSR-a.

    10. Uvažavajući i činjenicu da je posebna skrbnica mlt. djece podržala prijedlog HZSR-a, sud prvog stupnja donio je privremenu mjeru prethodno navedenog sadržaja, uz zaključak da po predloženom modelu oba roditelja imaju priliku provesti jednako vrijeme s djecom što im omogućava planiranje raznih zajedničkih aktivnosti a u isto vrijeme osigurava da djeca, s obzirom na nisku kronološku dob, ne budu predugo odvojena od drugog roditelja.

    11. Suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama za donošenje odluke o privremenoj mjeri pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a na koju žaliteljica sadržajno ukazuje u žalbi.

    12. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka i z članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 346. ObZ-a.

    13. Time što sud mlt. djeci nije omogućio izražavanje mišljenja nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP -a, jer je u okolnostima konkretnog slučaja, a s obzirom na nisku životnu dob mlt. djece, opravdano ocijenjeno da nije potrebno pribavljati mišljenje djece. Ta mogućnost proizlazi iz članka 360. stavka 4. ObZ-a prema kojemu sud koji vodi postupak nije dužan utvrđivati mišljenje djeteta kad za to postoje posebno opravdani razlozi koji se u odluci moraju obrazložiti. Činjenica da je u konkretnom slučaju riječ o privremenoj mjeri, a uvažavajući i nisku kronološku dob mlt. djece (na što se sud pozvao u pobijanoj odluci), jesu takvi opravdani razlozi radi kojih u okolnostima konkretnog slučaja za potrebe donošenja pobijane odluke nije bilo nužno pribavljati mišljenje djeteta. To naravno nije ni u kakvoj vezi s određenjem iz pobijane odluke da će se neizravni osobni odnosi putem video poziva odvijati u skladu s potrebama i željama djece.

    14. Sud prvog stupnja je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje koje je bilo nužno za donošenje odluke o privremenoj mjeri na temelju mišljenja i prijedloga HZSR-a te saslušanja roditelja. Za donošenje odluke privremenog karaktera nije bilo nužno saslušati voditelja mjere nadzora ni pribavljati njegova izvješća.

    15. Uostalom, na potrebu da se privremena mjera donese bez odlaganja upućuje i sadržaj žalbe iz kojega se može zaključiti da među roditeljima izostaje osnovna komunikacija koja bi omogućavala dogovor oko skrbi za djecu, s obzirom na to da se inzistira na točnom određenju termina preuzimanja djece, načinu održavanja neizravnih osobnih odnosa i sl.

    15.1. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, u mjeri koja je potrebna za donošenje odluke o privremenoj mjeri, prvostupanjski je sud donoseći pobijanu odluku pravilno primijenio mjerodavne odredbe članka 95. stavka 1. i članka 119. ObZ-a, uz uvažavanje članka 5. stavka 1. ObZ-a, kada je odlučio da djeca podjednako vremena provode sa svakim od roditelja. Činjenica da je odluka donesena u najboljem interesu djece jasno proizlazi iz mišljenja i prijedloga HZSR-a, koje je doneseno na temelju niza prikupljenih podataka o obiteljskoj dinamici. Naime, s obzirom na karakteristike oba roditelja koje proizlazi iz mišljenja i prijedloga HZSR-a, i ovaj sud podržava odluku suda prvog stupnja da djeca privremeno podjednako vremena provode sa svakim od roditelja. Pritom je neodlučno što će ponekad to biti četiri, a ponekad pet dana, jer će se dulja razdoblja ostvarivanja osobnih odnosa izmjenjivati u korist svakog roditelja.

    16. Neosnovan je žalbeni prigovor da nije određeno gdje će se djeca preuzimati kada nisu u vrtiću, jer je u odluci navedeno da će se djeca preuzimati na adresi stanovanja roditelja iz čega jasno proizlazi da je to adresa onog roditelja kod kojega se d jeca u tom trenutku nalaze.

    17. Međutim, pravilno žaliteljica prigovara da nije određeno kada će se djeca preuzimati na dan kada nisu u vrtiću pa je ovom odlukom odlučeno da to bude ponedjeljkom u 8,00 sati, petkom u 16,00 sati te srijedom u 16,00 sati, također na adresi gdje se djeca nalaze, budući da ovi termini prate dinamiku odnosa kada djeca odlaze u vrtić. U tom je smislu preinačena (dopunjena) pobijana odluka.

    18. Također je bilo potrebno precizirati mjesto i vrijeme preuzimanja djece tijekom školskih praznika na način da to bude na adresi roditelja gdje se djeca nalaze u 8,00 sati.

    19. Žaliteljica opravdano prigovara i da odlukom nisu uređeni neizravni kontakti prema članku 121. stavku 2. ObZ-a za razdoblje izvan ljetnih mjeseci, jer doista nema opravdanog razloga da tijekom ljeta djeca svakodnevno i po dva puta kontaktiraju s drugim roditeljem, a da se isti princip ne prakticira tijekom preostalog dijela godine. S obzirom na nešto veću učestalost kontakata u tome dijelu godine odlučeno je da u tom razdoblju neizravni kontakti budu svakodnevni, jednom dnevno.

    20. Slijedom navedenoga, na temelju odredaba članka 380. točke 2. i 3. u vezi s člankom 368. stavkom 1. i člankom 373. točkom 3. ZPP-a, a sve u vezi s člankom 346. ObZ-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

    U Puli 20. srpnja 2026.

    Sutkinja

    Iva Kancijanić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.