Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: K-344/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Saneli Samardžić, sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anamarije Žunac, u kaznenom predmetu protiv optuženog PB, zbog kaznenih djela iz članka 233. stavka 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. - dalje KZ/11.) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku (dalje ODO u Osijeku), broj KO-DO-84/2025-1 od 7. veljače 2025.,nakon javne rasprave zaključene 16. srpnja 2026. u nazočnosti državnoodvjetničke savjetnice MB, a u odsutnosti optuženika, 17. srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi PB, OIB [osobni identifikacijski broj], sin P i M, rođene Č, rođen **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], s prijavljenim boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, konobar, sa završenom srednjom školom, zaposlen, lošeg imovnog stanja, razveden, otac dvoje punoljetne djece, prekršajno kažnjavan, kazneno osuđivan,

k r i v  j e

što je

dana 8. studenoga 2024., u Čepinu i Vladislavcima, kao zaposlenik trgovačkog društva Hrvatske pošte d.d., u Poštanskom uredu Čepin, na radnom mjestu poštara za opću dostavu, ovlaštenog obavljati poslove dostave novčanih doznaka korisnicima te sastavljati poslovne isprave u vezi obavljenog posla, u nakani neovlaštenog stjecanja tuđeg novca, novčane iznose koje je zadužio u navedenom poštanskom uredu i koje je bio dužan isplatiti korisnicima mirovina na području naselja Vladislavci , neovlašteno zadržao za sebe, ne isplativši ih korisnicima mirovina, i to ČB iznos od 432,26 eura, a TB iznos od 521,48 eura, ukupno 953,74 eura, pa kako bi prikrio neovlašteno prisvajanje navedenog iznosa, na dvije mirovinske uputnice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bez ovlaštenja potpisao korisnike mirovina, i to DB i TB, koje je potom prilikom razduženja predao kontroloru u navedenom poštanskom uredu, neistinito prikazujući da je imenovanima isplatio mirovine,

dakle, protupravno prisvojio tuđu pokretnu stvar koja mu je povjerena na radu, te kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unio neistinite podatke i svojim potpisom ovjerio takve isprave s neistinitim sadržajem,

čime je počinio pod toč. 1) kazneno djelo protiv imovine - pronevjeru, opisano i kažnjivo po članku 233. stavku 1. KZ/11., a pod toč. 2) kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenje službene ili poslovne isprave, opisano i kažnjivo po članku 279. stavku 1. KZ/11, u vezi članka 51. KZ/11.

II. Na temelju članka 233. stavka 1. KZ/11. optuženom PB se

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI.

III. Na temelju članka 279. stavka 1. KZ/11. optuženom PB se

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU 7 (SEDAM) MJESECI.

IV. Na temelju članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11 optuženi PB se

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU 11 (JEDANAEST) MJESECI.

V. Na temelju članka 55. stavak 1. i 3. KZ/11. kazna zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci zamjenjuje se radom za opće dobro, tako da se 1 (jedan) dan zatvora zamjenjuje s 2 (dva) sata rada.

VI. Na temelju članka 55. stavak 5. i 6. KZ/11. rad za opće dobro izvršit će se samo uz pristanak optuženika i to u roku koje odredi nadležno tijelo za probaciju , vodeći računa o mogućnostima optuženika obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje, s time da rok ne može biti kraći od 1 (jednog) mjeseca, niti dulji od 2 (dvije) godine, računajući od početka izvršavanja rada za opće dobro.

VII. Na temelju članka 55. stavak 7. KZ/11. ako se optuženik u roku od 8 (osam) dana od dana za koji je pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja.

VIII. Na temelju članka 55. stavak 8. KZ/11. ako optuženik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u propisanom roku, sud će odmah donijeti rješenje kojim se određuje izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili u neizvršenom dijelu.

IX. Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje ZKP/08.) nalaže se optuženom PB, OIB [osobni identifikacijski broj], isplatiti oštećenom Croatia osiguranju d.d., Zagreb, OIB 26187994862 iznos od 953,74 eura (devetsto pedeset tri eura i sedamdeset četiri centa) zajedno s zateznim kamatama tekućim od 28. studenog 2025. pa do isplate, u roku 15 (petnaest) dana.

X. Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08. trgovačko društvo HP- Hrvatska

pošta d.d., Velika Gorica se s imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

XI. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama

1. i 6. ZKP/08. nalaže se optuženom PB podmiriti troškove kaznenog postupka i to na ime troškova svjedoka iznos od 10,00 eura (deset eura), te paušalnu svotu u iznosu od 100,00 eura (sto eura), sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO- 84/2025-1 od 7. veljače 2025. optužen je PB da je počinio kazneno djelo protiv imovine – pronevjeru, opisano i kažnjivo po članku 233. stavku 1. KZ/11., te kazneno djelo krivotvorenja – krivotvorenje službene ili poslovne isprave, opisano i kažnjivo po članku 279. stavku 1. KZ/11, sve u stjecaju.

2. Pozvan da se očituje smatra li se krivim za navedena kaznena djela, optuženik je izjavio kako se ne smatra krivim.

3. U dokaznom postupku ispitan je optuženik, u svojstvu svjedoka ispitana je ĐB, pročitan je odštetni zahtjev Hrvatske pošte d.d., izjava radnika PB Hrvatske pošte d.d. u vezi povrede i obveze iz radnog odnosa, pomoćni list razduženja poštonoše Hrvatske pošte d.d., PU Čepin, obračunski list Hrvatske pošte d.d., PU Čepin od 8. studenoga 2024., popis novca preuzetog po poštonoši Hrvatske pošte d.d., PU Čepin od 8. studenoga 2024., popis mirovinskih uputnica za isplatu mirovine od listopada 2024. na području Poštanskog ureda Čepin, ugovor o radu za PB od 25. srpnja 2024., raspored rada PB za 8. studeni 2024., preslike mirovinskih uputnica za umirovljenicu TB za rujan i listopad 2024., preslike mirovinskih uputnica za umirovljenika DB za rujan i listopad 2024., te ostala materijalna dokumentacija u spisu. Pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije na ime optuženika.

4. Optuženik je prilikom iznošenja obrane na raspravi naveo kako je točno da je 8. studenog 2024. u [adresa] i [adresa], kao zaposlenik TD Hrvatske pošte d.d. u poštanskom uredu [adresa], na radnom mjestu poštara za opću dostavu, ovlaštenog obavljati poslove dostave novčanih doznaka korisnicima te sastavljati poslovne isprave u vezi obavljanja posla, novčane iznose koje je zadužio u navedenom poštanskom uredu i koje je bio dužan isplatiti korisnicima mirovina na području naselja Vladislavci i to ČB iznos od 432,26 eura te TB iznos od 521,48 eura, istima nije isplatio te je, kako bi prikrio manjak, na dvije mirovinske uputnice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bez ovlaštenja potpisao korisnike mirovina DB i TB koje je potom prilikom razduženja predao kontroloru u navedenom poštanskom uredu, neistinito prikazujući da je imenovanima isplatio mirovine. Optuženik je naveo kako nije točno da je iznose mirovina koje je trebao predati ČB i TB zadržao za sebe, već je tijekom dana prilikom isplate mirovina ostalim korisnicima došlo do manjka novaca. ČB i TB je trebao zadnjima isplatiti mirovine, međutim u tom trenutku je shvatio da je nekako došlo do manjka, te da kod sebe nema iznos koji je potreban za isplatu njihovih mirovina, a misli da je u tom trenutku kod sebe imao oko 200,00 eura. Naveo je kako se uspaničio i prilikom povratka u poštanski ured potpisao dvije mirovinske uplatnice umjesto DB i TB, te je htio ponovno obići sve korisnike kojima je do tada isplatio mirovine kako bi vidio da nije možda nekome od njih isplatio veće iznose mirovine. Isto nije napravio budući da je kao poštar bio na zamjeni u tom rajonu, a ponovno je trebao doći u taj rajon za 4 dana, međutim u međuvremenu je bio premješten u Dalj te nije ponovno mogao obići taj rajon, a netko od korisnika je u tom razdoblju već i prijavio da mu nije isplaćena mirovina. Dodao je kako je u Dalju razgovarao sa ĐB, a njoj je tom prilikom rekao isto što i danas navodi. Ona mu je rekla kako se to moglo svima dogoditi, a i događalo se, ali da je napravio grešku jer je trebao isto odmah prijaviti. Naveo je i kako je u to vrijeme bio zaposlen u pošti tek par mjeseci. U tih par mjeseci znalo mu se dogoditi da ima manjkove. Radilo se o manjim iznosima, a te manjkove je na kraju smjene prijavljivao kontroloru. Ovaj put to nije napravio budući da se uspaničio jer se radilo o velikom iznosu novca.

5. Nije sporno da je optuženik u vrijeme i mjestu koje je navedeno u optužnici, kao zaposlenik trgovačkog društva Hrvatska pošta d.d. na radnom mjestu poštara, nije isplatio mirovine korisnicima ČB u iznosu od 432,26 eura, te TB u iznosu od 521,48 eura, te da ih je, kako bi to prikrio, bez njihovog ovlaštenja potpisao na mirovinskim uputnicama, a koje je uputnice prilikom razduženja predao kontroloru. Navedeno proizlazi iz njegove obrane, te je u skladu s ugovorom o radu, preslikom mirovinskih uputnica za umirovljenika DB za rujan i listopad 2024., preslikom mirovinskih uputnica za umirovljenika DB za rujan i listopad 2024., te optuženikovom rasporedom rada.

6. Sporan je razlog zbog kojeg optuženik nije isplatio mirovine korisnicima, odnosno da li im mirovine nije isplatio kako bi iznose zadržao za sebe ili je došlo do manjka.

7. Svjedokinja ĐB je prilikom ispitivanja u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku 23. prosinca 2024., a što je ponovila i na raspravi, navela kako radi u Hrvatskoj pošti kao voditeljica Lokacije Osijek, koja obuhvaća i poštanski ured [adresa] u kojem je **.**.2024. PB bio zaposlen kao poštar opće dostave, na probnom radu u trajanju šest mjeseci i to od 25. srpnja 2024. Svjedokinja je iskazala kako je do **.**.2024. PB uredno obavljao svoj posao. Toga dana je imao zaduženo 9.811,55 eura koje je trebao isplatiti korisnicima mirovina u svom rajonu, a prilikom preuzimanja novca u jutarnjim satima je dobio popis korisnika kojima treba isplatiti mirovinu. Po povratku s rajona na razduženju PB je dostavio obračunski list i popis vraćenih uputnica i novca. Prema njegovom obračunskom listu vidljivo je da je jednu mirovinu vratio u poštanski ured kao neisplaćenu, a radilo se o korisnici VB iz [adresa], kojoj je trebao isplatit i iznos od 206,13 eura. Prema obračunskom listu je naveo kako je sve ostale mirovine isplatio, a na popisu isplaćenih mirovina su se nalazili i DB i TB. Tog dana je PB bio na zamjeni kod poštara BB , a kojem su se po njegovom povratku korisnici DB i TB požalili kako nisu primili mirovinu. Istog dana je otišla kod njih i provjerila jesu li primili mirovinu ili nisu. Isti su naveli kako nisu primili mirovine, te kako poštar nije bio kod njih 8. studenog 2024. Sutradan su im mirovine isplaćene. Svjedokinja je istaknula kako je tog dana s PB obavila razgovor i on joj je odmah priznao da nije isplatio mirovine i da je novce zadržao za sebe. Kada ga je pitala iz kojeg razloga je to učinio rekao joj je da je u financijskim problemima i da je mislio kako će uspjeti tim korisnicima vratiti mirovine. Zbog svega toga PB je odmah udaljen s posla. Napomenula je kako se znalo događati da poštari nekom korisniku slučajno isplate više novca pa se tako stvori manjak, ali to svi odmah i prijave, te se nikada nije dogodilo da bi netko u tom slučaju potpisao korisnike na uputnici i da isto nije prijavio na razduženju. U slučaju da poštar na kraju smjene primijeti da ima manjak, isto prijavljuje djelatniku koji ga razdužuje. Nakon toga, utvrđuje se o kakvom manjku se radi, računalnom, financijskom...te da li je djelatnik kriv ili je došlo do pogreške u aplikaciji. Manjak podmiruje radnik u slučaju da se odmah ustanovi da se radi o njegovoj pogrešci ili se prijavljuje putem njihovih obrazaca pa se naknadno utvrdi točno o čemu se radi, s kojoj procedurom je PB bio upoznat.

8. U odštetnom zahtjevu od 21. studenog 2024. Hrvatska pošta d.d., PU Čepin je zatražila pokretanje kaznenog postupka protiv optuženika navodeći kako je isti otuđio novčana sredstava iz tog poštanskog ureda. U odštetnom zahtjevu je naVedeno kako korisniku SB PB nije isplatio iznos od 432,26 eura, a korisnici TB iznos od 521,48 eura, koji iznosi se odnose na mirovine za listopad 2024., te da ukupni iznos otuđenih sredstava iznosi 953,74 eura.

9. U izjava radnika PB Hrvatske pošte d.d. u vezi povrede i obveze iz radnog odnosa isti je naveo kako je prilikom isplate mirovina imao manjak koji nije prijavio, a podmirio ga je na način da nije izvršio isplatu mirovina korisniku SB u iznosu od 432,26 eura, te korisnici TB iznos od 521,48 eura. Naveo je kako iskazuje žaljenje na svoje postupke, te da će navedeni manjak podmiriti u što kraćem roku.

10. Iz pomoćnog lista zaduženja poštonoše vidljivo je kako je PB **.**.2024. U 7,23 sati preuzeo 9.811,55 eura, te da je istog dana vraćeno 206,13 eura na ime neisplaćene mirovine za korisnicu VB. Da je PB toga dana preuzeo navedeni iznos vidljivo je i u popisu novca preuzetog po poštonoši, obračunskog lista Hrvatske pošte d.d., PU Čepin od 8. studenoga 2024., te popisa mirovinskih uputnica za isplatu mirovine od listopada 2024. na području Poštanskog ureda Čepin na kojima je vidljivo i kako se HB treba isplatiti 432,26 eura, a TB 521,48 eura. Prema popisu mirovinskih uputnica toga dana je trebalo isplatiti mirovine 25 korisnika.

11. Trgovačko društvo Croatia osiguranje d.d. dostavilo je prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kojem je navelo kako je 20. studenog 2024. trgovačko društvo Hrvatska pošta d.d. postavilo odštetni zahtjev prema njemu radi nastanka osiguranih rizika ostvarenih obilježjem kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret u ovom postupku. Navelo je kako je to trgovačko društvo izvršilo isplatu osiguranine Hrvatskoj pošti d.d. u iznosu od 953,74 eura, čime je steklo pravo zakonske subrogacije sukladno članku 91. Zakona o obveznim odonosima, te postavlja imovinskkopravni zahtjev u visini od 953,74 eura zajedno s zakonskim kamatama tekućim od 28. studenog 2025. pa do isplate. U prilogu dopisa dostavljena je polica osiguranja, akt o likvidaciji štete kojim je utvrđena obveza naknade štete, kao i izvadak po transakcijskom računu iz kojeg je vidljivo kako je 27. studenog 2025.

Hrvatskoj pošti d.d. isplaćeno 953,74 eura.

12. Sukladno izvatku iz kaznene i prekršajne evidencije optuženik je kazneno osuđivan zbog počinjenog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11. te mu je presudom ovog suda broj K-445/2024, koja je postala pravomoćna 26. kolovoza 2024. izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju šest mjeseci uz rok provjeravanja od dvije godine, dok je isti višestruko prekršajno kažnjavan ponajviše zbog kršenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

13. Sud je iskaz svjedokinje ĐB ocijenio kao vjerodostojan budući da je njen iskaz detaljan i sukladan materijalnoj dokumentaciji u spisu koju sud također nalazi vjerodostojnom, a ista nema interesa neistinito iskazivati u ovom postupku.

14. Sud nije povjerovao u dio iskaza optuženika u kojem je naveo kako korisnicima nije isplatio mirovine jer je prilikom isplate mirovina došlo do manjka. Naime, optuženik je rekao kako je trenutku kada je trebao isplatiti mirovine korisnicima ČB i TB, a kojima je zadnje trebao isplatiti mirovine, kod sebe imao oko 200,00 eura, a to je iznos koji odgovara iznosu jedne neisplaćene mirovine od toga dana, VB od 206,13 eura, iz čega proizlazi da je optuženik imao onoliko manjka koliko odgovara iznosu mirovina koje nije isplatio. S obzirom da je optuženik toga dana isplatio samo 23 mirovine tako nešto je vrlo malo vjerojatno. Uz to, optuženik je bio upoznat kako mora prijaviti manjak, te da isti može nastati kako pogreškom poštara tako i pogreškom u aplikaciji. Stoga, da je optuženik zaista uvidio kako ima manjak isto bi prijavio kako bi se utvrdilo na koji način je došlo do manjka, odnosno provjeriti radi li se možda o pogrešnom obračunu u sustavu zbog čega on ne bi odgovarao za manjak.

15. S obzirom na sve izneseno sud je nedvojbeno utvrdio kako je optuženi PB **.**.2024., u [adresa] i [adresa] , kao zaposlenik trgovačkog društva Hrvatske pošte d.d., u Poštanskom uredu Čepin, na radnom mjestu poštara za opću dostavu, ovlaštenog obavljati poslove dostave novčanih doznaka korisnicima te sastavljati poslovne isprave u vezi obavljenog posla, u nakani neovlaštenog stjecanja tuđeg novca jer se nalazio u financijskim problemima, novčane iznose koje je zadužio u navedenom poštanskom uredu i koje je bio dužan isplatiti korisnicima mirovina na području naselja Vladislavci, neovlašteno zadržao za sebe, ne isplativši ih korisnicima mirovina, i to ČB iznos od 432,26 eura, a TB iznos od 521,48 eura, ukupno 953,74 eura, pa kako bi prikrio neovlašteno prisvajanje navedenog iznosa, na dvije mirovinske uputnice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bez ovlaštenja potpisao korisnike mirovina, i to DB i TB, koje je potom prilikom razduženja predao kontroloru u navedenom poštanskom uredu, neistinito prikazujući da je imenovanima isplatio mirovine.

16. Kazneno djelo pronevjere iz članka 233. stavka 1. KZ/11. čini onaj tko protupravno prisvoji tuđu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni na radu, dok kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavka 1. KZ/11. čini onaj tko između ostalog kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unese neistinite podatke i svojim potpisom ovjeri takve isprave s neistinitim sadržajem. Sud nalazi kako je optuženik sukladno prethodno utvrđenim činjenicama ostvario objektivna obilježja tih kaznenih djela.

17. Sukladno članku 23. KZ/11. kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Ubrojivost optuženika tijekom postupka nije dovedena u pitanje. Iz naprijed iznesenih činjeničnih utvrđenja jasno je kako je optuženik bio svjestan obilježja svojih djela i htio ih je počiniti, odnosno da je postupao s izravnom namjerom jer je novčane iznose korisnika mirovina zadržao za sebe, te kako bi to prikrio potpisao korisnike mirovina na mirovinskim uputnicama. Optuženik je bio svjestan da je njegovo ponašanje zabranjeno jer se radi o ponašanju koje je općedruštveno neprihvatljivo. Sud je našao kako u konkretnom slučaju ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

18. S obzirom na sve izneseno, u dokazanom ponašanju optuženog PB opisanom u izreci presude ostvarena su sva bitna obilježja kaznenog djela pronevjere i krivotvorenja službene ili poslovne isprave, za koja ga je kaznena djela sud proglasio krivim.

19. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, utvrđivao postoje li okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu, te cijenio one za koje je utvrdio da postoje.

20. Budući da je optuženik postupao s izravnom namjerom stupanj njegove krivnje je maksimalan.

21. Kao olakotne okolnosti na strani optuženika sud je cijenio optuženikovo priznanje kaznenog djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave, te činjenicu da kazneno djelo pronevjere nije ostavilo posljedice na korisnike jer su im mirovine kroz nekoliko dana isplaćene od strane Hrvatske pošte, a kojoj je potom Croatia osiguranje naknadilo štetu.

22. Kao otegotne okolnosti sud je cijenio činjenicu da je optuženik prethodno prekršajno kažnjavan i kazneno osuđivan, te da je kaznena djela za koje se tereti počinio u vremenu provjeravanja u vremenu provjeravanja iz uvjetne osude.

23. Za kazneno djelo pronevjere iz članka 233. stavka 1. KZ/11., kao i za kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavka 1. KZ/11. propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Sud je optuženiku za kazneno djelo pronevjere utvrdio kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci, a za kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave kaznu zatvora u trajanju sedam mjeseci. Nakon što su navedene kazne uzete kao utvrđene optuženiku je izrečena jedinstvena kaznu zatvora u trajanju jedanaest mjeseci. Sud je kaznu zatvora odlučio zamijeniti radom za opće dobro nalazeći kako je takva sankcija primjerena budući da je optuženik lošeg imovnog stanja, a da je trenutno zaposlen, te da će nastavkom zaposlenja na slobodi ostvariti novčane primitke i naknaditi počinjenu štetu, a samo izvršavanje rada za opće dobro će na njega djelovati na način da uvidi ozbiljnost onoga što je učinio, te da u budućnosti ne čini kaznena djela, dok se takvom sankcijom građanima šalje poruka kako je činjenje kaznenih djela pogibeljno.

24. Budući da je trgovačko društvo Croatia osiguranje d.d. 27. studenog 2025. isplatilo osiguraninu HP - Hrvatskoj pošti d.d. čime je steklo pravo zakonske subrogacije, sud je na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08. naložio optuženiku da mu isplati iznos od 953,74 eura zajedno s zatraženim zateznim kamatama tekućim od 28. studenog 2025. pa do isplate.

25. Kako je trgovačkom društvu Hrvatska pošta d.d. šteta nadoknađena od strane osiguravajućeg društva na koje je prešlo pravo zahtijevati naknadu štete, sud ga je uputio u parnicu s imovinskopravnim zahtjevom, budući da sukladno ZKP/08. sud nije ovlašten odbiti imovinskopravni zahtjev.

26. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1. i 6. ZKP/08. naloženo je optuženiku podmiriti troškove kaznenog postupka i to na ime troškova dolaska na raspravu svjedokinje ĐB iznos od 10,00 eura, te paušalnu svotu u iznosu od 100,00 eura koja je odmjerena s obzirom na složenost i trajanje ovog postupka, sukladno točki I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka („Narodne novine“ broj 145/11.).

27. Iz svih navedenih razloga presuđeno je kao u izreci.

U Osijeku 17. srpnja 2026.

Sutkinja

Sanela Samardžić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku na broj KO-DO-84/2025

2. Optuženom PB

3. HP – Hrvatska pošta d.d., Velika Gorica

4. Croatia osiguranje d.d., Zagreb