Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2814/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pokojne PJ, kćeri P, rođ. HJ, s posljednjim prebivalištem u [adresa], odlučujući o žalbi nasljednice GJ iz [adresa], koju zastupa punomoćnica EJ,Zubalj, odvjetnica u Bujama, protiv rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Pazinu poslovni broj O-904/2023-86 od 15. prosinca 2025., dana 17. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba nasljednice GJ te se potvrđuje rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Pazinu poslovni broj O-904/2023-86 od 15. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja utvrđena je ostavina iza pokojne PJ, kćeri P, rođ. HJ, rođ.**.**.1900., umrle **.**.1988., te su njenim nasljednicima temeljem zakona proglašeni RJ, VJ i GJ, kao potomci ostaviteljičine sestre HJ, svaki u 1/3 dijela.

2. Protiv ovoga rješenja žalbu je izjavila nasljednica GJ zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) koji se u ostavinskom postupku primjenjuje sukladno odredbi čl. 175.st.2. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, dalje:ZN), s prijedlogom za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovan postupak, podredno "staviti rješenje van snage" i uputiti na parnicu osobu čije je pravo manje vjerojatno.

3. U odgovoru na žalbu nasljednica RJ, koju zastupaju punomoćnice Irena Zustović i Ingrid Zustović Belaić, odvjetnice u Labinu, su osporile njenu osnovanost i predložile odbijanje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Žalbeni navodi kojima žaliteljica osporava pravilnost i zakonitost sada pravomoćnog rješenja o proglašenju umrlom ostaviteljice PJ nisu relevantni, razlozi koje žaliteljice ističe mogli su biti razmatrani jedino u postupku u kojem je to osporavano rješenje doneseno.

6. Nije počinjena niti bitna povreda odredbe postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP koji žaliteljica ističe tvrdeći da joj je onemogućeno predlaganje drugih dokaza na okolnost njenih tvrdnji i tako onemogućeno raspravljanje.

7. Naime, ona je tijekom postupka tvrdila da rodoslovlje nije pravilno utvrđeno i predlagala je daljnje utvrđenje odlučnih činjenica o vremenu smrti ostaviteljice i njenim nasljednicima. Tijekom postupka, 29. kolovoza 2022., je dostavila dokaz koji je osobno pribavila, smrtni list za pokojnu ostaviteljicu u kojem je naveden datum i vrijeme smrti, također je tvrdila da ostaviteljica ima potomka koji ju je nadživio, osporavala je da je suprug ostaviteljice preminuo prije nje jer nije dostavljen njegov smrtni list.

8. Prvostupanjski sud je u dva navrata, zamolnicama putem Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, posljednjoj od 25. ožujka 2024., zatražio od nadležnog pravosudnog tijela u Argentini dostavu smrtnog lista i rješenja o nasljeđivanju za ovdje ostaviteljicu, do dana donošenja ovdje pobijanog rješenja nisu dostavljeni ikakvi podaci niti ikakvo očitovanje nadležnog tijela. Nitko od eventualnih nasljednika nije se javio niti povodom oglasa koji je prvostupanjski sud objavio u Narodnim novinama Republike Hrvatske, kojim su pozvani nasljednici ostaviteljice da se jave u roku od šest mjeseci, žaliteljica nije dostavila ikakve dokaze, osobito ne ikakve konkretne podatke o identitetu navodnih potomaka ostaviteljice ili njihovom prebivalištu.

9. Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud poduzeo sve potrebne radnje radi utvrđenja činjenice postoji li eventualno direktni nasljednik ostaviteljice, žaliteljici je imala mogućnost da do donošenja pobijanog rješenja i sama dostavi dokaze o činjenicama koje ističe. Kako ona ne samo da nije dostavila ikakve dokaze već nije navela ijedan konkretan podatak o identitetu navodnog nasljednika, prvostupanjski sud nije bio dužan provoditi ikakve daljnje radnje radi provjere takvih neodređenih tvrdnji. Neodlučan je navod žaliteljice da nije imala ikakvih saznanja o poduzetim radnjama prvostupanjskog suda jer ju sud nije o njima obavještavao, takva obveza suda nije propisana, a ona kao stranka je imala pravo i mogućnost uvida u spis i predlaganja dokaza o činjenicama koje je isticala.

10. Odredba čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP ima u vidu nezakonito postupanje suda kojim se stranci onemogućava raspravljanje o činjenicama i dokazima koji su bitni prvenstveno za ostvarenje njenih prava, iz navoda žaliteljice i tijeka postupka proizlazi da to ovdje nije slučaj. Kada su pak u pitanju prava eventualnih nasljednika koji nisu sudjelovali u postupku, prema odredbama čl. 232. st. 3. ZN oni nisu vezani pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju i prema odredbi čl. 236. toga Zakona svoje pravo mogu ostvarivati u parnici.

11. Zbog izloženih razloga nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

12. Iz navoda stranaka u ovom postupku, same žaliteljice i nasljednika RJ i ĐJ, ne proizlazi da je sporan sastav ostavine niti činjenice o kojima ovisi njihovo nasljedno pravo ili veličina nasljednog dijela, u kojem slučaju sud prema odredbama čl. 222. i čl. 224. ZN prekida ostavinski postupak i upućuje stranke na parnicu. Stoga su neutemeljene i bespredmetne tvrdnje žaliteljice o obvezi upućivanja na parnicu stranke čije pravo smatra manje vjerojatnim, iz njenih navoda nije jasno koja odlučna činjenica o kojoj ovisi njeno pravo je u ovom postupku sporna.

13. Pogrešno je pravno shvaćanje žaliteljice da je u ovom slučaju mjerodavno materijalno pravo Argentine gdje je ostaviteljica živjela u trenutku smrti. Prema odredbi čl. 253. st. 1. ZN, prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđivat će se po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva, dakle u trenutku smrti ostaviteljice 31. prosinca 1988. (čl. 4. st. 4. ZN).

14. Prema odredbi čl. 30. st. 1. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Narodne novine br. 53/91, 88/01 - dalje: ZRS), činjenica da je ostaviteljica u času smrti živjela u [adresa] nije odlučna već je mjerodavno pravo države čiji je bila državljanin. Tijekom ovoga postupka nije utvrđeno da bi ostaviteljica bila isključivo australski državljanin odnosno da bi bila otpuštena iz hrvatskog državljanstva, upravo je pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Pazinu broj R1-39/12 proglašena umrlom. Kako je prema odredbi čl. 16. ZRS za proglašenje osobe umrlom mjerodavno pravo države čiji je državljanin, ova okolnost upućuje na hrvatsko državljanstvo ostaviteljice.

15. Iz provedenih dokaza proizlazi da je ostaviteljica u trenutku smrti bila udovica CJ, bez potomaka, da nije sastavila oporuku, njen brat DJ i sestra TJ udana H su preminuli bez potomaka dok su ovdje utvrđeni nasljednici potomci iza njene sestre HJ udane RJ.

16. Činjenice srodstva i odricanja od nasljedstva OJ te izjava o prihvaćanju nasljedstva ĆJ i BJ i ustupa nasljedstva njihovoj majci RJ nisu sporne te se pobijano rješenje o nasljeđivanju temelji na pravilnoj primjeni odredbi čl. 9. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 52/71, 47/78, 56/00) koji je bio na snazi u vrijeme otvaranja nasljedstva.

17. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP riješeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu, 17. srpnja 2026.

Sudac:

Jasenka Grgić