Poslovni broj: Usž-1464/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja UB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Denis Bajs, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs d.o.o., Zagreb, Smičiklasova 18/III, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi odgodnog učinka tužbe u predmetu uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja, zastupanog po istom opunomoćeniku, protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I- 5268/2025-6 od 5. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 17. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5268/2025-6 od 5. ožujka 2026.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem prvostupanjskog upravnog suda odbija se prijedlog tužitelja za odgodni učinak tužbe, podnesene radi ocjene zakonitosti rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/25-02/775, URBROJ: 443-02-05-09-25-2 od 7. studenoga 2025., kojim je tužitelju naloženo ukloniti garažu, tlo. dim. 5,0 x 3,10 m, izvedenu bez građevinske dozvole na parkirnom garažnom mjestu oznake PGM-136 u podrumskoj etaži -2 postojeće stambene zgrade, [adresa] u Zagrebu, pod prijetnjom prisilnog izvršenja tog rješenja.
2. Tužitelj je protiv osporenog rješenja izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim razlozima, u bitnom, ističe kako je u tužbi i prijedlogu predložio provođenje očevida na licu mjesta i građevinsko vještačenje na okolnost da sporna garaža ne predstavlja građevinu te saslušanje tužitelja na okolnost postojanja neposredne opasnosti za njegovu imovinu, ali sud nije proveo niti jedan od predloženih dokaza, čime je povrijedio odredbu članka 53. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS). Navodi da sud u pobijanom rješenju nije iznio razloge zbog kojih nije proveo predložene dokaze te se poziva na odredbe članka 119. stavka 5. i članka 125. stavka 5. ZUS -a, navodeći da je pobijano rješenje trebalo imati obrazloženje u kojem je sud bio dužan izjasniti se o dokaznim prijedlozima tužitelja i iznijeti razloge zbog kojih te dokaze nije iznio, što je ovdje izostalo. Nastavno se tužitelj osvrće na nalaz i mišljenje vještaka izrađenog u svrhu osiguranja dokaza, zaključujući da sporna garaža ne predstavlja građevinu, a što bi utvrdio i sud da je izveo predloženi dokaz. Stoga pobijano rješenje drži u cijelosti nezakonitim, jer nema nikakvog temelja za uklanjanje, pa je odgodni učinak tužbe nužan, jer uklanjanje garaže pozivom na odredbe koje uređuju uklanjanje građevine, u situaciji kada garaža ne predstavlja građevinu, u svakom slučaju predstavlja štetu čiji nastanak se treba spriječiti. Drži spornim i obrazloženje suda da jedna krađa nije dostatna za zaključak o postojanju neposredne opasnosti za imovinu te da se podizanje garaže ne može prihvatiti kao jedini mogući način zaštite od hipotetske mogućnosti krađe vozila. Također, stav suda da bi odgodni učinak bio protivan javnom interesu, jer je spornim rješenjem naloženo uklanjanje bespravno izgrađene građevine, neosnovan je, jer sporna garaža nije građevina i jer bi to značilo faktičnu derogaciju instituta odgodnog učinka tužbe u upravnim sporovima koji se vode radi poništenja rješenja građevinske inspekcije. Iznoseći i druge razloge zbog kojih smatra da je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na njegovu štetu, tužitelj predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu i odrediti odgodni učinak tužbe do pravomoćnog okončanja predmetnog upravnog spora, te obvezati tuženika da mu naknadi troškove žalbenog postupka u iskazanim iznosima.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući zakonitost osporenog rješenja u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1., u vezi članka 128. stavka 4. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da prvostupanjski sud, time što je odbio prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe, nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
6. Pritom je prvostupanjski sud svoju odluku utemeljio na pravilnoj primjeni odredbe članka 42. stavka 2. ZUS-a, sukladno kojoj sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.
7. Dakle, prvostupanjski sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjene sve tri pretpostavke propisane citiranom zakonskom odredbom, čemu u konkretnom slučaju nije udovoljeno.
8. Naime, s obzirom da je tužitelju rješenjem, čiju odgodu izvršenja traži do okončanja upravnog spora, naloženo uklanjanje garaže izvedene u opisanim dimenzijama na parkirno-garažnom mjestu (PGM-136) u podrumskoj etaži postojeće stambene zgrade bez propisanog akta za gradnju, a protivno uvjetima iz građevinske dozvole izdane za izgradnju navedene stambene zgrade, za koju je ishođena i uporabna dozvola, to bi, i po ocjeni ovoga Suda, odgoda izvršenja takvog rješenja bila protivna javnom interesu, kako to ispravno navodi i prvostupanjski sud. Ovo osobito imajući u vidu odredbu članka 103. stavka 1. ovdje mjerodavnog Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.), kojom je izričito propisano da građevinska inspekcija obavlja inspekcijske nadzore po službenoj dužnosti, radi zaštite javnog interesa.
9. Prema pak dosljednoj sudskoj praksi u istovrsnoj pravnoj i činjeničnoj situaciji, odgoda se protivi javnom interesu uvijek kada je to posebnim propisom određeno, a što je ovdje slučaj, slijedom čega, već samo po toj osnovi, prvostupanjski sud nije mogao udovoljiti prijedlogu tužitelja.
10. Radi navedenog, iako je za odbijanje prijedloga dostatan izostanak već samo jedne od zakonom propisanih pretpostavki, Sud nalazi neosnovanim i žalbeni navod o nastanku nenadoknadive štete, jer se u konkretnom slučaju radi o šteti koju bespravni graditelj prihvaća kao posljedicu svoje protupravne gradnje, a do koje ne bi ni došlo da tužitelj nije postupao protivno građevinskoj dozvoli za prijeporna parkirno -garažna mjesta, odnosno da je prije izvođenja spornih radova ishodio valjani akt za gradnju .
11. Uvažavajući izloženo, nisu pravno odlučni ni prigovori usmjereni na postupovne povrede zbog neprovođenja predloženih dokaza te, s tim u vezi, manjkavog obrazloženja osporenog rješenja, jer sud nije obvezan provoditi dokazni postupak prije donošenja odluke o odgodnom učinku tužbe, već takav postupak prethodi donošenju meritorne odluke o tužbenom zahtjevu, pa tužitelj ima mogućnost nastavno u postupku koristiti se procesnim ovlaštenjima propisanim ZUS-om u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja u upravnom sporu. Naime, tužitelj je već u tužbi/prijedlogu dužan navesti razloge na kojima temelji zahtjev za odgodnim učinkom tužbe, a kojem sud može (ali nije obvezan) udovoljiti samo ako su za to ispunjeni svi propisani uvjeti, što je ovdje izostalo.
12. S obzirom da žalbeni navodi nisu od utjecaja na donošenje drukčije odluke u ovoj stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
13. Na kraju, Sud nije našao osnovanim niti zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka, jer tužitelj nije uspio sa žalbom u ovom sporu pa mu , sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, ne pripada pravo na naknadu tog troška, radi čega je navedeni zahtjev valjalo odbiti.
14. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 17. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
