Poslovni broj: Usž-2349/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja HČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Hrvoje Demo, odvjetnik iz Krka, Slavka Nikolića 27, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, OIB: 33706439962, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ĆČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi odgodnog učinka tužbe u predmetu uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja, zastupanog po istom opunomoćeniku, protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 1973/2025-13 od 20. travnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 17. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1973/2025-13 od 20. travnja 2026.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem prvostupanjskog upravnog suda odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinak tužbe, podnesene radi ocjene zakonitosti rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/44, URBROJ: 443-02-02-12-25-19 od 22. kolovoza 2025., a kojim je tužitelju naloženo ukloniti garažu i spremište, prislonjene na južni zid pročelja postojeće stambene zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Tužitelj je protiv osporenog rješenja izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim razlozima, u bitnom, sadržajno citira odredbu članka 42. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS) te ističe da se radi o okućnici kuće tužitelja na adresi [adresa], na kojoj je izgradio pomoćne građevine u skladu s odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Ukazuje da je pred nadležnim sudom pokrenuo sudski postupak radi uređenja međe i utvrđenja prava vlasništva na točno određenom dijelu predmetne nekretnine, a što predstavlja prethodno pitanje u ovom sporu, zbog čega je predloženo određivanje odgodnog učinka tužbe do pravomoćnog okončanja navedenih sudskih postupaka. Ističe da je osoba starije životne dobi (85 godina), da je nedavno imao operaciju kuka te da je trenutno kod kuće na rehabilitaciji zbog lošeg fizičkog stanja, zbog čega bi mu izvršenjem pobijanih rješenja bila nanesena šteta koja bi se teško mogla popraviti, a ujedno bi se i prejudicirali sudski postupci u tijeku. Upire na odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojima se uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada te upućuje na članak 42. stavak 1. toga Zakona, temeljem kojeg će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojim se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Naglašava da predmetni Zakon predstavlja lex specialis u odnosu na Zakon o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) te, s tim u vezi, osporava navod iz pobijanog rješenja kojim se citira članak 103. stavak 1. potonjeg Zakona. Slijedom svega izloženog, tužitelj predlaže ovom Sudu poništiti osporeno rješenje, odgoditi izvršenje rješenja tuženika od 22. kolovoza 2025. te naložiti tuženiku da mu nadoknadi troškove upravnog spora za sastav žalbe.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu, dok zainteresirana osoba u odgovoru na žalbu, u bitnom, ističe da je vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj je tužitelj izgradio spremište i garažu, o čemu prilaže dokaze koje nastavno u očitovanju detaljno obrazlaže. Smatra da tužitelj neosnovano osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže ovom Sudu odbiti žalbu kao neosnovanu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući zakonitost osporenog rješenja u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1., u vezi članka 128. stavka 4. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da prvostupanjski sud, time što je odbio prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe, nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
6. Pritom je prvostupanjski sud svoju odluku utemeljio na pravilnoj primjeni odredbe članka 42. stavka 2. ZUS-a, sukladno kojoj sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.
7. Dakle, prvostupanjski sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjene sve tri pretpostavke propisane citiranom zakonskom odredbom, čemu u konkretnom slučaju nije udovoljeno.
8. Naime, s obzirom da je tužitelju rješenjem, čiju odgodu izvršenja traži, naloženo uklanjanje protupravno izvedenih pomoćnih građevina, to bi, prije svega, odgoda izvršenja takvog rješenja bila protivna javnom interesu, kako to ispravno navodi prvostupanjski sud, pri čemu se, suprotno žalbenim navodima, osnovano poziva na odredbu članka 103. stavka 1. ovdje mjerodavnog Zakona o Državnom inspektoratu , kojom je izričito propisano da građevinska inspekcija obavlja inspekcijske nadzore po službenoj dužnosti, radi zaštite javnog interesa.
9. Prema pak dosljednoj sudskoj praksi u istovrsnoj pravnoj i činjeničnoj situaciji, na koju se osvrnuo i prvostupanjski sud, odgoda se protivi javnom interesu uvijek kada je to posebnim propisom određeno, a što je ovdje slučaj, slijedom čega, već samo po toj osnovi, prvostupanjski sud nije mogao udovoljiti prijedlogu tužitelja.
10. Uvažavajući izloženo, iako je za odbijanje prijedloga dostatan izostanak već samo jedne od zakonom propisanih pretpostavki, Sud nalazi neosnovanim i žalbeni navod o nastanku štete koja bi se teško mogla popraviti, jer se u konkretnom slučaju radi o šteti koju bespravni graditelj prihvaća kao posljedicu svoje protupravne gradnje, a do koje ne bi ni došlo da je tužitelj prije izvođenja spornih građevina zatražio i ishodio zakonom propisano odobrenje za gradnju, što je ovdje izostalo.
11. Radi navedenog, a s obzirom da žalbeni navodi nisu od utjecaja na donošenje drukčije odluke u ovoj stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Na kraju, Sud nije našao osnovanim niti zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka, jer tužitelj nije uspio sa žalbom u ovom sporu pa mu , sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, ne pripada pravo na naknadu tog troška, slijedom čega je navedeni zahtjev valjalo odbiti.
13. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 17. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović