Poslovni broj: Usž-1172/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja BČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenik Ivica Škunca, odvjetnik u Zaprešiću, Kardinala Alojzija Stepinca 2, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi izdavanja dopunskog rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1578/2024-6 od 30. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 17. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u u Rijeci, poslovni broj: Us I-1578/2024-6 od 30. siječnja 2026.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/23-26/343, URBROJ: 531-03-4-24- 2 od 10. srpnja 2024. i odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova spora.
2. Rješenjem tuženika poništeno je (dopunsko) rješenje Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Crikvenica, KLASA: UP/I-361-03/13-13/2235, URBROJ: 2170-03-02/20-23- 20 od 31. ožujka 2023. i odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje dopunskog rješenja o izvedenom stanju kojim bi se dopunilo rješenje istog prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/I-361-03/13-13/2235, URBROJ: 2170/1-03-02/4-18-13 od 9. srpnja 2018. (dalje: rješenje o izvedenom stanju).
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelji su izjavili žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, navodeći da prvostupanjski upravni sud pogrešno tumači odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pojašnjavaju da se, u konkretnom slučaju, radi o nepodijeljenoj suvlasničkoj zajednici, a da je na zahtjev preostalih suvlasnika (B) doneseno rješenje o izvedenom stanju kojim je ozakonjen njihov dio građevine. Međutim, ovdje se ne radi o samostalnim etažnim jedinicama, već o jedinstvenom zemljišnoknjižnom tijelu. Svrha postupka ozakonjenja je bila da se izbjegne podnošenje zajedničkog zahtjeva, odnosno da se izbjegne sudjelovanje tužitelja u postupku ozakonjenja. Najveći propust učinjen je ozakonjenjem pomoćnog objekta sagrađenog na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno na zajedničkoj čestici na kojoj je AČ sama izvršila fizičku podjelu zemljišta na način da je ogradila cijelu česticu i na tom dijelu zemljišta, koji je po kupoprodajnom ugovor trebao pripasti na korištenje tužiteljima, ozakonila predmetnu pomoćnu građevinu. Smatraju da su provedenim ozakonjenjem upravna tijela postupila na njihovu štetu, a u korist domicilnog stanovništva ([adresa]), pri čemu je zanemareno da su tužitelji nadležnom građevinskom tijelu slali pritužbe i zahtjeve za obustavu nezakonite stambene izgradnje i rušenje objekta. Slijedom navedenog, predlažu da se preinači pobijana presuda, ponište rješenja upravnih tijela i izda dopunsko rješenje kojim će se ozakoniti njihov dio nekretnine izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz naknadu troška spora, uključujući i trošak žalbenog postupka.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine”, broj: 36/24., 39/26., dalje: ZUS), ovaj Sud nije našao da su osnovani razlozi zbog kojih tužitelji pobijaju presudu, a niti postoje razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Tužitelji su 2. prosinca 2022. podnijeli zahtjev kojim traže donošenje dopunskog rješenja o izvedenom stanju u odnosu na svoj dio stambenog objekta, krov i potkrovlje, izgrađen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U zahtjevu su se pozvali na rješenje o izvedenom stanju od 9. srpnja 2018., kojim je po zahtjevu AČ, ozakonjen dio predmetne stambene zgrade i pomoćna zgrada, navodeći da su pretpostavljali da će se u tom postupku riješiti i pitanje ozakonjenja cijele građevine kao manje zahtjevne zgrade stambene namjene pa time i ozakoniti njihov dio istog stambenog objekta obzirom da zgrada nije etažirana, već predstavlja jednu građevinsku cjelinu s tri zasebne stambene jedinice.
8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je, u odnosu na stambenu zgradu izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], podnesen zahtjev od strane AČ kojim traži ozakonjenje samo dijela te stambene zgrade, konkretno suterena i prizemlja.
9. Postupajući po zahtjevu imenovane podnositeljice, prvostupanjsko tijelo je donijelo rješenje o izvedenom stanju od 9. srpnja 2018., kojim je zahtjev podnositeljice u potpunosti riješen, odnosno riješena su sva pitanja koja su bila predmetom tog postupka (ozakonjenje tim zahtjevom zatraženog dijela stambene zgrade).
10. Imajući u vidu naprijed navedeno, pravilno je od strane prvostupanjskog suda ocijenjen zaključak tuženika da, u konkretnoj situaciji, nema uvjeta za donošenje dopunskog rješenja o izvedenom stanju jer se ono, u smislu članka 100. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21.), donosi kada javnopravno tijelo rješenjem nije riješilo sva pitanja koja su predmetom postupka, što ovdje nije slučaj.
11. Stoga je tuženik zakonito odbio zahtjev tužitelja za donošenjem dopunskog rješenja o izvedenom stanju kojim se traži ozakonjenje potkrovlja i krova predmetne stambene zgrade, što je prvostupanjski sud osnovano potvrdio.
12. S obzirom navedenu procesnu situaciju, žalbeni prigovori tužitelja ne mogu dovesti do drukčije odluke u ovoj upravnoj stvari.
13. Kraj takvog stanja stvari, a kako tužitelji ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
14. Međutim, ovdje valja ukazati da, iako u konkretnom slučaju nisu ostvareni uvjeti za donošenje dopunskog rješenja na prijedlog tužitelja u smislu odredbe članka 100. stavka 2. ZUP-a, tužitelji imaju mogućnost podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju radi ozakonjenja svog nezakonitog dijela (krov i potkrovlje). Naime, u međuvremenu je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 48/26), kojim je izmijenjen članak 10. važećeg Zakona (prema kojem je rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju istekao 30. lipnja 2018.). Navedenom izmjenom ukinut je rok za podnošenje zahtjeva i time omogućeno da se u bilo kojem trenutku pokrene postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade, tj. nezakonitog dijela postojeće legalne zgrade, sagrađenih najkasnije do 21. lipnja 2011. godine .
15. Pri tom je za napomenuti da je već u ranije (pravomoćno) okončanom postupku ozakonjenja nezakonitog dijela zgrade (suteren i prizemlje), trebalo voditi računa da predmetna stambena zgrada u cjelini bude predmetom legalizacije , a što je ovdje propušteno. Naime, sukladno mjerodavnim zakonskim odredbama, cilj legalizacije je ponovna uspostava legalne cjeline, odnosno uključivanje u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada kao građevinskih cjelina.
16. Obzirom da tužitelji nisu uspjeli u sporu, to su, temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, pravilno odbijeni sa zahtjevom za naknadu troškova spora, a iz istog razloga odbijeni su i sa zahtjevom za naknadu troška sastava žalbe.
17. Iz navedenih razloga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 17. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
