- 1 -              Revd 4113/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 4113/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, Jasenke Žabčić i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice T. P. iz Z., OIB ..., zastupane po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu G., H., Ž. u Z., protiv 1. tuženika G. b. d.d. – u stečaju, Z., OIB ..., zastupanog po punomoćniku J. T., odvjetniku u Z., i 2. tuženika D. P. iz Z., OIB ..., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu 1. tuženika za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1/2023-3 od 27. travnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3151/2020-53 od 21. studenog 2022., u sjednici održanoj 13. veljače 2024.,

 

 

 

 

r i j e š i o   j e:

 

 

              I. Dopušta se 1. tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1/2023-3 od 27. travnja 2023. u odnosu na točku I. izreke u dijelu u kojem je ovrha proglašena nedopuštenom, u odnosu na pitanja:

 

              ''1. Uživa li pravo vlasništva bračnog druga stečenog na temelju zakona (u ovoj pravnoj stvari zajedničkog vlasništva) na imovini koja je bračna stečevina s upisanim pravom vlasništva u zemljišnim knjigama na drugog bračnog druga, jaču pravnu zaštitu i proizvodi pravne učinke erga omnes u odnosu na pravo ovrhovoditelja koji je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige i nije bio dužan istraživati izvanknjižno stanje, i koji je u dobroj vjeri ishodio zabilježbu ovrhe, kao i pravo na namirenje, na nekretnini dok još pravo bračnog druga nije bilo upisano?

 

              2. Treba li u svakom konkretnom slučaju dopuštenost ovrhe pokrenute od strane trećih osoba na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama na ime samo jednog bračnog druga procjenjivati ovisno o ponašanju, dobroj vjeri i savjesnosti svih sudionika određenog pravnog odnosa, uključivši i onog bračnog druga koji nije bio sudionik tog odnosa, a koji je propustio svoje pravo vlasništva na imovini stečenoj u braku upisati u zemljišnim knjigama?''.

 

              II. Odbija se zahtjev tužiteljice za nadoknadu troškova sastava odgovora na prijedlog.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvo tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1/2023-3 od 27. travnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3151/20-53 od 21. studenog 2022.

 

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena dva pravna pitanja i to:

 

              ''1. Uživa li pravo vlasništva bračnog druga stečenog na temelju zakona (u ovoj pravnoj stvari zajedničkog vlasništva) na imovini koja je bračna stečevina s upisanim pravom vlasništva u zemljišnim knjigama na drugog bračnog druga, jaču pravnu zaštitu i proizvodi pravne učinke erga omnes u odnosu na pravo ovrhovoditelja koji je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige i nije bio dužan istraživati izvanknjižno stanje, i koji je u dobroj vjeri ishodio zabilježbu ovrhe, kao i pravo na namirenje, na nekretnini dok još pravo bračnog druga nije bilo upisano?

 

              2. Treba li u svakom konkretnom slučaju dopuštenost ovrhe pokrenute od strane trećih osoba na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama na ime samo jednog bračnog druga procjenjivati ovisno o ponašanju, dobroj vjeri i savjesnosti svih sudionika određenog pravnog odnosa, uključivši i onog bračnog druga koji nije bio sudionik tog odnosa, a koji je propustio svoje pravo vlasništva na imovini stečenoj u braku upisati u zemljišnim knjigama?''.

 

3. Kao razlozi važnosti tih pitanja navedene odluke revizijskog suda broj Rev 1548/10 od 3. ožujka 2011. i Rev 1031/2020 od 21. listopada 2020.

 

4. Pored navedenog, prijedlog podnosi i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog pogrešne primjene materijalnog prava, uz tvrdnju da mu je u drugostupanjskom povrijeđeno pravo vlasništva kao temeljno ljudsko pravo zajamčeno čl. 48. Ustava Republike Hrvatske (''Narodne novine'' broj, 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014).

 

5. U odgovoru na prijedlog tužiteljica je osporila osnovanost podnesenog prijedloga, predložila isti odbiti i zatražila trošak sastava odgovora na prijedlog.

 

6. Prijedlog je osnovan.

 

7. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a zbog pravnih pitanja navedenih u prijedlogu jer je riječ o pitanjima o kojima je ovaj sud već zauzeo pravna shvaćanja, a iznesena pravna shvaćanja u pobijanoj odluci odstupaju od pravnih shvaćanja ovoga (revizijskog) suda iznesenih u brojnim odlukama kao npr. Rev-3992/2019 od 23. veljače 2021, Rev-46/2019 od 9. listopada 2019, Rev- 2058/11., Rev-2084/13 i dr.

 

8. Slijedom navedenog je na temelju odredbe čl. 389.b. st. 3. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

 

9. Tužiteljici nije dosuđen trošak sastava odgovora na prijedlog jer je ocijenjeno da taj trošak nije bio potreban u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a.

 

Zagreb, 13. veljače 2022.