REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1465/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Đura Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. UUĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. GUĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. UU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. GU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi tužitelji zastupani po punomoćniku Zoranu Špeharu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Damir Salahović, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-183/23-4 od 8. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1513/13-91 od 14. prosinca 2022., u sjednici održanoj 15. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Tužiteljima se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-183/23-4 od 8. listopada 2025. u odnosu na pravno pitanje koje glasi:

„Ukoliko je u ponašanju jednog sudionika prometne nesreće postojala protupravnost, a da nije bilo takvog protupravnog ponašanja do nezgode ne bi došlo, je li se navedeno mora uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o (su) odgovornosti za nastanak štetnog događaja?“

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-183/23-4 od 8. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1513/13-91 od 14. prosinca 2022. u kojem su postavili sljedeća pravna pitanja:

„Ukoliko je u ponašanju jednog sudionika prometne nesreće postojala protupravnost, a da nije bilo takvog protupravnog ponašanja do nezgode ne bi došlo, je li se navedeno mora uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o (su) odgovornosti za nastanak štetnog događaja?

Čini li sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako iz činjenica provedenih u postupku proizlazi drugačiji zaključak odnosno ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost izvedenih dokaza i zaključka suda o izvedenim dokazima?

Je li sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je pogrešno ocijenio suodgovornost sudionika nastanku prometne nesreće? “

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Postupajući po odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije tužitelja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a zbog pravnog pitanja navedenog u izreci ovog rješenja. Kako je u razlozima pobijane odluke navedeno da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu vozila proizlazi da su se oba vozila kretala brzinom većom od dozvoljene za prometnicu te da se prometna nezgoda mogla izbjeći da su se oba vozila u trenutku reagiranja kočenjem kretala dopuštenom brzinom od 50 km/h jer bi se oba zaustavila prije mjesta sudara, to je pravno pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi jer odluka drugostupanjskog suda odstupa od shvaćanja ovog suda koje je izraženo primjerice u odluci broj Rev-2549/12-2 od 3. veljače 2015. na koju se tužitelji pozivaju u prijedlogu za dopuštenje revizije.

4. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP -a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja. Prema navedenoj odredbi za preostala pravna pitanja, kao i za povredu temeljnih ljudskih prava, uzima se da je prijedlog povučen.

Zagreb, 15. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Goranka Barać-Ručević